U tijeku je završno analiziranje i ocjenjivanje 128 gradova od strane pripadajućih stručnih žirija. Gradovi su odmah podijeljeni prema veličini u tri razreda, veliki, srednji i mali, a žiri traži najbolje u četiri konkurencije – kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografija te europski fondovi.
Godinu dana od prvog izbora najboljih gradova u Hrvatskoj, velikog projekta kojeg smo pokrenuli u suradnji s našim partnerima – Hanza Mediom i istraživačkom agencijom Ipsos, privodimo kraju sve analize i pripreme za ovogodišnji izbor koji će se, također, održati u Šibeniku, u sklopu Dana EU fondova kojeg organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova.
U tijeku je završno analiziranje i ocjenivanje 128 gradova od strane pripadajućih stručnih žirija. Gradovi su odmah podijeljeni prema veličini u tri razreda, veliki, srednji i mali, a žiri traži najbolje u četiri konkurencije – kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografija te europski fondovi. Na taj način će se doći do užeg izbora od 60 gradova u konkurenciji za ukupno 12 nagrada. Imena gradova koji su nominirani za nagrade objaviti ćemo do kraja ovog tjedna.
Iako temeljni cilj i vizija našeg izbora ostaju isti – istaknuti i nagraditi najbolje, te potaknuti pozitivnu konkurenciju među gradovima kako bi dobrim projektima i mjerama podigli kvalitetu života svojih građana, ovogodišnji izbor donosi nekoliko bitnih promjena kojima, uvjereni smo, podižemo ovu priču na još višu razinu.
Ključna promjena i iskorak odnose se na samu metodologiju. Naime, ove smo godine, u suradnji s Ministarstvom financija uspjeli dogovoriti i po prvi put za analize koristili konsolidirane proračunske podatke. Za razliku od dosad jedinih dostupnih, nekonsolidiranih podataka, koji pružaju uvid samo u financijska izvješća samih gradova, konsolidirani daju puno dublji uvid i preciznije informacije jer obuhvaćaju i financijska izvješća gradskih ustanova i poduzeća.
I ove godine biramo najbolje gradove u tri kategorije – gospodarstvo, obrazovanje i demografija, te kvaliteta života, i to u tri podkategorije – veliki, srednji i mali grad. Biramo, nadalje, i ‘šampiona EU fondova’, a temeljem prijava samih gradova biramo i najbolje u kategorijama Eco i Smart City. No, uz gradove, ove smo godine utrku za najbolji ‘smart city’ projekt omogućili i ICT tvrtkama koje rade sa javnom upravom.
Ideja izbora je analizom, ocjenjivanjem, nominacijama i konačnim proglašenjem najboljih gradova, izložiti najširoj javnosti najbolja rješenja naših gradova u osiguravanju kvalitete života dostojne suvremenih europskih i svjetskih standarda, poticanju razvoja gospodarstva, poboljšanja uvjeta obrazovanja i povlačenja novca iz EU fondova. Isto tako, izborom najboljih gradova, želi se potaknuti međusobno natjecanje gradskih uprava u primjeni najboljih komunalnih i razvojnih rješenja a građanima pružiti cjeloviti pregled što im se sve može pružiti za novac koji uplaćuju u lokalni i državni proračun.
Dubrovnik, Poreč i Novigrad – prošlogodišnji pobjednici u kategoriji kvaliteta života
Bit će, među ostalim, zanimljivo vidjeti kakav će biti sastav nominacija za ovogodišnji izbor najboljih gradova, odnosno koji su od prošlogodišnjih pobjednika i kandidata i ove godine ušli u najuži izbor, a koji su kandidati nominacije izborili prvi put.
U lanjskom izboru Dubrovnik je odnio prestižnu nagradu za najbolji veliki grad po kvaliteti života, a u najuži izbor ušli su i Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb. Prema istome izboru, od srednjih gradova najbolje se živi u Poreču, kojemu su lani konkurirali Labin, Rovinj, Opatija i Umag. Kad su u pitanju mali gradovi, kvaliteta života na najvišoj je razini u Novigradu Istarskom, koji je odnio pobjedu ispred Hvara, Cresa, Krka i Novalje.
Ono što kategoriji izbora najboljih gradova po kvaliteti života daje posebnu draž, jest to što smo u taj izbor, kroz ankete, uključili građane, njihove stavove i prioritete o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovim.
Uz prikupljene ocjene i stavove građana, u ocjenjivanje kvalitete života u našim gradovima, stručni žiri je, među ostalim, uključio prosječna primanja stanovništva, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks zaduženosti građana i stopu prireza, ako je taj namet uveden u gradu, a najčešće jest.
Spomenuti parametri uzeti su u obzir i u izboru najboljih gradova u konkurenciji gospodarstvo, no ipak je pretežiti dio ocjene tu nosio angažman gradskih uprava na pomoći tvrtkama, obrtnicima i poduzetnicima te poticanju njihova razvoja. Potonji kriterij uključuje, među ostalim, subvencije gradske uprave trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora.
Pokazatelj gradskih subvencija gospodarstvu se izračunava na temelju podataka Ministarstva financija tako da se prvo izračunao prosjek za razdoblje od 2016.do 2018 godine. Zatim se prosjek subvencijama trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora podijelio sa prosjekom ukupnih rashoda i izdacima gradskog proračuna.
Najbolji gradovi za gospodarstvo prošle godine – Varaždin, Sveta Nedjelja i Krk
U ovoj konkurenciji lani je titulu najboljeg velikog grada ponio Varaždin i to u vrlo jakoj konkurenciji Samobora, Pule, Dubrovnika i Krapine. I ove godine zacijelo će biti oštra konkurencija za nagradu koju je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prilikom preuzimanja posvetio poduzetnicima u svome gradu, čime je dao do znanja da nema jake poduzetničke potpore grada bez isto tako razvijene poduzetničke scene.
U konkurenciji gradova srednje veličine najboljom sredinom za poduzetnike proglašena je Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, kojoj su konkurirali Kastav, Poreč, Rovinj i Umag. Trokut najboljih gradova za gospodarstvo zatvorio je, u konkurenciji malih gradova, Krk pobijedivši Oroslavje, Bakar, Mali Lošinj i Novigrad Istarski.
Ako je nagrada za najbolju gradsku sredinu po kvaliteti života prestižna, a nagrada u konkurenciji gospodarstva preslik trenutno najsposobnijih i najuspješnijih gradskih uprava, kategorija obrazovanje i demografija pruža uvid u to koje gradske uprave imaju dugoročno najbolje politike i mjere razvoja.
Čakovec, Umag i Pag – najbolji gradovi za demografiju i obrazovanje
U toj kategoriji lani je, među velikim gradovima, pobjedu odnio Čakovec, ispred Velike Gorice, Požege, Kaštela i Šibenika koji su ušli u uži izbor.
U konkurenciji srednjih gradova najboljim je u poticanju demografskog razvoja i osiguravanja uvjeta za obrazovanje proglašen Umag, kojemu su konkurirali Vrbovec, Kastav, Poreč i Novi Marof. Pag je najbolji po demografiji i obrazovanju među malim gradovima, a u najuži izbor još su ušli i Bakar, Pazin, Vis i Novigrad Istarski.
Iako se na temelju općenito loših demografskih pokazatelja za državu može izvesti zaključak da se stvaranje i povećanje obitelji vrlo slabo ili gotovo uopće ne potiče od strane gradskih uprava, podaci prikupljeni u izboru najboljih gradova u konkurenciji demografije i obrazovanja opovrgavaju takav zaključak. Mjere poticanja demografske obnove brojne su i raznolike, od jednokratnih naknada za novorođene koje se u nagrađenome Pagu kreću i do 5.000 kuna, preko proračunskih naknada osobljima u školama za produljeni boravak (Bakar), do osiguravanja organizirane specijalističke zdravstvene skrbi za najmlađe transferima iz proračuna s primjenom u više hrvatskih gradova.
Porodiljine naknade po novorođenome jedan je od čimbenika u kategoriji obrazovanje i demografija, a izračunavaju se tako da je podijeljen prosječni iznos proračunskog izdvajanja za porodiljine naknade i opremu za novorođenčad sa prosječnim brojem rođene djece u zadnje tri godine u toj sredini.
Križevci – prošogodišnji šampion EU fondova
Nagrada za najuspješniji grad u povlačenju novca iz EU fondova otišla je u Križevce, čija je gradska uprava u 2017. i 2018. osigurala priliv 14 milijuna i 197 tisuća kuna iz europskih fondova za sufinanciranje pet projekata, među kojima je i Healing Places. Riječ je projektu istraživanja geotermalnih voda na području grada, u koji je gradska uprava ušla kao partner prepoznavši u njemu potencijal za gospodarstvo ali i novi smjer razvoja grada.
U uži izbor za najbolje gradove u povlačenju novca iz EU fondova lani su ušli i Trilj, Ludbreg, Vinkovci i Zadar.
Jastrebarsko i Rijeka pobijedili u Eco i Smart City kategoriji
U konkurenciju za Smart city i Eco city gradovi ulaze podnošenjem kandidature. Za Eco city lani je, u početnoj fazi, konkuriralo dvadeset gradova, u uži izbor ušli su Belišće, Krk i Jastrebarsko, kojem je na kraju otišla i nagrada za najboljeg. Ocjenjivački kriteriji za najbolje eko prakse i rješenja u radu gradskih uprava objedinjuje svojevrsno ‘sveto trojstvo’ odgovornog odnosa prema prirodi i okolišu, sačinjeno od gospodarenja otpadom, smanjivanja emisije štetnih plinova, prije svega u prometu te korištenja energije iz obnovljivih izvora.
U Jastrebarskom otpad prikupljaju i odvoze na obradu u postrojenje za mehaničko-biološku obradu, imaju 40-ak zelenih otoka, reciklažno dvorište, kao i mobilno reciklažno dvorište, a građanima je podijeljeno 12.000 spremnika za otpad – navodi se, među ostalim, u odluci ocjenjivačkog žirija da se Jastrebarskom dodijeli nagrada Eco city.
Da bi natjecanje za Smart city ove godine mogla biti jedno od najzanimljivijih u okviru izbora najboljih gradova, upućuju rezultati nedavno zaključenog natječaja države za poticaje smart- city rješenja prema kojem je čak 106 gradova zatražilo pripadajuće sufinanciranje iz fondova EU. Očito je da mnogi gradovi žele ići putem Rijeke, Dubrovnika i Siska koji su lani ušli u najuži izbor naše nagrade Smart city. Na koncu je trijumfirala Rijeka, čijem je uspjehu svakako doprinijela činjenica da je sjedište Primorsko-goranske županije među prvima, 2007., uvelo wi-fi koji je sada dostupan na 17 lokacija u gradu, kao i razgranata mreža mobilnih i internetskih platformi o najavama kulturnih i društvenih događaja u gradu.
U ovogodišnjem izboru najboljeg Smart City projekta bit će zanimljivo vidjeti jesu li smart rješenja naših gradskih uprava i dalje fokusirana pretežito na promet kroz, primjerice, digitalizaciju plaćanja parkirnih mjesta i gradskog prijevoza, i osnovne komunalne usluge, poput preciznog mjerenja odvoza otpada po kućanstvima, ili je smart polako ušao i u druga područja skrbi gradskih uprava za život u njihovim sredinama.
Kao što je već navedeno, ove godine organizatori izbora najboljih gradova u konkurenciju Smart cityja uvrstili su i izbor najbolje ICT tvrtke za rješenje doneseno u suradnji s javnim sektorom kojim je unaprijeđen život u gradu. I na taj način izbor najboljih gradova želi doprinijeti modernizaciji rada gradskih uprava što polako predstavlja imperativ bez kojeg nema ni razvoja ni smanjivanja troškova rada uprava. (Jutarnji list/Vedran Marjanović, gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača/ fo: Jakov Prkić/Cropix)
Objava Ponovo biramo najbolje hrvatske gradove – do kraja tjedna objavljujemo sve finaliste pojavila se prvi puta na Gradonačelnik.hr.