Hrvatski gradovi na različite načine pokušavaju oživjeti gospodarstvo. Razne mjere, financiranje i sufinanciranje školaraca, studenata, poljoprivrednika i poduzetnika samo su neka od vrsta pomoći kojima lokalna vlast potpomaže gospodarski, ali i demografski rast svoga kraja. Prema proračunskim podacima 2018. koje smo analizirali, uzevši u obzir ukupne rashode i izdatke, Grad Ozalj izdvojio je najviši iznos za subvencioniranje poljoprivrede – 2,51 posto.
Analizirajući proračune iz 2018. godine vidljivo je da Grad Ozalj predvodi listu gradova koji izdvajaju najviše novca iz proračuna za potpore poljoprivredi. Taj grad izdvaja 688,8 tisuća kuna, a gleda li se visina isplaćenih subvencija u odnosu na broj stanovnika i tu su pri vrhu, točnije, zauzimaju drugo mjesto s iznosom od 101,46 kuna po glavi stanovnika.
Sve je započelo 2013. godine, kada je na vlast došla aktualna gradonačelnica Gordana Lipšinić. Poticaja prije tog razdoblja nije bilo, a od 2016. do 2019. godine, kroz program potpora poljoprivrednicima izdvojeno je 2 milijuna kuna. Samo u 2018. i 2019. godini izdvojeno je po 700.000,00 kuna. U ovoj godini za potpore su izdvojili 500.000,00 kuna.
– Smanjenje je previđeno zbog najave Ministarstva poljoprivrede da se neki od poticaja koje smo do sada isplaćivali našim poljoprivrednicima, u 2020. više neće smjeti isplaćivati. Nemamo od njih još precizne informacije na koje poticaje će se odnositi ukidanje, pa smo smanjenje procijenili – kaže gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić.
Potpore se mogu ostvariti u četiri dijela – potpora biljnoj proizvodnji, potpora stočarstvu, potpore za razvoj seoskih gospodarstava i potpore za projektnu dokumentaciju, a u suradnji s Karlovačkom županijom postoje specifične mjere potpore za pčelarstvo. Programom potpora poljoprivredi propisano je 25 mjera za koje Grad ima 300 isplata. Najpopularnija je potpora za nabavu mehanizacije.
Prošle godine na području grada funkcioniralo je 456 OPG-ova, a najviše njih je usmjereno na vinogradarstvo. U okviru Programa postoje i posebne mjere opremanja vinskih podruma, a razvija i projekt zaštite autohtonih sorti vinove loze u suradnji s Agronomskim fakultetom i lokalnim vinarima. Zasad je otkriveno 9 autohtonih sorti.
Unutar Karlovačke županije grad Ozalj je 2019. godine bio na drugome mjestu po broju svinja i koza, treći po broju ovaca, a četvrti po broju goveda. Razvijeno je i pčelarstvo, a pokrenut je brend Ozaljski med. Povrtlarstvo je nešto manje zastupljeno, a polako se priprema proizvodnja za tržište. Proizvodnja se potiče kroz nabavu opreme, strojeva pa i plastenika. Poticajima se nadaju poboljšati i položaj voćarstva.
– Za sve tipove poljoprivredne proizvodnje trudimo se osigurati i maksimalnu podršku struke, pa smo tako vratili u Ozalj Savjetodavnu službu za poljoprivredu, a rado prihvaćamo i konkretne projekte u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu – rekli su nam u Gradu.
Ozalj je postao i Grad bez pesticida pridruživši se istoimenoj mreži
– Ruralni smo kraj, velika većina naših stanovnika posjeduje vlastite poljoprivredne parcele, te je gotovo svima moguće proizvoditi „nešto“. Grad je kroz različite mjere odlučio poticati ljude da im zemlja ne bude zapuštena (i da Grad ne mora pribjegavati opominjanju i kažnjavanju zbog zapuštenosti i zaraslosti parcela putem komunalnog redarstva), već da je iskoriste za proizvodnju hrane za svoje potrebe ili za proizvodnju viškova koje mogu prodati i tako ostvariti dodatni prihod za sebe i obitelj – kaže gradonačelnica Gordana Lipšinić i dodaje: – Za ljude koji eventualno nemaju vlastite zemlje za obradu, a takvih nije puno, Grad je osigurao kvalitetno poljoprivredno zemljište u neposrednoj blizini centra grada, kojeg ustupamo zainteresiranim osobama, bez naknade, u formi Gradskih vrtova. – kaže gradonačelnica Lipšinić. (P.B./L.K.)
Objava Ozalj: Izdvajaju najviše za poljoprivrednike, pokrenuli su proizvodnju meda, a onima koji su bez zemlje grad besplatno daje zemlju za obradu pojavila se prvi puta na Gradonačelnik.hr.