Civilna zaštita koja se je kroz povijest pokazala izuzetno bitnom, iznova je kroz korona krizu pokazala značaj i osvijestila koliko je bitno u budućnosti da stožeri civilne zaštite budu još bolje organizirani, a kako bi u svakom trenutku bila spremna u obrani građana od raznih nezgoda. Sigurno će se zato pristupiti i drukčijem kreiranju proračuna u tu svrhu. Naša je analiza pokazala, na temelju proračuna iz 2018. godine, da je najviše sredstava za civilnu zaštitu izdvojili gradovi Hrvatska Kostajnica, Otočac i Solin.
Inspekcije, razminiranje, zaštita i spašavanje… dio je aktivnosti civilne zaštite koja je u vrijeme korona krize posebno došla do izražaja. Njihovi stožeri – državni, županijski i gradski – postali su glavni izvori informacija, oni u koje se gledalo kao glavne rukovoditelje za otklanjanje i saniranje posljedica bolesti koje je taj virus izazvao.
Odmah kako je bolest dobila zamah gradovi su organizirali svoje stožere i prihvatili se posla. Svi su stožeri pojačani vatrogascima, policijom, zdravstvenim djelatnicima, HGSS-om…
Prvo su bili okupirani izdavanjem propusnica, kontrolirali su pridržavaju li se svi mjera opreza – građani i tvrtke, odgovarali na neprestane upite zabrinutih građana, izvještavali medije, ali i djelovali u zajedništvu i razumijevanju..No mnogi su i priznali da je spremnost mogla biti bolja i upozoravali da ubuduće civilna zaštita mora biti drugačije organizirana, kako bi odmah bila spremna u ovakvim, nenadanim situacijama biti u pomoći građanima.
Naša je analiza, na temelju proračuna iz 2018. godine pokazala, da je najviše sredstava za civilnu zaštitu u toj godini izdvojio Grad Hrvatska Kostajnica – 4,41 posto, a slijede Otočac, Solin, Kutjevo, Makarska, Duga Resa, Ludbreg, Slatina, Vrlika te Rovinj. Po stanovniku također je vodeća Hrvatska Kostajnica – 117,20 kuna, a slijede Otočac, Solin, Makarska, Rovinj, Kutjevo, Vrlika, Ludbreg, Križevci i Duga Resa.
Križevci su izdvojili 6,17 kuna po stanovniku za civilnu zaštitu u 2018. godini.
‘Prema programu javnih potreba u protupožarnoj zaštiti, civilnoj zaštiti i javnoj sigurnosti za program civilne zaštite i javne sigurnosti Grada Križevci, izdvaja za uređenje skloništa i opremanje Interventnog tima (u suradnji s Gradskim društvom Crvenoga križa Križevci), za naknade šteta građanima uslijed nesreća i katastrofa, rad jedinice prometne mladeži (u suradnji s Policijskom postajom Križevci i srednjim školama koje djeluju na području Križevaca), postavljanje sigurnosnih kamera na ulazima u grad te sufinanciranje programa rada HGSS – Stanice Koprivnica, Ispostave Križevci.
Jedan smo od gradova koji razvijamo sustav civilne zaštite kontinuirano, kako bi on bio spreman u slučaju potrebe.
Od početka mjeseca ožujka ove godine, redovito se održavaju sjednice Stožera civilne zaštite Grada Križevaca na čijem je čelu zamjenik gradonačelnika Mario Martinčević, a u čiji su rad uključeni svi važniji dionici ključni za normalno funkcioniranje u ovim izvanrednim okolnostima, od policije, vatrogasaca, zdravstvenih djelatnika, Crvenog križa, gradskih i komunalnih službi. Zajednički se donose odluke vezane uz situacije na terenu, nadgleda se poštivanje epidemioloških mjera, a sve prema uputama Državnog stožera. U pripravnost su stavljeni i svi predsjednici mjesnih odbora, a na raspolaganju su i pripadnici križevačke ispostave HGSS-a.’ – kažu nam u Gradu Križevcima.
Gleda li se trend povećanja sredstava u 2018. godini u odnosu na godinu ranije najviše je sredstava za civilnu zaštitu izdvojio Grad Solin – 823.790 kuna, a slijede Otočac, Hrvatska Kostajnica, Rovinj, Makarska, Ludbreg, Kutjevo, Sisak, Dugo Selo i Buje.
Ludbreg je za 51 788 kuna povećao sredstva za civilnu zaštitu, pokazuje analiza na temelju proračuna iz 2018. godine.
Objava Civilna zaštita pokazala važnost u obrani od nepogoda – provjerili smo koji su gradovi najviše izdvojili za tu svrhu pojavila se prvi puta na Gradonačelnik.hr.