Najbolji grad 2019: Kako se živi i posluje u najboljim hrvatskim gradovima

Cres: Udvostručili izdavajanja za vrtiće, plaćaju prijevoz i vrtićancima, nema lista čekanja, škola ima solarne panele, robotiku i program jedrenja…

Grad Cres titulu najboljeg malog grada u kategoriji obrazovanja i demografije zaslužio je brojnim mjerama i projektima, te čitavim nizom nadstandarda koje su osigurali svojim građanima, djeci i učenicima. Tako, među ostalim, imaju jedan od najboljih omjera vrtićke djece i odgojitelja – na jednog odgojitelja/icu ide tek 4,2 djece, dijele najviši iznos stipendija i školarina (125 kuna po stanovniku), u vrhu su po ukupnom proračunskom izdvajanju za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, kao i po broju visokoobrazovanih osoba…

‘Ponosan sam i sretan, kao i svi moji suradnici, što je Grad Cres i ove godine bio u finalu izbora za najbolji grad, te što je izabran za najbolji mali grad u kategoriji obrazovanje i mladi. Tu smo titulu zaslužili, između ostalog, jer u proračunu izdvajamo najviši iznos stipendija i školarina po stanovniku, te smo među 15 najboljih hrvatskih gradova po ukupnim izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Zahvaljujući tim značajnim ulaganjima Grad Cres je u samom vrhu po broju odgojitelja u vrtićima, po broju učitelja u školama, ali i po broju visoko obrazovanih stanovnika. Preuzimajući nagradu u Šibeniku moj zamjenik Marin Gregorović istaknuo je da mi u Cresu pratimo svakog našeg građanina od rođenja do završetka fakulteta, a to činimo nizom mjera.U posljednjih pet godina udvostručili smo izdvajanja Proračuna za dječji vrtić Girice u kojem nema liste čekanja već se svako dijete može upisati i to bilo kada tijekom godine, a drugo i svako daljnje dijete, kao i za ona u stanju socijalne potrebe, plaćaju značajno manji iznos ili im je vrtić čak besplatan. Grad Cres jedinstven je i po tome što se sufinanciraju putni troškovi roditeljima koji voze svoju djecu u vrtić iz drugih mjesta na otoku. Zgrada vrtića energetski je obnovljena kao prva takva zgrada u Hrvatskoj, a u tijeku je dogradnja čime će se osigurati dodatni prostor. Energetski je obnovljena i zgrada osnovne škole u koju smo uveli produženi boravak za dvije grupe, a nakon osnovne škole većina djece školovanje može nastaviti u svom gradu, u creskoj gimnaziji koju također Grad financijski prati u nadstandardnim projektima. Sve srednjoškolce koji se školuju van otoka i sve studente koji to žele stipendiramo i sufinanciramo putne troškove. To su samo neki razlozi zbog kojih smo najbolji mali grad u kategoriji obrazovanje i mladi, a zahvaljujući njima nosimo i titulu grada prijatelja djece’, ističe gradonačelnik Kristijan Jurjako.

Inače, creska se osnovna škola ističe tehnološkom opremljenošću i programima za djecu. Opremljena je pametnim pločama i solarnom elektranom te je jedna od prvih 20 škola u Hrvatskoj koja se uključila u robotiku. Jedinstveni su i po svom vannastavnom programu jedrenja, a posljednje tri godine bilježe povećanje broja upisane djece.

Labin: U obrazovanje uložili 10 milijuna kuna, samo za stipendije milijun

Iz prošlogodišnjih top 10, Grad Labin ove se godine u našem izboru najboljeg grada na području obrazovanja i demografije izborio za ulazak u samo finale i konačnu pobjedu. Među parametrima koji su ih lansirali na prvo mjesto su visoko izdvajanje za obrazovanje – 38,44 posto proračuna, po čemu su u top pet u zemlji, dok su po izdvajanjima za stipendije među tri najizdašnija grada. Među gradovima su s najboljim standardima kad je u pitanju odnos djece i odgojitelja u vrtiću – na jednog odgojitelja/icu ide tek 6,8 djece, dok u školama imaju 9,6 učenika po učitelju. Ulaze i u top pet gradova s najvećim brojem visokoobrazovanih osoba.

Gradonačelnik Valter Glavičić ističe kako su izuzetno ponosni jer je u ovom izboru prepoznat njihov trud i sva izdvajanja za mlade koji su im visoko na listi prioriteta.

‘U protekle smo dvije godine uložili zaista mnogo u područje obrazovanja i mladih, sveukupno više od 10 milijuna kuna.  Osim besplatnih udžbenika i povećanja plaća djelatnicima u dječjem vrtiću, uložili smo i u proširenje dječjeg vrtića „Gloria“ čime je svako dijete s područja grada dobilo svoje mjesto u vrtiću. Velika sredstva uložena su i u energetske obnove centralne zgrade dječjeg vrtića Pjerina Verbanac kao i osnovne škole Ivo Lola Ribar u naselju Kature za što su dobivena i europska sredstva. Uložili smo i u obnovu krova područne škole na Vinežu kao i stolarije u školi Matija Vlačić.  Veoma važno nam je i biti u korak s vremenom te se intenzivno krenulo u digitalizaciju obrazovnih institucija na što je utrošeno oko 200 tisuća kuna. Tako je do svake od obrazovnih institucija, sportskog centra i gradske knjižnice proveden optički kabel te je time omogućeno da se nesmetano koristi širokopojasni Internet, pametne ploče, e imenici i ostala informatička oprema u svim našim školama i vrtićima. Kroz razne projekte nastojimo pomoći i djeci kojima je potreban asistent u nastavi, a poznati smo i kao grad sporta te kroz našu Sportsku zajednicu osiguravamo da svaki klub u Labinu ima osiguran prijevoz na natjecanja, liječničke preglede, edukacije za trenere i slično. Milijun kuna godišnje izdvajamo i za stipendije’, ističe gradonačelnik.

Dodaje da, iako mnogo ulažu u mlade, nisu zaboravili niti svoje starije naraštaje, one  koji su izgradili Labin, pa uskoro kreću s izgradnjom Doma za starije osobe.  ‘Smatram da su to ulaganja u našu zajedničku budućnost, a vjerujem da će to rezultirati i onim jedinim i najvažnijim ciljem i zadaćom koju imamo svi zajedno, ne samo Labin već i ostatak države, a to je da zaustavimo trend iseljavanja naših mladih ljudi. Stalnim ulaganjima moramo mladim ljudima pružiti uvjete da ne pomišljaju na odlazak. Labin je primjer sredine koja se različitim mjerama to trudi postići i sve smo uspješniji u tome, a nadam se da ćemo kao primjer poslužiti i drugima kako bi zadržali ono najvrijednije, ljude’, ističe gradonačelnik.

Pazin: Obrazovanje kao brend u kojeg se najviše ulaže

Grad Pazin i prošle je godine ušao u samo finale, među pet najboljih gradova na području obrazovanja i demografije, a brojke koje su ostvarili u prošloj godini u ovogodišnjem su ih izboru lansirali do uvjerljive pobjede u ovoj kategoriji.

Jedan od ključnih parametara koji su odlučili o pobjedi apsolutno je proračunsko izdvajanje za obrazovanje, a tu je Grad Pazin sa ukupnim izdvajanjem od 53,23 posto proračuna bez konkurencije najjači. Također, u samom su vrhu – među tri najbolja grada – po iznosu stipendija i školarina (48 kuna po stanovniku), ali i po vrhunskim standardima u vrtićima – na jednog odgojitelja/icu u Pazinu dolazi tek 5,9 djece…

Gradonačelnik Renato Krulčić ističe kako su izuzetno ponosni ponosni zbog osvojene titule najboljeg velikog grada u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, što dokazuju i pokazatelji izdvajanja iz proračuna, iznosa stipendija i školarina, broja odgojitelja u vrtićima te iznosa porodiljne naknade po novorođenome.
‘Možemo sa sigurnošću reći da su uz kvalitetnu socijalnu politiku, obrazovanje i školstvo postali pazinski brend, prepoznat po svom radu ne samo u Istri, već i na širem području Kvarnera.
Pored odgojno-obrazovnih ustanova kojima je Grad osnivač, ponosimo se prvom Gimnazijom sa statusom Glasserove kvalitetne škole u Europi te Pazinskim Kolegijem koji je već godinama sinonim za klasično gimnazijsko obrazovanje.

Kao sjedište Istarske županije i mjesto osnutka prve Gimnazije na hrvatskom jeziku u Istri, Grad Pazin sustavno ulaže u kvalitetu obrazovnog sustava i prateću infrastrukturu, a sve kako bi djeci i mladima omogućili europski standard školovanja.
Upravo ulaganjima u obrazovanje ulažemo u budućnost i održivi razvoj našeg društva, a kroz programe socijalnih potpora efikasno skrbimo za one kojima je danas pomoć najpotrebnija’, ističe Krulčić.

Pazin je samo ove godine za dogradnju i rekonstrukciju Dječjeg vrtića Olga Ban osigurao 7,2 milijuna kuna dok je u osnovnoškolsko obrazovanje uloženo je preko 16 milijuna kuna. Već dugi niz godina osigurava svojim učenicima i studentima stipendije u iznosima od 550 i 700 kuna, a u prošloj je godini isplaćeno ukupno 421.250,00 kuna. U prošloj godini osigurano je 650.427.00 kuna za pružanje pomoći i podrške obiteljima mjerama poput naknada za novorođenčad za što je osigurano ukupno 328 tisuća kuna te naknada za treće dijete u vrtiću ili školi. Za podršku ranjivim skupinama društva izdvojeno 786.682,00 kuna čime se pokrivaju troškovi stanovanja, ogrjeva, socijalne pomoći itd. Uz redovite programe koje Grad Pazin financira kako bi održao visoki standard u obrazovanju dodatno se ulaže u tekuće i investicijsko održavanje zgrada, u naknade učiteljima za realizaciju izvanučionične nastave, u rad s darovitim učenicima, u financiranje građanskog odgoja i obrazovanja u petim i šestim razredima, u rad Školskog sportskog društva Mladost i u druge aktivnosti.

Što se EU projekata tiče, u Pazinu posebno naglašavaju projekt „INkluzivne škole 5+“ kojem je Grad Pazin vodeći partner, koji je započeo u školskoj godini 2017./18. i traje 48 mjeseci. Provodi se u 11 odgojno-obrazovnih ustanova. Tijekom 4 godine trajanja projekta bit će uključeno 64 učenika s teškoćama u razvoju za koje će biti osigurani pomoćnici u nastavi ili stručno komunikacijski posrednici. Ukupna vrijednost projekta je 9,4 milijuna kuna.

GOSPODARSTVO

Krk: Svake godine 1% više stanovnika

Niska stopa siromaštva, visoka izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, pa za stipendije i školarine, visoke naknade za novorođene bebe, visok prosječni dohodak po stanovniku, nulta stopa prireza.. tek su neki od parametara koji su Grad Krk u našem izboru stavili u sam vrh malih gradova po kvaliteti života.

-Rezultat je to kontinuiteta i otvorenosti u upravljanju gradom, ali istovremeno održivosti i odmjerenosti, uz prihvaćanje novih razvojnih iskoraka. Javni servisi moraju pružati najbolje, grad mora biti čist i uredan, održavan i njegovan, za djecu mora biti dovoljno mjesta u vrtiću i školama, a komunalna i društvena infrastruktura u dobroj kondiciji. U takvom gradu ljudi oslobađaju svoje potencijale, grade nove objekte, otvaraju obrte i tvrtke, pokreću grad. U tom pokretanju i rastu gospodarstva i mi, kao lokalna samouprava, dajemo svoj doprinos– kaže gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić.

Uz stalni rast obrtnika i tvrtki, Grad bilježi i stalni porast broja stanovnika u posljednjih 50 godina, približno svake godine 1%, s vitalnim indeksom iznad 100.

Grad je i u samom vrhu po količini odvajanja otpada, više od pola javne rasvjete je na led lampama, električna energija se proizvodi fotopanelima, a komunalne službe koriste električne automobile i skutere, a što dodatno doprinosi kvaliteti života.

Sveta Nedelja: Grad bez duga i prireza, mamac za poduzetnike

Grad bez duga i bez prireza, vodeći po prosječnom dohotku po stanovniku te udjelu prihoda u ukupnim rashodima.., neki su od glavnih parametara koji su Svetu Nedelju smjestili na sam vrh među srednjim gradovima na području gospodarstva. Ipak, najvažnija stavka je zasigurno dobra poduzetnička klima stvorena rasterećenjem poslovanja, smanjenjem ili ukidanjem poreza i parafiskalnih nameta, kao što je porez na potrošnju te komunalne naknade za hotele i kampove, kao i spomenuti ukinuti prirez koji je iznosio šest posto.

 -Ukidanjem poreza na potrošnju i komunalne naknade za hotele i kampove potaknuli smo investicije i zapošljavanje u području turizma i ugostiteljstva, dok je ukidanje prireza rezultiralo većim plaćama naših sugrađana i manjim davanjima za poslodavce. Paušalni porez spustili smo na minimalnih 150 kuna po krevetu ili smještajnoj jedinici u kampu, a ukinuli smo i naknadu za izdavanje taxi dozvola. Također, veliko rasterećenje u području gospodarstva ostvarili smo ukidanjem komunalnog doprinosa za proizvodnju, kreativne industrije (IT sektor, marketing, dizajn…), financijski sektor te za kulturu, obrazovanje i zdravstvo, kao i ukidanjem komunalnog  doprinosa za stanogradnju, odnosno za izgradnju 3 ili više stanova. U suradnji sa Zagrebačkom županijom i ministarstvom sufinanciramo kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6% čime kredit zapravo može postati beskamatni ukoliko je kamatna stopa 6% ili manja. Također, provodimo i velike infrastrukturne projekte čime ćemo doprinijeti većoj kvaliteti i standardu života za građane, ali i prometnoj povezanosti što će olakšati poslovanje našim poduzetnicima – ističe gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec

Grad ima četiri poduzetničke zone, a počela je i gradnja pete, za koju već postoji interes novih stanara. A da je gospodarstvo Svete Nedelje prepoznato i šire, dokazuju razna priznanja. Ove su godine osvojili posebno mjesto na izložbi ‘Hrvatske inovacije-vizionari koji su oblikovali Europu’ u Strasbourgu, kao grad koji promiče poduzetništvo. Dobili su i priznanje za doprinos razvoju poduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.

Pula: S devet milijuna kuna pomažu se godišnje poduzetnici

Pula je među velikim gradovima ponijela titulu najboljeg na području gospodarstva. Tome su sigurno u najvećoj mjeri pridonijeli poticaji koje taj Grad daje poduzetnicima i koje se kontinuirano povećavaju, a što je i rezultiralo povećanju novozaposlenih, njih tisuću u posljednje dvije godine. Uzmu li se u obzir parametri koji su Pulu svrstali na vodeću poziciju u našem istraživanju, spomenimo da je Grad među vodećima po prosječnom dohotku po stanovniku, zatim, po prosječnim izvornim prihodima i prosječnoj zaposlenosti po stanovniku, a i među gradovima je  s najmanjom stopom siromaštva u zemlji.

Svake godine Grad daje milijun kuna bespovratnih potpora, a neki dan je, zbog velikog interesa za ovu godinu taj iznos povećan za dodatnih pola milijuna. Grad je i preko Istarske razvojne agencije, a kroz razne programe, mjere i EU projekte za poduzetnike plasirao preko 528 milijuna kuna, a jedan od značajnih zasigurno je gradnja Poduzetničkog centra Coworking Pula.

-Drugu godinu za redom Pula je konkurirala za ovu prestižnu nagradu i zbilja mi je drago što je ove godine upravo Pula proglašena gospodarski najuspješnijim gradom u kategoriji velikih gradova. Rezultat je to dugogodišnjeg, sustavnog rada upravo na području gospodarstva te mjere koje smo proveli daju rezultate, što je potvrdilo i ovo posljednje istraživanje. S više od devet milijuna kuna pomažemo poduzetnicima u njihovom poslu, što nas svrstava među vodeće gradove u Hrvatskoj, a upravo smo neki dan zbog velikog interesa poduzetnika odobrili još dodatnih pola milijuna kuna bespovratnih sredstava za ovu godinu. Izravni poticaji Grada zasigurno pomažu u poslovanju, no važne su i ostale aktivnosti koje kao Grad redovno provodimo, od unapređenja predškolskog i školskog sustava do ulaganja u infrastrukturu, čime se značajno unapređuje kvaliteta života u Puli – komentira gradonačelnik Pule Boris Miletić.

Kroz dodjelu potpora za razvoj poduzetništva Grad Pula osigurava paket od ukupno devet mjera za poticanje razvoja malog gospodarstva. Riječ je o, primjerice, mjerama za nova zapošljavanja i samozapošljavanje, za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekta, za uvođenje inovacija u proizvodnju, za subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita a tu su i potpore za IT sektor. Brojna nezavisna istraživanja redovito Pulu svrstavaju među najštedljivije uprave po pitanju troškova za administraciju i među najotvorenije gradske uprave u Hrvatskoj, a uvrštena je i među deset najboljih gradova u Hrvatskoj za život i poslovanje, kao i među 100 najodrživijih destinacija svijeta.

KVALITETA ŽIVOTA

 Krk: Grad u kojem gotovo svi imaju posao, a jedan od važnih prioriteta je i ekologija

Grad Krk, kao predstavnik malog grada, drugu je godinu zaredom ušao u finale u tri kategorije, a ove godine jedini odnio pobjedu u čak dvije kategorije – gospodarstvo i kvaliteta života. Velik je popis parametara koje taj grad čine ugodnim za život, a među kojima su i izvrsni gospodarski pokazatelji. Primjerice, među top pet malih gradova su u kategoriji prosječni dohodak po stanovniku, kao i po broju obrtnika, vodeći su po prosjeku prihoda po zaposlenom, stopa siromaštva im je niska, a prirez nemaju.

U pokretanju i rastu gospodarstva i mi, kao lokalna samouprava, doprinosimo opremanjem i uređenjem poslovne zone, manjim komunalnim naknadama za poduzetnike u prve četiri godine, popustom na komunalnom doprinosu za proizvodne djelatnosti do 80 %, te nultom stopom prireza porezu na dohodak – kaže gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić.

U gradu koji ima 6243 stanovnika registrirano je 420 obrtnika i 280 tvrtki i nezaposlenih gotovo da nema. Vasilić kaže da Grad puno pažnje posvećuje i ekologiji, pa je u samom vrhu po količini odvajanja otpada, više od pola javne rasvjete je na led lampama, električna energija se proizvodi fotopanelima, a komunalne službe koriste električne automobile i skutere.

-Trenutno s izgradnjom kanalizacijske mreže gradimo infrastrukturu 21. stoljeća, svjetlovodnu mrežu kao javnu infrastrukturu, koja će gradu Krku donijeti nove komparativne prednosti i visoku konkurentnost za gospodarstvo i stanovanje – zaključuje gradonačelnik Krka.

Poreč: U godinu dana otvoreno 2.000 novih radnih mjesta, a u dvije godine 100 milijuna kuna uloženo u gradnju vrtića i škola

Grad Poreč i ove je godine obranio titulu najboljeg srednjeg grada u kategoriji kvalitete života.

-Ova nagrada je prvenstveno nagrada svih Porečanki i Porečana koji svojim radom i trudom naš grad čine ugodnom sredinom poželjnom za život i ona može biti samo dodatan poticaj da Poreč bude još bolji i da radi još više iz dana u dan, u nadi da će svi nadstandardi koje smo dosegnuli u našem gradu uskoro postati i standardi – od financiranja dodatnih timova hitne medicinske pomoći, osiguravanja smještaja deficitarnim kadrovima poput liječnika, policajaca i učitelja, sve do najviših stipendija i sufinanciranja dopunskog zdravstvenog osiguranja svim umirovljenicima – komentira gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Glavni parametri koji su bili ključni da Poreč stavi u vrh gradova poželjnih za život jesu visoka zaposlenost po stanovniku i najmanja prosječna nezaposlenost, visoka izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, zatim za stipendije i školarine, sport…, a dodatno, Grad nema prirez te ima najveći prirodni prirast u Istri. Lani se je rodilo 10 posto više beba u odnosu na godinu prije, broj stanovnika je od 2011. godine porastao za 18 posto, Grad je s najvećim brojem mladog stanovništva u Istri, a u godinu dana porečki su poduzetnici otvorili dvije tisuće novih radnih mjesta.

– Upravo je veliki porast broja stanovnika promijenio prioritete grada, te se najveća ulaganja provode na izgradnji škola i vrtića u što je u dvije godine uloženo sto milijuna kuna proračunskog novca – izgrađene su dvije nove osnovne škole za ukupno 700 učenika, u jednoj godini gradi se čak tri vrtića, a i dalje se radi na velikim infrastrukturnim projektima poput izgradnje kanalizacijske mreže čime će pokrivenost njome na području Poreča biti veća od 90%, izgradnje zaobilaznice ili uređenja dijela gradske rive.

Ipak, glavni pokretač razvoja svake sredine i razlog zašto se ljudi žele doseliti kod nas je mirna i tolerantna atmosfera i veliki doprinos porečkih poduzetnika i obrtnika koji su u zadnjih godinu dana otvorili čak 2000 novih radnih mjesta – poručuje Peršurić.

Zagreb: Fokus na znanju, mladima i razvoju start-up zajednie

Prosječna nezaposlenost po stanovniku od svega 3,3 posto, visoka bruto plaća po zaposlenom u odnosu na ostale velike gradove, velika izdvajanja za stipendije i školarine, sufinanciranje cijene prijevoza, niska stopa siromaštva.. neki su od parametara na temelju kojih je Grad Zagreb proglašen najboljim velikim gradom po kvaliteti života.

-Zagreb ima mnogo razloga za zadovoljstvo postignutim rezultatima na brojnim područjima, od gospodarstva, obrtništva, kulture, obrazovanja, sporta, demografije pa do infrastrukturnih  i komunalnih područja. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo, među europskim metropolama,  po pitanju socijalne osjetljivosti, na samom vrhu ljestvice te da zajedno sa sugrađanima njegujemo multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost, kao principe koji u ozračju tolerancije kreiraju sigurnost i ugodan život u našem gradu – komentira gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Dodaje, da sve što je učinjeno, bilo dio dugogodišnje sustavne politike koja je imala upravo za cilj kvalitetniji život za sve sugrađane, a pri čemu se je uvijek vodilo  računa o solidarnosti prema onima koji zbog bilo kojih razloga danas trebaju pomoć i potporu društva.

Grad ima niz mjera za zapošljavanje i samozapošljavanje, od financijskih potpora do mentorstva i edukacija, čime stimulira poduzetništvo, a što je i važan razlog niske stope nezaposlenosti.

– Poduzetnici u Zagrebu se osjećaju dobro. Poseban fokus dali smo na mlade ljude i razvoj startup zajednice. Trajno ulaganje u infrastrukturu, uređenje grada, kvalitetan, jeftin i dostupan javni gradski prijevoz  doprinosi kvaliteti života ali i razvoju turizma gdje smo među hrvatskim šampionima – nastavlja Bandić.

Grad surađuje sa Zagrebačkim sveučilištem i znanstvenim institutima, jer u Gradu smatraju da najveće dodane vrijednosti donosi znanje, a gospodarski razvoj Zagreba zasniva se upravo na tome. Grad ima i niz demografskih mjera, ulaže se puno u odgoj i obrazovanje, subvencionira se cijena vrtića, stipendiraju se različite kategorije učenika i studenata…

-Demografska obnova, znanje i obrazovanje, rad i zapošljavanje u fokusu su naših politika, a to je ključ razvoja i boljeg života ne samo u Zagrebu već u cijeloj Hrvatskoj. I tu ne mislimo stati, prostora za napredak ima, pa će u tom pravcu ići i naši napori u slijedećem razdoblju. Na to nas obvezuje ne samo  nagrada koju smo dobili već,  prije svega, i povjerenje Zagrepčana koje nam ukazuju već 19 godina – zaključuje Bandić.

ŠAMPIONI EU FONDOVA

Ludbreg: EU projekti ključni u razvoju grada

U prošlogodišnjem izboru dodjeljivali smo samo jednu nagradu u kategoriji ‘Šampion EU fondova’, koju je osvojio Grad Križevci, dok je Grad Ludbreg, kao najbolji mali grad, završio na drugom mjestu. Ove smo godine, kao i u ostalim kategorijama, odlučili dodijeliti tri nagrade i za najuspješnije gradove po povlačenju EU novca (mali, srednji i veliki grad),  a Grad Ludbreg uspješno je obranio svoju poziciju najboljeg malog grada na ovom polju. U protekle tri godine, koliko smo analizirali, povukli su 3.325 kuna po stanovniku, što je najbolji rezultat kada se gleda per capita, dok su sa 2,81 posto od ukupnog iznosa svih povučenih sredstava iz EU u totalu među 10 najboljih u promatranom razdoblju.

Dubravko Bilić i njegov tim odmah su se, po preuzimanju grada 2013. godine, orijentirali i fokusirali na EU fondove kao ključni izvor financiranja gradskih projekata. S obzirom na financijske kapacitete Grada i opterećenost dugovima samog to je, kaže Bilić, bio jedini način za razvoj grada. Formirali su novi odsjek za EU projekte, zaposlili mlade ljude i krenuli u ‘pohod’ na EU fondove.

‘Isprva je bilo teško, ali smo uz razumijevanje Gradskog vijeća uspijevali voditi cijeli proces. Rezultati su danas vidljivi i statistički, najbolji smo mali grad u povlačenju EU novca, ali i u zadovoljstvu građana promjenama u našem gradu. Vjerujem da zahvaljujući brojnim provedenim projektima danas imamo drugačiji Ludbreg’, kaže Bilić.

EU novcem su u proteklih šest godina, među ostalim, sanirali odlagalište otpada “Meka” (vrijednost projekta 36 milijuna kuna) i izgradili Reciklažno dvorište (vrijednost projekta pet milijuna kuna), pri čemu su iz EU povukli 85 posto sredstava.  Milijun i pol kuna su povukli za rekonstrukciju cesta, uređenje kolnika, pješačko-biciklističkih staza i novih parkirališnih mjesta, a proveden je i projekt rekonstrukcije šumskih puteva u vrijednosti od 3,7 milijuna kuna. ‘Dograđujemo dječji vrtić “Radost” jer nam je cilj nam podići kvalitetu i standard predškolskog odgoja, a vrijednost projekta je 3,1 milijun kuna. U sklopu projekta Happy bike uredili smo biciklističke staze koje smo povezali sa susjednom Mađarskom i opremili modernom biciklističkom opremom i ponudom. Tu je i integrirani projekt “Unapređenja kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega” koji će promijeniti vizuru središta grada i ponuditi sasvim novi sadržaji u sklopu turističke ponude Grada Ludbrega. Vrijednost projekta je gotovo 17 milijuna kuna. Naravno, bilo je tu još niz drugih projekata koje smo uspješno proveli, od programa INTERREG HU-HR i INTERREG SLO-HR, strukturnih fondova EU, socijalnog fonda preko programa Europe za građane i Erasmus plus u koji smo uključili i ustanove s područja Grada.

Tu naravno ne stajemo, već na svakom koraku razmišljamo što bismo mogli dalje. Ponekad čak i nailazimo i na nerazumijevanje i baš zato nam ovakva priznanja daju vjetar u leđa jer potvrđuju da radimo dobro i ispravno, a sve s ciljem da naš Ludbreg bude još ljepši, kvalitetniji i sretniji za život’, ističe gradonačelnik Bilić.

Križevci: Cilj – zdrav, energetski efikasan i neovisan grad

Grad Križevci obranio je svoju prošlogodišnju titulu Šampiona EU fondova jer su sa 2.210 ostvarenih kuna po stanovniku u Top 3 kategoriji iznosa ostvarenih EU sredstava po stanovniku, a u Top 5  kategoriji po udjelu povučenih sredstava iz EU u totalu. Ostvarili su, naime, 4.65% od ukupnog iznosa svih povučenih sredstava za sve gradove u promatranom četverogodišnjem razdoblju.

‘Pobjeda Grada Križevaca i titula Šampiona kada su u pitanju EU fondovi izuzetno me raduje, tim više što je ovo druga godina za redom da smo proglašeni najboljima. Mislim da je samim tim već očito da je jasan smjer koji kao grad, ali i lokalna zajednica, želimo slijediti, a to je ulaganje u razvoj kroz pojedinačne projekte koji ujedno sadrže i onu važnu energetsku odrednicu, a sve uz misao vodilju da je zdrav, energetski efikasan i što manje ovisan grad, jedini pravi put za dugoročni razvoj. Grad Križevci ima 60 naselja na površini od 263,72 km2, oko 21 tisuću stanovnika, od čega polovica stanovnika živi u ruralnom području, tako da smo prisiljeni pronalaziti vanjske izvore financiranja, projekte i modele za razvoj. Ovo nije uvijek lako, no obzirom na ovakvu viziju, odličan tim u Gradskoj upravi koji osmišljava, aplicira i uspješno realizira sve dobivene projekte, siguran sam da nas očekuje još uspješnih projekta, a ideja i prijedloga ne manjka’, ističe gradonačelnik Mario Rajn.

Od projekata kojima se Grad Križevci etablirao kao najbolji po korištenju EU sredstava, tu je niz energetskih obnova – od vrtića (vrijednost 4,8 milijuna kuna od čega je 3,1 iz EU fondova) do škole (vrijednost preko 10 milijuna kuna, od čega 2,3 milijuna iz EU fondova). Nadalje, EU novcem (projekt Cyclo-Net vrijedan 1,5 milijun eura) su izgradili biciklističku infrastrukturu u Križevcima i gradu partneru – mađarskom tZalakarosu, te su  nabavljeni bicikli za turistički obilazak Križevaca, a sve kao preduvjet za poticanje ekonomskog rasta temeljenog na održivom korištenju bogatog i raznolikog prirodnog i kulturnog naslijeđa.

Grad Križevci i projektni partneri, križevačke osnovne škole, osigurali su besplatnu prehranu za učenika u riziku od siromaštva u matičnim i područnim osnovnim školama na području Grada Križevaca. Projekt nastavljaju i ove godine.

Tu je, nadalje, projekt rekonstrukcije cesta vrijedan gotovo 4 milijuna kuna, kao i 2,14 milijuna eura vrijedan projekt Interreg CE “HealingPlaces”  u kojem sudjeluje 10 projektnih partnera iz Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije, Češke i Hrvatske. Glavni partner je Rudarski Institut Poljske. Osnovni cilj projekta je poboljšati integrirane kapacitete okolišnog menadžmenta u svrhu zaštite i održivog korištenja prirodne baštine i resursa SPA gradova središnje Europe. Među projektima čija provedba tek kreće u Križevcima ističu upravo odobreni “Future Cities of South East Europe“.

‘U partnerstvu s gradovima Maribor, Sarajevo, Skoplje i Niš, osmislili smo projekt kroz koji bismo radili na sveobuhvatnoj preobrazbi gradskih četvrti i to s krajnjim ciljem da do 2025. godine postanu među najpoželjnijim mjestima u Europi za život, rad ili posjet. Predviđeni budžet projekta je 1 milijun EUR-a za svaki grad u razdoblju 2020.-2022., iako nije riječ o tipičnom trogodišnjem projektu već o iniciranju procesa. Moguć je  nastavak financiranja, ovisno o ishodima i inovativnim rješenjima primijenjenim u lokalnim sredinama. Preobrazba uključuje ostvarenje visokih ciljeva po pitanju kvalitete zraka, emisiji stakleničkih plinova, omogućavanju svim članovima zajednice pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, omogućavanje mobilnosti, kvalitetne hrane, vode, zelenih javni prostori, sigurnost i produktivne radne mogućnosti’, objašnjava Mario Rajn.

Zadar:   2013. se fokusirali na EU fondove i formirali poseban odjel

Grad Zadar jedan je od onih koji je u startu prepoznao potencijal i važnost EU fondova u financiranju strateških projekata i potreba grada, pa su u svim analizama već godinama među rekorderima po povlačenju EU novca. Titulu Šampiona EU fondova u našem su izboru, tako, osvojili jer su 5,91 % ostvarenog ukupnog iznosa svih povučenih sredstava gradova u četverogodišnjem razdoblju u Top 3 kategoriji, dok su po per capita kriteriju – sa 791 kunom po stanovniku u Top 20.

Gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić zahvalio je na ovom priznanju kojim je još jednom prepoznat i nagrađen dobar rad koji Grad Zadar već godinama obavlja. Istaknuo je također kako je Grad Zadar među rijetkim gradovima u Hrvatskoj koji imaju cijeli upravni odjel posvećen isključivo EU fondovima, a koji je formiran još 2013. godine upravo sa razlogom da se stavi maksimalan naglasak na privlačenje EU sredstava, kao ključnog izvora financiranja gradskih projekata.

‘Imamo mladu, ali već vrlo iskusnu ekipu koja godinama radi izvrstan posao u kojem nema subjektivnosti. Brojke i fondovi su egzaktni i iz godine u godinu nam govore da su dobri, ove godine najbolji i ja im od srca čestitam. Planirajući strateški razvoj grada, postavili smo ciljeve, izgradili sustav pripreme projekata i uspostavili koordinaciju među svim tijelima u našoj upravi, pa i sada spremno čekamo na nove natječaje. Dosadašnje iskustvo Grada Zadra u povlačenju EU sredstava svjedoči nam kako su sredstva Europske unije izuzetan pokretač razvoja, što dokazuje niz naših ostvarenih kapitalnih projekata u samo nekoliko godina.

U zadnjih pet godina (2013. – 2018.) Grad Zadar realizirao je 25 različitih projekata ukupne vrijednosti nešto više od 90 milijuna kuna, a u ovom trenutku provodi ukupno 25 projekta, ukupne vrijednosti 136.280.018,08 kuna, od čega 114.771.759,78 kuna bespovratnih sredstava. Tome treba pridodati i 100 milijuna kuna za strateške projekte koji će se financirati iz ITU programa Europske unije, poput Zone Crno, poduzetničkog inkubatora i inteligentnog prometnog sustava, a čije ugovaranje se očekuje do kraja godine.  Ovdje treba naglasiti da je riječ je o projektima koje isključivo provodi gradska uprava kao nositelj ili partner, te u  i da u izračunu ukupno realiziranih projekata Grada Zadra nisu obuhvaćeni mega projekt aglomeracije sustava odvodnje, te Centra za gospodarenje otpadom, a koji će se također finacirati iz EU fondova putem komunalnih poduzeća u vlasništvu Grada Zadra.

U ovoj su godini, tako, privedene kraju sve pripremne aktivnosti za početak projekata izgradnje novog sustava odvodnje „Aglomeracija Zadar – Petrčane“ vrijednog 567 milijuna kuna, od čega je 313 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Realizacijom ovog projekta, Grad Zadar stavlja se na kartu najrazvijenijih gradova EU po stupnju priključenosti na kanalizaciju. Kroz projekt će se urediti 317 gradskih ulica, a paralelno s odvodnjom uredit će se kompletni kolnici, urediti nogostupi i rasvjeta, postaviti optička mreža, sanirati vodovodna mreža. Gradnja započinje 2020.godine i odvijat će se kroz iduće četiri godine u zonama od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada grada.

Nadalje, ključan gradski i županijski projekt je i projekt Cetra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, kojim se dugoročno rješava pitanje zbrinjavanja otpada na efikasan i odgovoran način, te se ujedno stvaraju preduvjeti za zatvaranje odlagališta Diklo. Ukupna vrijednost projekta je 368.492.963,75 kuna, od čega EU sufinancira sa 70%, Fond za zaštitu okoliša sa 20%, te županija, gradovi i općine sa 10%, a predviđen završetak radova je u drugoj polovici 2022. godine.

Kapitalni projekt ‘Zadar baštini’ – rekonstrukcija Providurove palače i parterno uređenje Bedema zadarskih pobuna vrijedan je, pak, 66.461.390,13 kn i predstavlja nastavak značajnih ulaganja u kulturnu baštinu grada Zadra. Nakon završetka reprezentativnog kulturno-povijesnog kompleksa Kneževe palače ovim projektima u svega nekoliko godina mijenja se slika grada koji svakim danom sve više postaje grad kulture, reprezentativnih i jedinstvenih javnih prostora, te se uz pomoć ovih projekata postepeno gradi imidž Zadra kao kulturno-turističke destinacije.

Tu je, nadalje, rekonstrukcija Centra za mlade, projekt vrijedan 39.870.743,71 kn, ujedno prvi strateški projekt odobren iz ITU mehanizma kojim će se dodatno proširiti kapaciteti Gradske knjižnice Zadar, te stvoriti novi, adekvatni prostori za djelovanje udruga mladih i nezavisne kulture grada.

U području poduzetništva do sada su realizirani projekt uređenja prvog zadarskog coworking prostora za poduzetnike – COIN coworking Zadar, koji danas radi punim kapacitetom i redovno okuplja poduzetnike i start-upe s područja grada i županije, ali i šire, te uz brojna gostovanja, edukacije i razna događanja nudi svojevrsnu platformu za umrežavanje, edukaciju, rast i razvoj poduzetništva u Zadru. Uz COIN, InZad 20- poduzetnički inkubator važna je poluga razvoja zadarske start-up scene i poduzetništva, koji je također novo rekonstruiran i opremljen.

Program uvođenja pomoćnika u nastavi s realizacijom je započeo u travnju 2010. godine, a od 2014. godine Grad Zadar za projekt pomoćnika u nastavi uspješno povlači sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Projektom „Škola PUNa mogućnosti4“ već četvrtu godinu za redom Grad Zadar financira pomoćnike u nastavi za kompletan osnovnoškolski sustav grada. Ukupno je do sada povučeno kroz 4 godine 15.000.000,00 kn, te je do sada svake godine financiran rad 40-55 pomoćnika u nastavi, za isto toliki broj učenika s teškoćama.

I naposlijetku, ove su godine započeli i s provedbom projektom unaprijeđenja rada vrtića, kojeg su pripremili na temelju prethodno provedenih anketa među roditeljima, i kojim produžuju rad vrtića i uvode smjenski rad. Kroz projekt će se verificirati novi odgojno-obrazovni programi, educirati postojeći i zaposliti novi djelatnici. Ukupna vrijednost projekta je 14.269.513,60 kuna. Bespovratna sredstva iznose 100%, a financiraju se iz Europskog socijalnog fonda.

Eco-city Koprivnica: Odvojeno prikupljaju 56 posto otpada, prvi uveli besplatan e-javni prijevoz, gradska uprava i poduzeća ‘sheraju’ električna i hibridna vozila…

Titulu najboljeg grada u kategoriji Eco-city, Grad Koprivnica ove je godine izborio nizom svojih projekata s područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom od kojih čak šest financiraju EU sredstvima, a kojima su, zaključio je stručni žiri, izdvojili i zasjenili ostale gradove. O uspješnosti njihovog modela i prakse najbolje govori podatak da se na području grada odvojeno prikuplja 56 posto otpada, pet posto više nego na početku ove godine.

Sva kućanstva s područja Grada Koprivnice imaju uvjete za odvojeno prikupljanje otpada. Do sada je 70 posto građana dobilo besplatne spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a ostatak se odvojeno predaje u za to predviđene vreće (u različitim bojama, ovisno o vrsti otpada). I kante i vreće dostupne su svim građanima, a  na raspolaganju im je i 90 zelenih otoka te 259 spremnika za odvojeno prikupljanje stakla, metala, tekstila, plastike i papira. Jedno reciklažno dvorište u gradu već je u funkciji, drugo je u izgradnji, za što je Grad osigurao 5,2 milijuna kuna iz EU fondova.

Kad je u pitanju prijevoz na ‘čisti’ pogon, na području grada čak je osam punionica za električna vozila, koprivnička gradska uprava i ustanove kroz carsharing sustav koriste pet električnih i dva hibridna vozila, a u javni prijevoz  prvi su uvrstili i dva potpuno električna autobusa u kojima je prijevoz za građane potpuno besplatan. Osim toga, komunalno poduzeće ima tri električna vozila za održavanje gradskih groblja i zelenih površina, a gradska regionalna energetska agencija REA Sjever jedno električno vozilo.

Sustav javnih bicikala, sa osam terminala i flote od 60 klasičnih i 10 električnih bicikala imaju još od 2014. godine, a koristi ga oko 1.000 korisnika godišnje. Na području grada postoji 70 kilometara obilježenih pješačko-biciklističkih staza. Statistički gledano, ističu u Gradu, imaju više biciklističkih staza po glavi stanovnika nego Amsterdam.

Kad je javna rasvjeta u pitanju, oko 20 posto područja grada je pokriveno energetski visoko učinkovitom LED rasvjetom, 70 posto čini učinkovita natrijeva rasvjeta zadnje generacije, a 10 posto je rasvjeta starije generacije. Ove su , pak, godine u dijelu grada, prvi u Hrvatskoj, uspostavili Living lab pametne rasvjete. Sve više se koriste i obnovljivi izvori energije pa su tako na novi Poduzetnički inkubator kreativnih industrija postavili solarnu elektranu snage 30kW, zgrada suda, koja je u vlasništvu Grada, ima geotermalne dizalice topline, osnovna škola i vrtić imaju rekuperatore za povrat topline te solarne panele za pripremu tople vode, a tri zgrade POS stanova su građene po niskoenergetskim principima.

Od eco-projekata u Koprivnici za istaknuti je svakako i projekt Kompostišta u kojemu gradsko komunalno poduzeće iz prikupljenog biootpada stvara visokokvalitettan kompost naziva ‘DomKo’, kojeg građani mogu dobiti u zamjenu za biootpqad ili pak kupiti po cijeni od 0,50kn po litri. Kompost se, također, koristi za održavanje zelenih površina u gradu. Kad je riječ o zelenim površinama, 78 koprivničkih obitelji besplatno koristi gradske eko vrtove na kojima proizvodi svoje voće i povrće.

S obzirom da je osviještenost građana ključni element za uspjeh povećanja stope odvojenog prikupljanja otpada, treba istaknuti kako Grad Koprivnica već 15 godina kontinuirano provodi edukacije u vrtićima i školama o pravilnom gospodarenju otpadom, a kampanjom Odvoji pametno odvoji-dobre navike usvoji, za koji su osigurali EU novac, provode dodatne edukacije u školama i devet okolnih opšćina putem dječjih predstava, radionica i informativnih edukacija.

 „Naši bicikli i biciklističke staze, električni autobusi, novo reciklažno dvorište, odvojeno prikupljanje otpada, energetske obnove škole i vrtića, Living Lab za javnu rasvjetu i pametna rješenja… samo su dokazi koliko se ulaže u kvalitetu života i očuvanje okoliša u našoj Koprivnici. Ova nagrada vjetar je u leđa svim aktivnostima i projektima kojima razvijamo Koprivnicu i čini nas ponosnima jer su uloženi trud i sredstva prepoznati na nacionalnoj razini. Hvala Jutarnjem listu i portalu Gradonačelnik.hr što nas vjerno prate u našim projektima, a ponajviše hvala građanima Koprivnice jer ova nagrada je zasluga svih nas“,  izjavio je gradonačelnik Mišel Jakšić.

Smart-city Dubrovnik: Digitaliziraju rad gradske uprave, uveli najbolji parking sustav u Europi i mjerače posjetitelja u staroj gradskoj jezgri

 Pobjedom u kategoriji Smart-city, Grad Dubrovnik potvrdio je svoj status jednog od predvodnika na području pametnog grada. Dubrovnik je, naime, jedan od još uvijek rijetkih gradova u Hrvatskoj koji uopće imaju strategiju razvoja pametnog grada, a kojom su definirali 17 osnovnih projekata pametnog grada koji međusobnom integracijom trebaju doprinijeti uspostavi koncepta pametnog grada. Također, jedan su od prvih gradova koji je krenuo u projekt digitalizacije cjelokupne gradske uprave. Građani će tako, kada ovaj gotovo pet milijuna kuna vrijedan proces bude završen, moći u realnom vremenu pratiti status svih svojih predmeta i zahtjeva, ali i gradskih financija. Kad su gradske financije u pitanju, Grad Dubrovnik je ove godine krenuo s projektom participativnog budžetiranja te građane izravno uključuje u kreiranje proračuna za 2020. godinu.

Među ključnim smart-city projektima kojima Grad Dubrovnik olakšava komunikaciju s građanima i rješava jedan od svojih ključnih problema – prometne gužve, treba istaknuti aplikaciju Dubrovačko oko. Riječ je o interaktivnoj platformi koja građanima omogućuje jednostavnu prijavu, pregled i komentiranje komunalnih nepravilnosti i problema u gradu te zaprimanje povratnih informacija od dubrovačke gradske uprave po pitanju rješavanja njihovih zahtjeva. Turističke gužve u sezoni sjedište Dubrovačko-neretvanske županije također pokušava riješiti pametnom tehnologijom, kroz posebnu web stranicu koja svim građanima pruža uvid u trenutni i projicirani broj posjetitelja na glavnim gradskim atrakcijama. Uveli su i najsuvremeniji smart-parking sustav sa gotovo 2.000 senzora postavljenih po čitavom gradu, pa vozači preko aplikacije mogu naći parkirno mjesto te ga platiti. Preko aplikacije se mogu kupiti i autobusne karte, te vaučeri za zaustavljanje u zonama posebne regulacije prometa, a Libertas app korisnicima nudi raspored javnog prijevoza u Dubrovniku. Projekt Dubrovnik card nudi, pak, sve informacije najznačajnijim znamenitostima Dubrovnika i Cavtata te popuste u brojnim restoranima, suvenirnicama i turističkim agencijama, a informacije korisnici dobivaju preko ibeacona u realnom vremenu.

‘Digitalne platforme dramatično su promijenile život u gradovima, donijele nove modele rada i stvorile pretpostavke za stvaranje novih startup poduzetnika, jačanje ekonomije grada i povećanje standarda života. Dubrovnik je pionir pametnih gradova, otvoren prema idejama i smart city rješenjima. No ovo je tek početak onoga što bi pametni gradovi trebali biti te Grad Dubrovnik ima u planu još puno projekata a sve u cilju povećanje zadovoljstva građana’, ističe gradonačelnik Mato Franković.

Gradska komunalna poduzeća implementirala su, pak, sustave daljinskog očitavanja potrošnje, prati se i potrošnja električne energije javne rasvjete, a imaju i ECO mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka.

Inače, zanimljivo je da je Grad Dubrovnik preko svoje razvojne agencije DURA još 2014. krenuo u smjeru pronalaženja rješenja za najteže probleme koje muče sve građane i posjetitelje. U svibnju 2015. Dubrovačka razvojna agencija (DURA) organizirala je prvu CityOS konferenciju, radionice i hackathon s ciljem promocije “Smart City” koncepta među programerima, inženjerima, hakerima, stvarateljima, arhitektima i gradskim službenicima. ‘Ovaj jedinstveni pristup urodio je plodom nakon samo četiri mjeseca implementacijom prvog “Smart City” projekta, kojeg su u potpunosti razvili dubrovački startup-i. Rješenja su bazirana na open source tehnologiji i mladim ljudima koji su osnovali svoje startup-e, te uložili sve svoje slobodno vrijeme da bi izradili proizvode kojima će pojednostavniti pristup gradskim uslugama, napraviti ih efikasnijim i korisnijim.
Jačanje lokalne zajednice putem uključivanja u gradske projekte je bio ključan korak koje je pokrenuo lavinu pozitivnih promjena i izmijenio način na koji gledamo i shvaćamo ulogu grada. Ovom metodom je prvi put zaista dana prilika najboljima i najpametnijima da ostanu u svom gradu i nastave razvijati svoje talente i startup tvrtke’, kažu u gradskoj upravi i ističu kako implementacijom zaokruženog koncepta pametnog grada, Grad Dubrovnik želi korištenjem tehnologije ojačati postojeće kompetitivne prednosti i poboljšati kvalitetu života građana, osigurati konkurentnost gospodarstva i dugoročnu održivost okoliša i Grada.