Zelena infrastruktura i kružno gospodarenje prostorom i građevinama biti među važnijim mjerama koje će se financirati u novoj generaciji strukturnih i investicijskih fondova 2021. – 2027. u skladu s razvojnim ciljem “Zelena Europa”.
Ovaj tjedan je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja organiziralo Konferenciju “Zelena budućnost grada” koja je otvorila temu razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i građevinama u urbanim područjima u Hrvatskoj.
Na konferenciji je istaknuto kako planiranje urbane zelene infrastrukture i poticanje kružnog gospodarenja prostorom dobiva sve značajnije mjesto u kontekstu javnih politika Europske unije. Tako će upravo zelena infrastruktura i kružno gospodarenje prostorom i građevinama biti među važnijim mjerama koje će se financirati u novoj generaciji strukturnih i investicijskih fondova 2021. – 2027. u skladu s razvojnim ciljem “Zelena Europa”.
I Hrvatska se kroz svoju Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. i razvojni cilj “Zelena Hrvatska” te Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. u području energije i okoliša planira fokusirati na iste teme.
Zelena infrastruktura (ZI) podrazumijeva različita rješenja kojima gradovi odgovaraju na klimatske izazove. Planiranjem prostornog razvoja na način da on uključuje prirodne elemente i elemente ekosustava, gradovi mogu postići snižavanje temperature u prostoru (redukciju toplinskih otoka), unaprijediti kvalitetu zraka, povećati bioraznolikost, upravljati oborinskim vodama, pa čak i proizvoditi hranu. Primjeri variraju od parkovne infrastrukture do zelenih krovova, zelenih zidova, uređenja slivova za oborinske vode, malih gradskih vrtova i sl.
Kružno gospodarenje prostorom i građevinama podrazumijeva primjenu načela kružnog gospodarstva na prostor i građevine. To najčešće podrazumijeva ponovnu upotrebu napuštenih ili zapuštenih zgrada npr. bivših industrijskih područja, vojnih kompleksa, napuštenih turističkih objekata i sl. ili obnovu starih zgrada uz povećanje njihove energetske učinkovitosti, korištenje recikliranog građevinskog materijala te razne oblike dijeljenja i korištenja prostora. Hrvatska je trenutno u procesu izrade Registra tzv. brownfield područja u svrhu inventarizacije i vrednovanja objekata za financiranje njihove revitalizacije i prenamjene.
Slika: High Line u New Yorku primjer je istovremeno ponovne upotrebe zapuštene industrijske arhitekture (nekadašnje industrijske željeznice), njezinog oživljavanja u javni i komercijalni prostor, i njezinog razvoja u element zelene infrastrukture na Manhattanu.
ŠTO GRADOVI TREBAJU ZNATI O ZELENOJ INFRASTRUKTURI i KRUŽNOM GOSPODARENJU PROSTOROM?
Zelena infrastruktura i ponovna upotreba zgrada i javnog prostora svakako su bitni elementi pametnog razvoja naših gradova. Kada govorimo o konceptu Smart City, često zaboravljamo da pametan grad ne karakterizira samo adekvatna upotreba tehnologije, nego i održivost prostora i okoliša. Stoga strateško planiranje gradova svakako treba uzeti u obzir te dvije dimenzije i promišljati na koji način očuvati i unaprijediti zelene dijelove grada, kao i osigurati da se gradske jezgre oživljavaju ponovnom upotrebom napuštenih i zapuštenih prostora. Takav pristup očito će se podudarati i s mogućnostima financiranja koje očekujemo kroz strateški okvir NRS-a i operativne programe za EU fondove u nadolazećoj perspektivi 2021. – 2027.
Po ugradnji zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom u vlastitu strategiju, gradovi trebaju razmisliti o specifičnim planovima usmjerenim na uređenje zelene infrastrukture, kao i strateškim projektima vezanim uz regeneraciju brownfield područja. Kao primjer dobre prakse za ostale gradove vezano za planiranje zelene infrastrukture istaknuli bismo Grad Sisak i njihovu Studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture koja je predstavljena na konferenciji.
Svaka naša urbana sredina može već sada, u pripremi za strateško planiranje 2020., početi promišljati način na koji bi ozelenjavanjem i ponovnom upotrebom prostornih elemenata mogla unaprijediti kvalitetu života i rada. Pritom imamo priliku promovirati prirodno i kulturno nasljeđe, bogatu graditeljsku i pejzažnu baštinu.
Inspirativnih primjera je mnogo, ali važno ih je interpretirati u okviru prostornih, organizacijskih pa i financijskih mogućnosti hrvatskih gradova. Izazov koji nas svakako veseli. Jer budućnost gradova treba biti zelena!
Jelena Brbora, savjetnica za pametnu upravu u Apsolonu
Objava ‘Zelena Europa’ i nova financijska omotnica EU – što gradovi moraju znati? pojavila se prvi puta na Gradonačelnik.hr.