Dok će se Eco i Smart City nagrade dodjeljivati temeljem konkretnih projekata koje su sami gradovi prijavili na naš natječaj, izbor najboljih u kategoriji gospodarstva, demografije i obrazovanja, te kvalitete života, temeljen je na vrlo kompleksnoj analitici. Naši analitičari za svaku su kategoriju uzeli čitav niz kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja iz službenih javno dostupnih podataka, te su ih sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirali, pretvorili u indekse i na taj način, po istim kriterijima, usporedili sve hrvatske gradove
Izbor najboljih hrvatskih gradova, kojeg Hanza media provodi u suradnji sa gradonačelnik.hr-om i Ipsosom, izazvao je veliku pažnju i interes javnosti, a pogotovo lokalne samouprave jer je ovo prvi put u povijesti da se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem nije presudio dobar imidž i PR, čak niti izvrsni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina, a kojih je zaista jako puno i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek intervenciju i mjere s državne razine.
Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Analizirali smo, naime, dvogodišnji period kako minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Kako bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade ćemo dodijeliti u tri kategorije – mali (do 5.000 stanovnika), srednji (5.000-35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s preko 35.000 stanovnika).
U četvrtak 4. listopada ćemo, tako, saznati koji su najbolji gradovi u zemlji na području gospodarstva, demografije i obrazovanja, te kvalitete života, a birat će se i gradovi s najboljim projektima na području zaštite okoliša i pametnog upravljanja koji će dobiti Eco i Smart City nagrade. Posebna će, pak, kategorija u izboru biti nagrada za najbolje korištenje EU fondova, a grad s najboljim pokazateljima dobit će titulu 'Šampion EU fondova'.
I dok će se Eco i Smart City nagrade dodjeljivati temeljem konkretnih projekata koje su sami gradovi prijavili na naš natječaj, a među kojima će tročlani žiri (predstavnici Hanza medie, gradonačelnik.hr-a i sponzora izbora – HT za Smart City, Eko-flor za Eco City) izabrati najbolje, izbor ostalih nagrada temeljen je na vrlo kompleksnoj analitici. Naši analitičari za svaku su kategoriju uzeli čitav niz kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – podatke Ministarstva financija (Izvršenje o proračunu), Indeks razvijenosti koji objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, te podatke Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te su ih sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirali, pretvorili u indekse i na taj način, po istim kriterijima, usporedili sve hrvatske gradove
Ovdje je bitno naglasiti kako su skupni indeks razvijenost za nagrade kategorijama gospodarstvo, obrazovanje i demografija, te kvaliteta života izračunati prema metodologiji koja je detaljno sa formulama objašnjena u Uredbi o indeksu razvijenosti koju je izdala Vlada Republike Hrvatske (NN 131/2017). Prije rangiranja, sve varijable su standardizirane, te je provjereno slijede li one normalnu distribuciju.
Skupni indeksi za navedene nagrade su izračunati kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti pokazatelja. Indeks razvijenosti za navedene nagrade koji imaju indeks veći od 100 spadaju u gradove iznadprosječne razvijenosti, dok gradovi koji imaju vrijednosti indeks manju od 100 spadaju u gradove ispodprosječne razvijenosti. Postupak agregiranja standardiziranih vrijednosti pokazatelja provelo se pomoću metode aritmetičke sredine i koeficijenta penalizacije (za detalje vidjeti formule u navedenoj Uredbi).
U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su analizirani su i uspoređeni slijedeći pokazatelji: prosječan dohodak, te prosječni izvorni prihodi po stanovniku u svakom gradu, potom stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost per capita, te pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima. U formulu je uvršten i indeks nezaduženosti, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, stopa prireza te efikasnost gradske uprave (prosječni prihodi po zaposlenom). Dodatna dva parametra su i udio izdvajanja bruto plaće u rashodima, te prosjek mjesečne bruto plaće po zaposlenom u svakome gradu.
Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, računalo se na temelju sljedećih pokazatelja: udio izdvajanja za obrazovanje u ukupnim rashodima grada, udio proračunskih izdvajanja za obitelj i djecu, te izdvajanje za stipendije i školarine u ukupnim rashodima. U obzir su uzeti i standardi u vrtićima i školama, odnosno broj djece po odgajatelju u vrtiću i broj učenika po učitelju u osnovnim školama, kao i izdvajanja za demografsku politiku.
Nagradom svih nagrada može se, pak, smatrati ona u kategoriji Kvaliteta života, i to zato što su direktan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani. Osim toga, ovu kategoriju smatramo 'šlagom na torti' našeg izbora najboljih gradova jer, koliko god je izuzetan uspjeh voditi grad s najboljim ekonomskim i demografsko-obrazovnim pokazateljima u zemlji, vrhunsko postignuće je ostvariti najbolje rezultate na svim poljima koja su građanima bitna.
Agencija Ispos napravila je, zato, istraživanje na uzorku od preko 1.000 građana koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova po čak 26 različitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Uspoređivali smo, među ostalim, prosječna primanja stanovnika, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks nezaduženosti građana, stopu prireza, efikasnost gradske uprave, izdvajanja za obrazovanje, broj djece po odgajatelju u vrtiću te učenika po učiteljima u osnovnim školama, kao i izdvajanje za naknade za bebe. Nadalje, s obzirom da su ispitani građani istaknuli kao bitno, analizirali smo i izdvajanje gradovav za zaštitu okoliša, rekreaciju i sport, kulturu, te komunalne usluge. Naposlijetku, tu su još i indeksi kretanja i starenja stanovništva.
Što se, pak, tiče kategorije 'Šampion EU fondova', prilikom računanja ove nagrade korištena su dva pokazatelja. Zbrojene su sve direktne i indirektne pomoći EU-a za razdoblje od 2015. do 2017. godine, te je uzet njihov prosjek. Kao prvi pokazatelj ta vrijednost je prikazana per capita za pojedini grad, te je rangirana. Drugi pokazatelj je udio po zbroja svih povučenih sredstava (direktnih i indirektnih) za sve gradove, prikazanih kao udio u totalu povučenih svih sredstava pojedinog grada, što je onda rangirano. Na kraju se sa istim ponderom vrijednosti za oba pokazatelja uzeo prosjek dva navedena ranga, te ponovo odredio najuspješniji grad. Kao i uvijek, kada su analize uspješnosti gradova u korištenju EU fondova u pitanju, treba naglasiti da su kao baza korišteni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u kojima su vidljiva samo sredstva koja su povukli sami gradovi, a ne i njihova poduzeća i institucije.
Poanta i cilj čitavog ovog projekta je nagraditi najbolje, te potaknuti stalnu pozitivnu konkurenciju među svim gradovima, kako bi pametnim i racionalnim planiranjem proračuna, projekata i mjera postigli još bolje rezultate i standarde, podigli efikasnost svojih gradskih uprava i kvalitetu života u svojim gradovima. Prateći zbivanja na lokalnoj razini od prošlogodišnjih lokalnih izbora uočljiv je jak pozitivan trend kad je u pitanju efikasnost i proaktivnost većine gradova, te njihova sve veća usmjerenost poduzetništvu, obrazovanju i obitelji. Zato se već sad veselimo našem idućem izboru za najbolje gradove, za kojeg će podloga biti dvogodišnji rezultati aktualnih gradskih uprava, te se nadamo da će ovogodišnji biti dodatni poticaj najboljima da se bore za očuvanje svojih titula, a ostalima da se izbore za ulazak u finale iduće godine. (gradonačelnik.hr)