Nin je apsolutni rekorder po proračunskim prihodima i suficitu

Grad Nin iznimno je povećanje prihoda i suficit proračuna ostvario prodajom velikog gradskog zemljišta trgovačkom lancu Plodine, te donacijama za sanaciju šteta od prošlogodišnje poplave. Uz Nin, prihode iznad 10.000 kuna po stanovniku ima još jedino Novalja, šest gradova ima prihode veće od devet tisuća kuna po stanovniku, a pet između osam i devet tisuća kuna. Najviše gradova, njih 32 ima prihode između tri i četiri tisuće kuna po stanovniku, a deset s dna liste ih ima prihode ispod tisuću kuna po stanovniku. Analiza pokazuje da i dalje najbolje prihode ostvaruju gradovi na obali,  pa tako među prvih 25 gradova s prihodom višim od 6.000 kn po stanovniku na moru nisu samo Zagreb, Obrovac, Vukovar i Pazin. 

Prema analizi izvršenja proračuna gradova koju je objavio Institut za javne financije, u 2017. godini je grad Nin ostvario najveće prihode po stanovniku, ali i najveći suficit po svakom svom građaninu. Tako je po prihodima po stanovniku „skinuo“ s trona Novalju, koja je u 2016. ostvarila najveće prihode po stanovniku. Kao i prošle godine, analiza je pokazala da najveće prihode po stanovniku, ali i prihode u totalu ostvaruju gradovi na obali.

Naime, analiza IFJ-a je pokazala da grad Zagreb s 6,57 milijardi kuna ostvaruje gotovo 42% ukupnih prihoda svih gradova, a izuzme li se glavni grad naše zemlje, koji ipak ima status županije i ne može se uspoređivati s ostalima, po ukupnim su prihodima najjači Split sa 792 milijuna kuna i Rijeka sa 671 milijuna. Slijedi Dubrovnik s prihodom od 401 milijuna kuna, a tek je na četvrtom mjestu jedan kontinentalni grad - Osijek, s 387 milijuna kuna, dok je na petom mjestu Zadar, s 362 milijuna.

Grad Nin s manje od tri tisuće stanovnika prednjači po ukupnim prihodima po stanovniku u 2017. godini, 13.600 kuna po glavi, ukupno gotovo 40 milijuna kuna. Analiza gradonačelnik.hr-a pokazuje da je taj grad daleko ispred ostalih i po ostvarenom suficitu po glavi stanovnika, od čak 5858 kuna, odnosno čak 17 milijuna kuna. Inače, suficit su ostvarila 62 grada, dok ih je 68 bilo u deficitu (Zagreb je izuzet).

Emil Ćurko, gradonačelnik Nina

Kako nam je rečeno iz grada Nina, velik suficit i značajno povećanje prihoda može se s jedne strane pripisati prodaji velikog gradskog zemljišta za trgovački centar Plodine, ali i donacijama iz državnog proračuna i od nekih tvrtki zbog velikih šteta koje je Nin pretrpio u poplavi koja ga je pogodila u rujnu 2017. godine. Grad je velik dio suficita sredstava od 17 milijuna kuna već utrošio do 30. lipnja ove godine na saniranje šteta nastalih u poplavi, saniranje plaža i uređenje šetnica, dok se ostatak namjenski ima utrošiti na komunalnu infrastrukturu i daljnje saniranje šteta.

Na drugom mjestu po ostvarenom prihodu proračuna po stanovniku je Novalja, koja jedina osim Nina ima prihode po stanovniku veće od 10.000 kuna. Novalja je prošle godine bila na prvom mjestu, zahvaljujući, osim turizmu, sređivanju podataka o nekretninama. Novalja je, naime, napravila kompletnu novu bazu podataka i katastar nekretnina, te je ustanovila da su tisuće nekretnina bile izvan sustava. Uvođenje reda je značajno povećalo prihode od komunalne naknade.

Od trećeg do petog mjesta po prihodima proračuna po stanovniku su tri istarska grada, Novigrad, Rovinj i Umag.

Gradonačelnik grada Umaga Vili Bassanese komentirao je za naš portal kako je stabilnost proračuna Grada Umaga vidljiva kroz proračunske prihode koji se većinom temelje na poreznim prihodima, dok se kvalitativnim iskorakom smatraju svi ostali, „alternativni“ prihodi koji proračunu daju snažniji investicijski potencijal.

Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga

„Upravo potonji prihodi, među kojima su i prihodi iz EU fondova, stvaraju novu dodanu vrijednost iz koje se kasnije generiraju stalni prihodi. Na tim temeljima izgradili smo održivi proračun, kojeg smo u posljednjih 10 godina doslovce udvostručili. Nadalje, jedan od najvećih potencijala umaškog proračuna, koji nam daje financijsku stabilnost i investicijski potencijal, je vrijednost imovine grada. Mudrim i strpljivim ulaganjem u infrastrukturu u posljednjih 10 godina povećali smo vrijednost imovine grada, koja je prije 10 godina iznosila cca 260 milijuna kuna, dok ona danas iznosi preko 2 milijarde kuna. To je alternativni izvor te financijski i investicijski potencijal proračuna“, kazao je Vili Bassanese.

Na šestom je mjestu Opatija, a zatim slijede Dubrovnik, Hvar, Poreč i Cres.

Grad Cres je u prošloj godini ostvario uobičajeni prihod, kazali su nam u tome gradu, no u prihod mu se ubraja u četiri milijuna kuna težak kredit za kapitalne investicije. „Grad Cres je u 2017. godini planirao i realizirao značajne kapitalne investicije (izgradnja autobusnog kolodvora i izgradnja infrastrukture zone Volnik) koje su se trebale dovršiti u jednoj godini, a za koje sredstva nije mogao osigurati u proračunu za jednu godinu. Stoga su te investicije financirane zaduživanjem, odnosno uzimanjem kredita kod poslovne banke s rokom vraćanja od 10 godina", objašnjava Walter Šalković iz gradske uprave.

Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa

Zbog toga je taj grad 2017. zaključio i u prilično velikom deficitu, no to samo pokazuje, kao što u svojoj analizi ističe i Institut za javne financije, da razlika između prihoda i rashoda ne mora biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarenja lokalnih proračuna, već može biti riječ o kapitalnim investicijama, ili, kao u slučaju grada Nina, o velikim jednokratnim prodajama zemljišta ili kakve druge imovine ili slično.

Prvi kontinentalni grad na ljestvici je, na 13. mjestu, Zagreb, koji ima prihode po stanovniku od 8.177 kuna. Slijede Obrovac, koji nije na samom moru, te Vukovar sa 6.354 kune po stanovniku. Vukovar bilježi i značajan suficit proračuna, od čak 23,5 milijuna kuna. Još je samo Pazin grad koji nije direktno na moru, a da se nalazi među prvih 25 gradova po prihodima proračuna po stanovniku.

Što se suficita tiče, najveći su u prošloj godini imali Nin, Opuzen, Rovinj, Slunj, Skradin, Vukovar, Zadar, Dubrovnik, Split i Korčula.

(gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)