Nastavlja se boom samozapošljavanja: U četiri godine učetverostručen broj korisnika HZZ-ovih potpora za pokretanje posla, lani najviše isplaćeno u Osijeku i Splitu

Potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2019. godini koristile su 8.723 osobe, kojima je isplaćeno 446 milijuna kuna. Podaci HZZ-a pokazuju da je najviše iskorištenih potpora za pokretanje posla bilo nakon Zagreba, u područnim ili regionalnim uredima HZZ-a u Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli, Krapini, Čakovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Sisku i Križevcima. Naime, gotovo sve županije imaju po jedan ured, pa to znači da se isplaćene potpore ne odnose isključivo na taj grad, nego cijelu županiju.

Broj osoba koji su lani koristili potpore, gotovo je četiri puta veći nego 2016. godine, kada je bilo 2.333 korisnika. Godinu poslije broj korisnika je povećan je na 3.583, a u 2018. zabilježen je najveći skok u jednoj godini, te je broj novih korisnika povećan na 6.485.

Gledano u iznosima, ukupna sredstva isplaćena korisnicima ovih potpora u četiri su godine narasla za osam puta – sa 56 milijuna 2016. na 446 milijuna kuna koliko je isplaćeno prošle godine. Lanjski je iznos ujedno trećina od ukupno isplaćenih poticaja od 2010. godine, ukupno 1,25 milijardi kuna potpora u deset godina koja su iskoristile 32.793 osobe.

Potpore za samozapošljavanje financiraju se iz državnog proračuna, Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih te su dio  mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a. Mogu se koristiti  za otvaranje paušalnog ili običnog obrta,  za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti, jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti  te zadrugu.

Najčešće djelatnosti u kojima je dodijeljena potpora za samozapošljavanje u 2019. godini su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, pa građevinarstvo, prerađivačka industrija, informacije i komunikacije, kao i ostale uslužne djelatnosti kao što su frizerski saloni i saloni za uljepšavanje, djelatnosti za njegu i održavanje tijela, popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo itd.

Najveći iznos potpora za samozapošljavanje koja su se lani mogla dobiti od HZZ-a iznosila su 70 tisuća kuna, uz mogućnost isplate dodatnih 15 tisuća kuna u slučaju korištenja mjere stručnog osposobljavanja ili osposobljavanja na radnom mjestu. U slučaju udruživanja, do maksimalno pet osoba, svaka je osoba mogla ostvariti potporu u iznosu do 55 tisuća kuna.

Ove godine iznos potpore je povećan na najviše 100 tisuća kuna, ovisno  o području u kojem osoba ima prebivalište i otvara poslovni subjekt, a za korištenja mjere osposobljavanja na radnom mjestu, može se isplatiti dodatnih 10 tisuća kuna. Ako se više nezaposlenih udruži u isti poslovni subjekt, samo jednoj osobi se dodjeljuje  maksimalni iznos potpore, a ostali mogu ostvariti potporu u najvišem iznosu do 55 tisuća kuna.

Nakon Regionalnog ureda HZZ-a u Zagrebu, koji obuhvaća i Grad i Zagrebačku županiju, još je na sredini lanjske godine naša analiza pokazala da su u regionalnom uredu HZZ-a u Osijeku potpore premašile ostale gradove u korištenju potpora za samozapošljavanje, isto kao što je to bio slučaj i preklani. Potpore su lani koristile 843 osobe, no ne samo iz Osijeka, nego cijele Osječko-baranjske županije. Naime, ta županija, kao i većina ostalih ima jedan regionalni tj. područni ured. Preklani je imala 777 korisnika potpora HZZ-a.

No, najviše korisnika potpora i je iz Osijeka. Kako nam je rečeno još lani u Gradu Osijeku, poticaji se najviše koriste za samozapošljavanje u IT sektoru, uslužnim djelatnostima, ponajprije ugostiteljstvu te građevinarstvu. No, osim ovih potpora i Grad Osijek već godinama samostalno provodi Opći program poticanja poduzetništva – namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, trgovačkim društvima i obrtnicima. Grad Osijek je za potpore poduzetništvu u 2019. izdvojio više od 4,6 milijuna, a u proračunu za 2020. planirano je povećanje na 7 milijuna kuna.  Grad je lani dodjeljivao potpore za jačanje konkurentnosti poduzetnika i potpore za obrazovanje i informiranje u poduzetništvu kroz 8 različitih mjera za što je dano 200 potpora u ukupnom iznosu većem od 2,6 milijuna kuna. Što se tiče potpora za poticanje zapošljavanja, potpisana su 63 ugovora za novozaposlene osobe, a za što je iz proračuna izdvojeno još dva milijuna kuna.

Drugi Grad unutar Osječko-baranjske županije po korištenju poticaja HZZ-a za samozapošljavanje, bio je Đakovo, kako su pokazali još lanjski podaci iz tamošnje ispostave HZZ-a. Taj Grad ima i vlastite mjere za poticanje gospodarstva, među kojima su i one za zapošljavanje i samozapošljavanje. U 2019. godini iz Programa potpora u gospodarstvu na području Grada Đakova potpisano je 170 ugovora, a dodijeljeno je  1.565.000 kuna.

Sa 673 korisnika kojima su lani isplaćene potpore HZZ-a, što je 143 korisnika više nego preklani, slijedi Regionalni ured u Gradu Splitu, kroz koji su potpore isplaćene za sve korisnike unutar Splitsko-dalmatinske županije. Najviše isplaćenih potpora se naravno odnosi na Grad Split, koji i sam, kako kažu u Gradu, ima niz vlastitih mjera za poticanje poduzetnika.

‘Prepoznavajući važnost subjekta malog gospodarstva, raspisuju se natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava s ciljem poticanja gospodarskih aktivnosti malog poduzetništva na području grada Splita, te stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja poduzetnika koji djeluju na području Grada, kao i razvijanja poduzetničke klime, kroz razne namjene potpora, od uređenja poslovnog prostora smještenog na području Grada , nabavu strojeva, alata, informatičke opreme i poslovnog softwarea, preko uvođenja i implementiranje sustava upravljanja kvalitetom i okolišem, te edukacije, koje uključuju različite vrste stručne izobrazbe i usavršavanja, u svrhu unaprjeđenja poslovanja registrirane djelatnosti.’ – komentiraju u Gradu.

Posljednjih devet godina, Služba za gospodarstvo, obrtništvo i turizam objavljuje natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava trgovačkim društvima i obrtima na području grada Splita i do danas je ovim projektom ugovoreno i dodijeljeno gotovo 8 milijuna kuna.

U 2018. godini ukupno je dodijeljeno 779.387,52 kuna bespovratnih potpora, a lani 1.265,285 kuna bespovratnih potpora poduzetnicima, i to kroz tri natječaja. Po prvi put, Grad Split, kroz Natječaj za dodjelu potpora za poticanje zapošljavanja grada Splita u 2019. godini, razvoj mikro i malog poduzetništva grada Splita vidi kroz namjenu poticanje zapošljavanja. Ukupno je ugovoreno, temeljem ovog natječaja 780.000 kuna, odnosno 26 bespovratnih potpora, svaka u iznosu od po 30.000 kuna, čime se doprinijelo povećanju zaposlenosti na području grada Splita.

U 2019. godini, raspisan je i natječaj za dodjelu potpora za poticanje kreativne industrije grada Splita u 2019. godini, želeći potaknuti razvoj kreativne industrije grada Splita, obzirom da je ista na razini politika Europske unije prepoznata kao jedan od pokretača društvene i teritorijalne kohezije, kreativnosti i inovacija, s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini, ukupno je dodijeljeno  235.284,75 kuna bespovratnih potpora obrtima i trgovačkim društvima.

Raspisan je i natječaj za bespovratne potpore sredstava za poticanje start-up poduzetništva u 2019. godini. Projekt za poticanje start-upa proveden je u suradnji s Ekonomskim Fakultetom Split. Ukupni nagradni fond od 250.000 kuna  osigurao je Grad Split, Ekonomski Fakultet osigurao je Get in the Ring licencu za Hrvatsku i pripremne treninge za sve natjecatelje, a o pobjednicima je odlučivao međunarodni žiri čiji članovi vode ili predstavljaju investicijske fondove spremne za ulaganje u perspektivne start-upe.

‘Namjera je i želja Grada Splita, nastaviti poticati i jačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, na takav način omogućiti zapošljavanje, te omogućiti povoljno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U 2020. godini, proračunom su osigurana sredstva za dodjelu bespovratnih potpora, kroz projekt potpore subjektima malog i srednjeg poduzetništva, u iznosu od 2 milijuna kuna, te kroz projekt podrške poduzetnicima početnicima, u iznosu od 500.000 kuna.’ – komentiraj gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara.

Kroz regionalni ured HZZ-a u Rijeci, koji pokriva cijelu Primorsko-goransku županiju, dodijeljene su potpore za 514 korisnika, a slijedi ured HZZ-a u Puli, koji pak pokriva cijelu Istarsku županiju, a kroz koji su isplaćene potpore za 463 korisnika, 205 više nego preklani, što je ujedno i najveće povećanje broja korisnika u odnosu na ostale gradove, gotovo dvostruko. Grad Pula je vodeći u pogledu poduzetništva, a potiče ga nizom mjera.

Kako kažu u Gradu, izravnim bespovratnim poticajima uvelike pomažu svojim poduzetnicima u realizaciji planova i poslovnih ideja a što je vidljivo u njihovom interesu za korištenjem ove iznimno značajne mjere.  Prošle godine Grad Pula je u relativno kratkom vremenu dodijelio milijun kuna bespovratnih sredstva, nakon čega je osigurano dodatnih pola milijuna kuna. Ove godine je stoga inicijalno osigurano 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za poduzetnike te dodatno još pola milijuna kuna za novu kreditnu liniju za poduzetnike, aktivnosti koje su u posljednjom fazi pripreme za objavu poziva. Intencija je pomoći im u njihovim poslovnim počecima, dodatno potaknuti zapošljavanje radne snage, povećati konkurentnost na tržištu, pomoći u realizaciji inovativnih ideja s ciljem  generiranja kvalitetnog rasta i razvoja, potaknuti ih na korištenje sredstava iz EU fondova te ojačati njihovu poziciju na inozemnom tržištu, ojačati djelatnosti prerađivačke industrije, IT sektor i naravno samozapošljavanje.

‘Smatram da je naša odluka sufinanciranja poduzetnika iz gradskog proračuna apsolutno opravdana jer se pokazala kao pravi alat za pokretanje novog posla kao i olakšavanje postojećeg unutar tržišne konkurencije.  Pula je, podsjetit ću, uz Zagreb grad s najviše poduzetnika u odnosu na radno sposobno stanovništvo i grad u kojem se poduzetnici dobro osjećaju i u kojemu vide prostora za djelovanje. Kao posebno značajan projekt  za poduzetnike izdvojio bi i budući co-working centar u samom centru grada koji će služiti kao centar za poduzetnike te će se razvijati dodatni sadržaji s ciljem umrežavanja i promocije inovativnih načina rada i digitalizacije’, kaže pulski gradonačelnik Boris Miletić.

U suradnji s Istarskom razvojnom agencijom, značajno se ulaže i putem poduzetničke potporne i istraživačke infrastrukture, kao što su poduzetničke zone i poduzetnički inkubatori.

Nakon Regionalnog ureda HZZ-a u Puli, najviše je potpora HZZ-a za samozapošljavanje isplaćeno kroz Područni ured u Krapini – 281. I taj ured pokriva cijelu Krapinsko-zagorsku županiju, kao i Područni ured u Čakovcu za Međimursku županiju, putem kojeg su isplaćene potpore za 280 korisnika. Jedna manje – 279 – isplaćena je kroz Regionalni ured HZZ-a u Varaždinu, a 273 kroz ured HZZ-a u Bjelovaru, 72 više nego preklani, koji pokriva cijelu Bjelovarsko-bilogorsku županiju. No, najviše mjere koriste novi poduzetnici u Bjelovaru, koji također nizom mjera potiče poduzetništvo.

S obzirom da je svake godine sve veći interes za pokretanjem vlastitog posla, kao i ulaganje u postojeće poslovanje, Grad Bjelovar kroz svoje programe stvara uvjete za pomoć poduzetništvu, odnosno cjelokupnom gospodarstvu grada Bjelovara.

Neke od mjera su potpore za pokretanje gospodarskih aktivnosti poduzetnika početnika kroz nabavu strojeva, opreme i alata te izradu poslovnog plana u visini od 50 posto troškova, a najviše do 7 000 kuna. Do 10 000 kuna može se dobiti za potporu nabave i ugradnje strojeva i opreme, za poticanje radnog mjesta, tj. poslodavcu se za svako novootvoreno radno mjesto daje iznos od 5 000 kuna, 50 posto troškova, a najviše do 10 000 kuna pokriva se potpora tradicijskim i umjetničkim obrtima, do 2 000 kuna za stručno osposobljavanje i usavršavanje, a  sa jednim postotnim bodom za uslužne, odnosno dva postotna boda, ako je riječ o proizvodnim djelatnostima, subvencionira se kamata na poduzetničke kredite iz kreditnih linija Grada.

U Proračunu Grada Bjelovara za 2020. godinu planirano je 2.120.000 kuna za subvencije i potpore razvoja gospodarstva – malog i srednjeg poduzetništva.

Neovisno o HZZ-u koji potiče poduzetnike početnike kroz mjeru samozapošljavanja, Grad je za 2020. godinu izdvojio 200.000 kuna.

Spomenimo i da je Bjelovar poznat po svom tax free modelu, pa Startup nagradama u iznosu od 100 tisuća kuna koje se dodjeljuju treću godinu zaredom i za koje novi natječaj počinje 17. ovoga mjeseca. Grad očekuje i darovanje državnoga zemljišta za novu Poduzetničku zonu u Velikom Korenovu blizu koje se planiraju graditi i toplice, pa i zbog toga očekuju još veće zapošljavanje u idućim godinama.

Sa 270 korisnika kojima je isplaćena potpora HZZ-a za samozapošljavanje slijedi Grad Sisak. Inače, Sisačko-moslavačka županija ima dva ureda HZZ-a, pa je dio potpora isplaćen i kroz ured u Kutini.

Nakon Siska, Područni ured u Križevcima isplatio je 223 potpore, 79 više nego preklani, što je ujedno i brojka za cijelu Županiju. No, Križevci prednjače po broju potpora. Naša je nedavna analiza pokazala da je upravo taj Grad među vodećima po padu nezaposlenosti, ali koju prati i zapošljavanje.

U 2019. godini Grad Križevci osigurao je 1.255.000 kuna za poticanje poduzetništva, rekao nam je nedavno gradonačelnik Mario Rajn i dodao kako se posebna pažnja daje organizaciji besplatnih edukacija za IT zanimanja čime se pokušava podići kompetentnost djelatnika u IT sektoru i privući nove IT tvrtke u Križevce. (Lidija Kiseljak)

Objava Nastavlja se boom samozapošljavanja: U četiri godine učetverostručen broj korisnika HZZ-ovih potpora za pokretanje posla, lani najviše isplaćeno u Osijeku i Splitu pojavila se prvi puta na Gradonačelnik.hr.