Stari Grad apsolutni rekorder – za socijalnu skrb izdvajaju trećinu proračuna

U Starom Gradu ovih je dana konačno otvoren Dom za starije i nemoćne, prvi takav na otoku, za kojeg je Grad izdvojio 22 milijuna kuna, a sufinanciraju i programe pomoći u kući i dnevnog boravka za starije osobe koji su na otoku na kojem je, zbog negativnih demografskih trendova, starija populacija i najbrojnija

Kada smo prije nekoliko mjeseci analizirali izdvajanje gradova za socijalnu zaštitu u 2015. godini, Grad Stari Grad nametnuo se kao apsolutni rekorder – za socijalu su izdvojili gotovo polovicu svog proračuna (45,14 posto i preko 3000 kuna po stanovniku), i to, kako nam je tada objasnio gradonačelnik Vinko Maroević, zbog investicije od 22 milijuna kuna u starački dom.

Stari Grad ovom je investicijom osigurao i mjesto prvaka po izdvajanju u socijalnu zaštitu kroz čitav mandat, jer su u razdoblju od 2013.-2015. godišnje prosječno za socijalnu zaštitu izdvajali po 28,92 posto proračuna, odnosno preko četiri milijuna kuna godišnje. Gledajući per capita kriterij, Stari Grad prosječno je izdvajao 1.460 kuna po stanovniku, dvostruko više od drugoplasirane Komiže, koja je za socijalnu zaštitu izdvajala 732,79 kuna po stanovniku.

Iz Grada kažu kako imaju ovako ogromna izdvajanja jer su započeli drugu fazu gradnje Doma za starije i nemoćne, prvog ovakvog objekta na otoku Hvaru koji je konačno, 13. svibnja ove godine, i otvoren te osigurava smještaj za 80-ak starijih i nemoćnih osoba.

Gradonačelnik Starog Grada Vinko Maroević

'Ovakav objekt nije poboljšao kvalitetu života samo u Starome Gradu, nego na čitavom otoku, i Jelsi, Hvaru, Sučuraju i ostalim manjim mjestima', ističu iz Grada, te dodaju kako kvaliteti života starije populacije, koja je na otoku najmnogobrojnija, znatno pomažu i svojim projektima pomoći u kući i dnevnim boravkom.

Po izdvajanju za socijalnu zaštitu, nakon Starog Grada, ističe se Imotski– prosječno 15,51 posto proračuna, potom Komiža – 13,54 posto, Sisak– 11,07 posto, Grubišno Polje– 10,51 posto, Obrovac– 10,44 posto, Kastav– 9,91 posto, Solin– 9,17 posto, Split– 8,84 posto, te Zaprešić – 8,53 posto proračuna. 

Kristina Ikić Baniček

Iz ureda gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baničekpojašnjavaju kako se njihova izdvajanja za socijalnu zaštitu kroz godišnje programe javnih potreba odnose na zakonske obveze iz djelokruga jedinice lokalne samouprave, kao i aktivnosti koje predstavljaju iznadzakonski minimum, a čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama i obiteljima, te potpora organizacijama civilnog društva koje provode projekte i programe od interesa za opće dobro. Među zakonskim obvezama, najveća su izdvajanja za podmirenje troškova stanovanja, 1,2 milijun kuna, na što pravo imaju svi korisnici zajamčene minimalne naknade s područja grada, te izdvajanja za djelatnosti Gradskog društva Crvenog križa Sisak – 600 tisuća kuna. 

'Pored zakonskih obveza, značajna izdvajanja kojima se nastoji poboljšati socijalni status građana sežu u rasponu od naknade troškova smještaja u predškolske ustanove i financiranja troškova školske kuhinje, do različitih oblika pomoći građanima u socijalnoj potrebi, od kojih se značajna izdvajanja odnose na sufinanciranje javnog prijevoza za određene kategorije građana (3 milijuna kuna), troškove stanovanja u gradskim stanovima (1,7 milijun kuna), te pomoć i njegu u kući za stare i nemoćne (655 tisuća kuna). Važan dio socijalnih usluga pružaju udruge iz područja socijalno-humanitarne djelatnosti, čiji se projekti i programi redovito sufinanciraju putem godišnjih javnih natječaja‘, kažu nam iz Grada. Navode kako, među ostalim, financiraju i stipendije i subvencije u prijevozu studentima s područja grada (ukupno prosječno 900 tisuća kuna godišnje), potom program dnevnog boravka za starije osobe, Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, te jednokratne novčane potpore za socijalno ugrožene građane.

Gledajući per capita, u top deset su, uz Stari Grad i Komižu, još i Mali Lošinj, Zagreb, Dubrovnik, Vrlika, Obrovac, Imotski, Buzet i Rovinj. (gradonačelnik.hr)