Od 128 gradova, njih 78 bilježi minus, dok ih je 50 u plusu. Najveće povećanje imaju Dubrovnik, u kojem je ove godine upisano 46 prvašića više nego lani i Vukovar sa 42 prvašića više te Kaštela, Samobor, Solin, Zabok i Koprivnica

Otkako se u hrvatskoj javnosti posljednjih nekoliko godina počeo ozbiljnije potencirati i osvješćivati problem negativnih demografskih trendova, početak školske godine postao je doba deprimirajuće i bolne inventure. Iz godine u godinu, što zbog prirodnog izumiranja, a što zbog pojačanog i sve masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske, u prve razrede upisujemo na desetine manje razreda nego godinu ranije. Službene statistike DZS-a kažu da smo u posljednjih deset godina ostali bez čak 2.521 razreda sa po 25 učenika. Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1.375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja. Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.

Istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem smo podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola govore, pak, da je u prve razrede ovih dana krenulo 1.173 djece manje nego lani. I iako je većina gradova – njih 78, i dalje u minusu, što je prevladavajući i konstantan trend, te je ukupni plus (+631) još uvijek trostruko manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kada je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

Najveći porast broja prvašića u apsolutnim brojkama ove godine ima Dubrovnik

Gledajući tako u apsolutnim brojkama, 16 gradova ima dvoznamenkasto povećanje broja prvašića ove godine, počevši od Supetra, Malog Lošinja i Oroslavja, koji imaju po deset prvašića više, do Vukovara i Dubrovnika koji imaju povećanje od čak 42, odnosno 46 prvašića. Više od jednog razreda prvašića više u odnosu na prošlu godinu ove su godine upisali i u Koprivnici (+33), Zaboku (+35), Solinu (+37), Samoboru (+37), te Kaštelima (+39), a u top deset gradova s najvećim porastom u apsolutnim brojakama su još i Senj (+24), Karlovac (+22), Poreč (+20) i Daruvar i Krk (+17).

I dok se neki od gradova u plusu zadovoljno hvale kako imaju stalni i kontinuirani rast broja upisane djece, u dosta njih komentiraju kako nemaju jasan trend, već osciliraju, a posljednjih godina povećane brojke zahvaljuju i pojačanom doseljavanju. Jedan od zanimljivijih primjera osciliranja je zasigurno grad Obrovac, koji ove godine bilježi čak sto postotno povećanje broja upisanih prvašića. Ove su godine, naime, upisali njih 28, a lani 14.

Ogroman skok u broju upisanih prvašića, u postotcima preko 60 posto, ove godine bilježe i u Senju. Gradonačelnik Sanjin Rukavina priznaje da je ova godina specifična i da za sad još nemaju projekcije broja prvašića za iduću godinu, no nada se da će se pozitivan trend nastaviti i dalje. Grad će sa svoje strane učiniti sve što može da bi tako i bilo, pa tako u slijedećoj proračunskoj godini planiraju donijeti nove pronatalitetne mjere koje će, nada se gradonačelnik, pozitivno utjecati na demografsku sliku Grada.

Osim Obrovca i Senja, među gradovima s najvećim skokom su još i Zabok (+43,8 posto), potom Stari Grad na Hvaru (38,5 posto), Komiža (33,3 posto), Orahovica (31,9 posto), dok su preko 20 posto skočili još Prelog, Krk, Novalja i Grubišno Polje.

Kao što smo već naveli, od 128 gradova u minusu ih je 78. No, ovisno o veličini grada, različiti su i razmjeri i težina tog minusa. Pa tako, primjerice, u Osijeku komentiraju kako im 48 prvašića manje, s obzirom na trendove u čitavoj državi a i na to da imaju 20 škola i preko 800 prvašića i nije tako strašno, dok recimo Belom Manastiru minus od 30 prvašića znači čak trećinu manje djece nego lani. Bjelovar, primjerice, ove godine bilježi prilično veliki minus – čak 87 prvašića manje nego lani, no napominju kako su lani imali ogroman skok u odnosu na 2015. godinu, oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend od 'uobičajenog' minusa od oko 30-40 prvašića godišnje. Slična je situacija i u Čazmi, u kojoj ove godine bilježe, za svoje razmjere, jako veliki minus – 26 prvašića manje nego lani. No, u Gradu nam kažu kako su prošle godine imali najjaču generaciju – 90 upisane djece u prve razrede pa je zato ovogodišnjih 74 ogroman pad, no ustvari je to prosjek jer im brojke variraju od 68-81 prvašića godišnje. Ivanec ima također sličnu priču, minus od 14 prvašića pripisuju prošlogodišnjem drastičnom skoku – imali su 121 upisanog prvašića, najviše u posljednjih 15 godina.

U Hvaru, primjerice, ističu kako kod njih situacija oscilira iz godine u godinu, i to prilično dramatično s obzirom na mali broj stanovnika i učenika. Ove su godine, tako, u minusu – imaju devet prvašića manje nego lani – 39. Lani su, pak, imali 48, pet više nego 2015., a tada čak 14 više nego 2014., kada je upisano tek 29 prvašića. Ova godina bila je i potpuni podbačaj i u odnosu na 2013. (45 prvašića), pa čak i na 2012. (33 prvašića). S druge strane, imamo, primjerice, Dugo Selo koje ove godine ima 221 prvašića, tek jednog manje nego lani i u kojem ističu kako su zadovoljni situacijom jer imaju dosta mladu populaciju i dobar vitalni indeks, a uglavnom zahvaljujući poslijeratnom doseljavanju. (gradonačelnik.hr)

Petrinja je uvjerljivo najviše izdvajala za poljoprivrednike kroz čitav prošli mandat, od 2013. godine, prosječno 2,07 posto proračuna, a u 2016. to je izdvajanje čak i više – 2,74 posto proračuna. To je 83 kune po stanovniku, čak 30 više od drugoplasirane Vrlike, koja je lani za poljoprivrednike izdvojila 52 kune po stanovniku.

Nakon analize izdvajanja gradova za subvencije poduzetnicima, istražili smo koji su gradovi prošle godine najviše pomogli svojim poljoprivrednicima. Kao i uvijek, analiziramo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, a oni pokazuju kako je i u 2016. prvak po izdvajanju za subvencije poljoprivrednicima Grad Petrinja. Petrinja je, naime, uvjerljivo najviše izdvajala za poljoprivrednike kroz čitav prošli mandat, od 2013. godine, prosječno 2,07 posto proračuna, a u 2016. to je izdvajanje čak i više – 2,74 posto proračuna. To je 83 kune po stanovniku, čak 30 više od drugoplasirane Vrlike, koja je lani za poljoprivrednike izdvojila 52 kune po stanovniku.

Pročelnik gradskog Ureda za poljoprivredu u Petrinji Ante Marić navodi kako je u prošloj godini Grad, kada su poticaji poljoprivrednicima u pitanju, najviše izdvojio za kapitalne potpore, tj,.sufinanciranje investicija u poljoprivredi većih od 100 tisuća kuna. Kao važan ističe i projekt Revitalizacija uzgoja Banijske šare svinje kao treće hrvatske autohtone pasmine. Zatim slijedi sufinanciranje ekološke poljoprivrede i pomoć u kriznim situacijama, organiziranje sajmova i izložbi te certificiranje poljoprivrednika.

'Ovim mjerama potičemo opstanak malih OPG-a, kojih je na području Petrinje oko 1.100, te njihovu konkurentnost i prepoznatljivost na tržištu. Također uz našu pomoć nekoliko malih OPG-a ostvarilo je značajne projekte financirane sredstvima EU, a kao pomoć u prodaji proizvoda OPG-a otvorili smo Zelenu kuću kao zajednički objekt gdje mali proizvođači mogu ponuditi lokalnom tržištu svoje proizvode', navodi pročelnik i dodaje da Grad pomaže i opstanak i razvoj posebno ekološke poljoprivrede, zbog čega je proglašena i posebna Ekološka zona na ruralnom području grada.

Na drugom je mjestu po subvencijama u poljoprivredi Grad Popovača– 1,24 posto proračuna, potom Trilj– 1,09 posto, Vrlika– 1,08 posto i Ivanić Grad– 1,01 posto.

Gradonačelnik Ivanić Grada Javor Bojan Leš navodi kako su u 2016. godini nastavili trend ulaganja u poljoprivredu jer jedino na taj način mogu očuvati, ali i razviti lokalne resurse s kojima raspolažu. Izdvojili su sredstva za potporu i unapređenje biljne poljoprivredne proizvodnje kao i stočarske proizvodnje, između ostalog, kroz nabavu certificiranog sadnog materijala, navodnjavanje, subvencije za plastenike i staklenike, umjetno osjemenjivanje stoke, obnavljanje stočnog i pčelinjeg fonda, i ostalo. Uz to su, kaže gradonačelnik, posebno financirali Zadrugu Crnu kap kako bi započeli rad zadruge kojoj je cilj kroz udruživanje pristupiti ozbiljnijoj proizvodnji zaštićenog premium bučinog ulja te nastupiti prema EU fondovima. 'Imamo poljoprivredni brand kojeg možemo kapitalizirati, a ubrzo ćemo imati i dovoljne količine za ozbiljan nastup na vanjskim tržištima', navodi gradonačelnik Leš i dodaje kako su u ovoj godini, uz sve te subvencije, dodatno izdvojili i 250.000 kuna bespovratnih sredstava za poljoprivredne projekte jer žele osigurati dugoročnost ovom sektoru od kojeg mogu generirati stabilne prihode u zajednici.

U top deset gradova koji su lani najviše izdvojili za poljoprivedu su još Beli Manastir– 0,91 posto, Novska– 0,90 posto, Kutina– 0,88 posto, Sveti Ivan Zelina– 0,87 posto i Lepoglava – 0,76 posto. Gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec ističe kako je važnije novost u njegovom gradu uvođenje poticaja s potrebama i EU direktivama.

U Zelini su tako stavili fokus na razvoj i promociju autohtone sorte grožđa, modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava te ekološku i integriranu poljoprivredu. Zelinski poljoprivrednici, isto tako, mogu računati na potpore za višegodišnje nasade, sadni materijal, ali i na edukaciju i stručno osposobljavanje.

Gledajući po per capita kriteriju, u top deset su se plasirali i Novalja, Beli Manastir i Đurđevac.

(gradonačelnik.hr)

Sudeći po podacima Ministarstva financija, čini se da sve više gradonačelnika prihvaća trend štedljivijeg gospodarenja novcem građana kada je reprezentacija u pitanju, a taj novac – nadajmo se, koriste za građanima potrebnije i korisnije stvari. Tako je u prošloj godini još pet gradova smanjilo troškove reprezentacije na ispod pet kuna po stanovniku, a tek njih 8, za razliku od 20 iz prethodnih godina, se prezentiralo s više od 50 kuna po stanovniku

Nakon niza analiza u kojima smo istražili koji su gradovi u prošloj godini najviše izdvajali za određene potrebe i usluge prema svojim građanima, došao je red i na stavku u kojoj tražimo najštedljivije. Riječ je, naravno, o reprezentaciji. Iako racionalnim i učinkovitim korištenjem troškovi reprezentacije gradovima itekako mogu donijeti koristi, samim građanima oni često ne znače ništa. Nažalost, zbog brojnih primjera malverzacija i lokalnih i nacionalnih političara koji su pod ovom stavkom često zadovoljavali vlastite, a ne potrebe i interese građana, u javnosti je i stvorena slika političara kao uhljeba i 'lokalnih šerifa'. U našoj velikoj mandatnoj analizi u kojoj smo uoči lokalnih izbora analizirali koliko su gradovi tijekom prošlog mandata (od 2013.-2015.godine) trošili na reprezentaciju, kao najštedljiviji se nametnuo Grad Sisak. U tri godine gradska uprava gradonačelnice Kristine Ikić Baniček za reprezentaciju je trošila prosječno 2,56 kune po stanovniku, odnosno 0,07 posto proračuna. Za ilustraciju, samo deset najštedljivijih gradova za reprezentaciju je u tom razdoblju izdvajalo manje od 5 kuna godišnje po stanovniku, a dvadesetak ih je ove troškove nabilo i preko 50, pa čak do 80 kuna po stanovniku godišnje.

Sudeći po podacima Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., čini se da sve više gradonačelnika prihvaća trend štedljivijeg gospodarenja novcem građana kada je reprezentacija u pitanju, a taj novac – nadajmo se, koriste za građanima potrebnije i korisnije stvari. Pa je tako u prošloj godini, za razliku od gore navedenih deset gradova, njih 15 smanjilo troškove reprezentacije ispod pet kuna po stanovniku, a tek njih osam, za razliku od dvadeset iz prethodnih godina, se častilo i prezentiralo sa više od 50 kuna po stanovniku.

Ikić Baniček dodatno srezala reprezentaciju: Ne doprinosi kvaliteti života građana

Rekorderi u štedljivosti i dalje su pak Kristina Ikić Baniček i Grad Sisak. Dapače, gradonačelnica je dodatno srezala troškove reprezentacije, spustivši ih ispod 2 kune po stanovniku, a umjesto 0,07 posto proračuna iz prethodnog razdoblja, izdvajanje je svela na 0,04 posto. Stav Kristine Ikić Baniček o ovim troškovima vrlo je jasan – oni ne doprinose dobrobiti građana.

'Reprezentacija ne doprinosi unaprjeđenju standarda i kvalitete života građana Siska pa se za tu namjenu izdvajaju minimalna sredstva koja se troše na nužan protokol. Tako će biti i u proračunu za sljedeću godinu. To je novac građana i treba biti isključivo u funkciji poboljšanja kvalitete života. Siščani aktivno sudjeluju i u kreiranju proračuna tako da  predlažu projekte koje smatraju važnima za njihovu gradsku četvrt ili mjesni odbor', kaže gradonačelnica i ističe kako u Gradu Sisku odgovorno upravljaju proračunskim novcem pa je tako ovogodišnji proračun veći od prošlogodišnjeg, a da se nisu povećavale ni cijene komunalnih usluga ni prirez, nego je on rezultat kvalitetnije naplate potraživanja i transparentnije javne nabave.

Osim po per capita kriteriju, Grad Sisak najmanje je za reprezentaciju potrošio i kada se gleda ukupno izdvajanje iz proračuna. Odnosno, ispred njega je samo Grad Zagreb, kojega zbog njegovih specifičnosti i ogromnog proračuna u hrvatskim okvirima, ne uzimamo u obzir u našim analizama. Nakon Siska, kao najštedljiviji se plasirao Grad Samobor koji je također smanjio izdatke za reprezentaciju u odnosu na prethodne tri godine te je u 2016. za te svrhe izdvojio 0,07 posto proračuna.

Beljak: Prvo što smo rezali je reprezentacija

'Kad smo preuzeli vođenje Grada Samobora, reprezentacija je bila prvi trošak koji smo smanjili. Ima to i negativnih konotacija, samoborskim ugostiteljima nisam baš najdraži jer malo trošim, ali trudimo se i to što se izdvaja za reprezentaciju ravnomjerno rasporediti prema svima. Treba uzeti u obzir da se iz reprezentacije pokriva cijeli niz troškova pa najmanji dio odlazi na ono što se obično podrazumijeva, a to su službeni ručkovi. No, ne štedi se samo na tome, već svugdje gdje se može, a sredstva se troše transparentno i odgovorno', poručuje gradonačelnik Krešo Beljak.

U samom vrhu najštedljivijih i dalje je Grad Pula, kod koje je također vidljivo smanjenje izdvajanja za reprezentaciju u odnosu na ranije godine. U 2016. za ovu su stavku izdvojili 0,08 posto proračuna. Gradonačelnik Boris Miletić kaže kako je status Pule kao jednog od pet najštedljivijih gradova u Hrvatskoj rezultat rada i racionalnog korištenja proračunskih sredstava, kao i brojnih mjera koje su u Gradu na vrijeme poduzeli kako bi osigurali stabilnost financija, a s druge strane omogućili i razvoj grada.

Miletić: Reprezentaciju smo sveli na najmanju moguću mjeru

'Podsjetit ću, u rad gradske uprave uvedeno je elektroničko poslovanje, objedinjena je javna nabava, uvedena je zajednička riznica, objedinjeni su upisi u dječje vrtiće i niz drugih alata koji su omogućili uštede koje se mjere u desecima milijuna kuna. Konkretno, troškove reprezentacije koje naprosto po zakonu moramo predvidjeti u proračunu sveli smo na najmanju moguću mjeru, a fokus našeg interesa stavljen je na one prihode koji su neophodni za daljnji razvoj grada. To nam omogućava da pažljivim ulaganjem i planiranjem svake proračunske kune u korist naših sugrađana osiguravamo rast i razvoj Pule, a s druge strane potičemo razvoj gospodarstva. Ponosan sam što danas imamo vidljive rezultate rada – relevantna istraživanja dokazuju da je Pula jedan od najboljih gradova za život i poslovanje, prvi smo grad u Hrvatskoj po broju i po izdvajanjima za privatne poduzetnike i među 100 smo najodrživijih destinacija svijeta', navodi Miletić.

U top deset najštedljivijih gradova na reprezentaciji ušli su još Pazin, Mali Lošinj, Split, Zadar, Imotski i Kaštela. Kada se, pak, gledaju troškovi per capita, tu su Oroslavje, Imotski, Kaštela, Zlatar, Donji Miholjac, Slavonski Brod, Donja Stubica i Požega.

(gradonačelnik.hr)

Baš kao i kod reprezentacije, podaci Ministarstva financija o izdvajanju gradova za službena putovanja u 2016. ukazuju na trend smanjenja ovih troškova pa se tako, u odnosu na prethodne godine, udvostručio broj gradova koji su za službena putovanja potrošili manje od kune po stanovniku, a više od 10 kuna po stanovniku potrošilo je tek njih 14, za razliku od 23, koliko smo ih pobrojali u našoj analizi izdvajanja za službena putovanja u razdoblju od 2013.-2015.

Nakon troškova reprezentacije, gradonačelnik.hr istražio je i koliko su gradske vlasti u prošloj godini izdvojile za službena putovanja, još jednu stavku na koju građani često gledaju s podozrenjem zbog medijski razvikanih slučajeva u kojima su dužnosnici, i lokalni i oni na nacionalnoj razini, zloupotrebljavali novac poreznih obveznika i ove proračunske stavke koristili za svoje privatne, a ne javni interes. Zato smo i ovaj put tražili i ističemo one najštedljivije, a kao apsolutni rekorder ponovo se ističe Grad Đurđevac i njegov, sada već bivši, gradonačelnik Željko Lacković.

Janči: I ove godine bez kune troška

Lacković je širokoj javnosti postao poznat nakon naše analize troškova službenih putovanja za 2014. godinu, kada se ispostavilo da je Grad Đurđevac za službena putovanja potrošio tek 323 kune. Tadašnji gradonačelnik, a sada predsjednik Gradskog vijeća, tada je objasnio da, osim što svoju dužnost obavlja volonterski, jer plaću i dalje prima u svom odvjetničkom uredu, iz svog džepa pokriva i troškove putovanja te da on sam nije potrošio niti ove 323 kune, već netko od njegovih zamjenika. Iako su im se troškovi službenih putovanja u 2015. godini povećali te narasli na 3.846 kuna, Đurđevac je, kada smo analizirali prosječna godišnja izdvajanja, i dalje ostao najštedljiviji hrvatski grad kada su putovanja u pitanju.

U 2016. godini Grad Đurđevac, pak, za službena putovanja nije potrošio niti jednu kunu, a novi gradonačelnik Hrvoje Janči kaže nam da tu praksu nastavljaju i dalje, pa niti u 2017. nemaju niti kune troška za službena putovanja.

'Iako grad ima dva službena automobila ne koristim ni službeni automobil ni službeni mobitel, a niti uzimam gradsku dnevnicu. Na sva službena putovanja idem vlastitim automobilom, o vlastitom trošku te nastavljamo s politikom štednje', ističe Janči.

Trend štednje na službenim putovanjima

A baš kao i u slučaju reprezentacije, podaci Ministarstva financija o izdvajanju gradova za službena putovanja u 2016. također ukazuju na trend štednje, odnosno rezanja troškova od kojih građani nemaju izravne koristi. Uspoređujući, naime, podatke za 2016. s onima iz naše prethodne analize u kojoj smo obuhvatili razdoblje od 2013.-2015., vidljivo je da se udvostručio broj gradova koji su za službena putovanja potrošili manje od kune po stanovniku, a među prvih deset najštedljivijih u 2016. godini čak pet gradova potrošilo je manje od pola kune po stanovniku. Više od 10 kuna po stanovniku potrošilo je tek njih 14, za razliku od 23, koliko smo ih pobrojali u našoj analizi izdvajanja za službena putovanja od 2013.-2015.

Nakon Đurđevca i njihovih nula kuna potrošenih na putovanjima, drugi je po redu Grad Vrbovec s potrošenih 940 kuna, odnosno 0,6 kuna po stanovniku. Na trećem mjestu je Dugo selo sa 0,11 kuna, Varaždinske Toplice potrošile su 0,18 kn, Novi Marof 0,19 kn, a Slavonski Brod 0,49 kn. U top 10 su još Krapina (0,55 kn), Popovača (0,61 kn),Đakovo (0,76 kn) i Sisak (0,81 kn).

Za usporedbu, najmanji trošak za službena putovanja po stanovniku u prethodne tri godine – 2013.-2015. imao je Novi Marof– 0,26 kn, već drugi najštedljiviji grad – Dugo Selo, imao je 0,51 kn troška po stanovniku dok je deseti najštedljiviji – Grad Sveti Ivan Zelina, za službena putovanja u prosjeku trošio po 1,14 kn po stanovniku.

Dujmić: Prepolovili smo dnevnice

Kada se, pak, gleda izdvajanje iz proračuna, među 10 najštedljivijih su ušli još i Samobor i Opatija. Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić pojašnjava kako su njihovi mali troškovi službenih putovanja posljedica mjera štednje koje je Grad prije uveo zbog krize pa su tako primjerice 2013. godine, u dogovoru s predstavnicima sindikata nadležnih za djelatnike gradske uprave, prepolovili iznos dnevnica – sa 170 na 85 kuna.

'U vođenju poslovanja Grada, pa onda i prema službenim putovanjima odnosimo se racionalno, a novcem raspolažemo konzervativno i oprezno. Dakle, najčešće se službena putovanja i događaju kada se odnose na ciljane sastanke s predstavnicima zbratimljenih gradova Opatije ili uslijed konkretnog povoda, jer s njima održavamo intenzivne i kvalitetne odnose budući da zajednički radimo na realnom povezivanju na kulturnom, sportskom i generalno turističkom planu, i to na projektima gdje očekujemo i konkretne rezultate. Djelatnici gradske uprave također redovno sudjeluju na stručnim seminarima i drugim edukativnim formama koje organiziraju strukovne udruge u Hrvatskoj, što su i obvezni u svom profesionalnom usavršavanju', kaže Dujmić. (gradonačelnik.hr)

Podaci o zaposlenosti u posljednjih šest godina ukazuju da, nakon deset godina stagnacije i pada, dolazi do oporavka gospodarstva. Za razliku od prethodnog razdoblja (2011.-2016.) u kojemu su rast zaposlenosti imala samo 54 grada, u 2016. do većeg ili manjeg pozitivnog skoka došlo je u njih čak 104.

Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana veliku analizu pod nazivom 'Gradovi u statistici' u kojoj su prikazani trendovi i brojčani pokazatelji gradova u čak 16 područja – od broja i strukture stanovnika, trendova doseljavanja i odseljavanja, turizma, građevinarstva, broja vrtića, škola, učenika, studenata... od 2011. do 2016. godine. S obzirom da je Hrvatska u, kako je upozorila i sama Predsjednica Republike, 'izvanrednom stanju' zbog masovnog iseljavanja kojemu je, pak, glavni uzrok nedostatak radnih mjesta, mi smo se u ovoj analizi odlučili fokusirati na podatke DZS-a o zaposlenosti.

Za razliku od statistika koje govore o padu broja nezaposlenih, a koje se u javnosti doživljavaju sa velikom zadrškom i skepsom jer u velikom broju slučajeva ne ukazuju na pozitivne trendove, nego upravo suprotno – da je broj nezaposlenih pao kao posljedica odlaska nezaposlenih ljudi iz zemlje, podaci o rastu zaposlenosti ne mogu se dvojako tumačiti i znače samo jedno – da su otvorena nova radna mjesta i da se gospodarstvo, nakon višegodišnje krize, ipak polako pokreće.

2016. kao godina početka oporavka

A upravo to se da iščitati iz ovih podataka, da se gospodarstvo, nakon deset godina stagnacije i pada, ipak počelo oporavljati. Naime, na razini države imali smo konstantni pad zaposlenih od 2011. do 2015., a situacija se nabolje počinje mijenjati tek u 2016. godini u kojoj je prekinut trend pada i ponovo počinje rast zaposlenosti. Prošle je godine, tako, u pravnim osobama u gradovima i općinama bilo 1.082.985 zaposlenih. I iako je to tek 0,46 posto, odnosno 4.969 više zaposlenih u odnosu na 2011. godinu kada je situacija krenula nizbrdo, u odnosu na 2015. godinu radi se o rastu od 6,29% ili 64.131 više zaposlenih. Svi navedeni podaci su preuzeti iz DZS publikacije Gradovi u nizu.

Analizirajući, pak, situaciju na razini gradova, još je izraženiji skok u 2016. godini. Za razliku od prethodnog razdoblja (2011.-2016.) u kojemu su rast zaposlenosti imala samo 54 grada, u 2016. do većeg ili manjeg skoka došlo je u njih 104. Rast zaposlenosti do deset posto zabilježen je tako u 74 grada, 22 grada bilježi od 10 do 20 postotni rast, a u pet je došlo do skoka od preko 20 posto. Zanimljivo je da je uglavnom riječ o srednjim i malim gradovima. Riječ je o Hrvatskoj Kostajnici (21,15 posto), Vrgorcu (22,14 posto), Kastvu (34,90 posto), te Belom Manastiru (48,34 posto). Apsolutni rekorder, sa rastom od čak 64,62 posto je, pak, Grad Pleternica, koja je na dan 31. ožujka prošle godine imala 698 zaposlenih u pravnim osobama, što je a 274 više nego godinu ranije. S obzirom na pozitivne trendove u ovom gradu, za očekivati je da će u ovoj godini Pleternica konačno nadoknaditi višegodišnji pad i ponovo doseći broj zaposlenih iz 2011. godine, kada ih je u pravnim osobama bilo 808.

Jozić: Rezultati će biti još bolji, u Proračunu za 2018. planiramo rekordne iznose poduzetnicima

Takva predviđanja potvrđuje i gradonačelnica Antonija Jozić, koja je uvjerena kako će upravo u ovom njezinom mandatu, u iduće četiri godine, Pleternica doživjeti gospodarski oporavak i procvat jer već u Proračunu za iduću godinu planiraju rekordna sredstva za poduzetnike.

Gradonačelnica ističe kako je situacija u Pleternici, što se zapošljavanja tiče, čak i bolja od ovoga što govore podaci DZS-a koji se odnose samo na trgovačka društva, odnosno poduzeća, ali ne obuhvaćaju i broj zaposlenih u obrtima. A Pleternica je, napominje, jedini grad u Požeško-slavonskoj županiji koji bilježi porast broja obrtnika.

'Prema dostupnim podacima pleternički poduzetnici su u godinu dana otvorili gotovo 300 radnih mjesta, što je izuzetno važno za naš grad i ja im na tome čestitam. No, ako su poduzeća povećavala broj zaposlenih, ja sam uvjerena da su taj trend pratili i naši obrtnici kojih je oko 150 registriranih tako da su rezultati sigurno još bolji', komentira gradonačelnica.

Analizirajući koja su to nova radna mjesta otvorena, navodi da je 70 novozaposlenih u prerađivačkoj industriji, 60 u građevini, jedan dio u trgovini i, ono što je posebno raduje, iako je broj zasad malen je sedam novozaposlenih u informatičkim tvrtkama. S obzirom da se upravo pripema novi projekt E-inkubatora, za kojeg je Pleternica dobila EU sredstva, gradonačelnica vjeruje da će on doprinijeti zapošljavanju u tom najbržerastućem sektoru.

Jozić naglašava da su trenutno pri kraju s izradom Programa razvoja gospodarstva Grada Pleternice za razdoblje 2018.-2020. godina, te najavljuje da će u Proračunu za 2018. godinu planirati značajna sredstva za poduzetnike i obrtnike. Trenutno Grad poduzetnicima sufinancira najam prostora u inkubatoru, prvu godinu 100%, drugu 75%, a treću 50%. Sufinancira im i pripremu projektnih prijava za bespovratna sredstva u visini od 50%, a u Poduzetničkom centru Pleternica d.o.o. imaju besplatne konzultacije vezano za otvaranje tvrtki i poslovanje općenito.

'Od iduće godine proširit ćemo to na mjere za zapošljavanje, investicije i sl., i vjerujem da će rezultati u sljedećem statističkom izvješću biti još bolji. Ja osobno težim izvrsnim rezultatima, ovi podaci koji su objavljeni su odlični obzirom na okolnosti no Pleternica zavrjeđuje i može još puno, puno više. Sretna sam da je prvi projekt odobren u mom novom mandatu - projekt E-inkubatora, i ako se po jutru dan poznaje, ovaj mandat će obilježiti upravo gospodarstvo. Čini se idemo u dobrom smjeru!', zaključuje gradonačelnica Pleternice.

Mostarac: Podižem sredstva za poduzetnike za još 20 posto

Osim što je grad s trećim najvećim porastom zaposlenosti u prošloj godini, Grad Kastav je među deset gradova koji su se najbolje nosili s krizom kroz čitavi period od 2011. godine, pa su lani imali čak 23,47 posto više zaposlenih nego te godine. S obzirom na najave gradonačelnika o daljnjim mjerama poticanja poduzetnišva, i za ovaj grad se može očekivati samo daljnji rast. Matej Mostarac kaže nam, naime, kako će u idućem proračunu za još 20 posto povećati sredstva za poduzetnike, te mjere kroz Program poticanja poduzetništva, osobito za nove poduzetnike.

Mostarac ističe kako je Grad Kastav u svoju viziju postavio grad kao mjesto ugodnog življenja temeljen na gospodarskom i društvenom razvoju, i na tome se konstatno radi.

'Našu poduzetničku strukturu karakterizira u prvom redu veliki broj mikro i malih poduzeća koji su otporniji na gospodarske i društvene promjene, prilagodljiviji su zahtjevima tržišta te su u velikoj mjeri izvozno orijentirani. Bilježi se povećanje broja poduzetnika u sektoru IT-a i projektiranja. Ulažu se sredstva i u razvoj i inovacije što je dovelo i do iskoraka u boljim pokazateljima poslovanja i povećanju broja zaposlenih', kaže Mostarac i navodi kako Grad Kastav već više od 10 godina provodi mjeru subvencioniranja poduzetničkih kredita kojima se poduzetnicima pružaju uvjeti da po povoljnijim uvjetima dobiju sredstva za različite namjene, od nabave opreme, uređenja prostora do obrtnih sredstava. Uz povećanje sredstava za poduzetnike, u planovima je i daljnji razvoj poduzetničke zone kojemu prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. 'Grad Kastav već sada se profilirao kao mjesto ugodnog življenja koje privlači mlade obitelji i poduzetnike, a i dalje aktivno radimo na dostizanju te vizije', zaključuje Mostarac.

U top deset gradova s najvećim rastom zaposlenosti u razdoblju 2015.-2016. još su Dugo Selo, Novigrad, Vis, Pregrada i Prelog. (gradonačelnik.hr)

S obzirom na politiku i najave novog gradonačelnika Marina Piletića po kojima će iduće godine i povećati iznos stipendija, Grad Novska će očito i dalje biti u samom vrhu gradova koji najviše brinu i pomažu svojim učenicima i studentima

Nakon što smo u proteklim tjednima analizirali koliko su gradonačelnici u 2016. godini potrošili na reprezentaciju i službena putovanja, aktualni natječaji gradova za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija te najave brojnih gradova kako će povećati izdvajanja za studente ponukali su nas da istražimo koji su to gradovi u prošloj godini i konkretnim izdvajanjem potvrdili deklarativni stav da ključ budućnosti i razvoja leži u ulaganju u mlade i njihovo obrazovanje. Podaci Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna za 2016. godinu potvrdili su, tako, status Grada Novske kao uvjerljivog rekordera po izdvajanju za studente. Novska je, naime, prvak ove kategorije već nekoliko godina, a analiza prošlogodišnjih izdvajanja pokazuje čak i trend rasta – sa 3,41 posto proračuna koliko su za studente i učenike prosječno izdvajali u razdoblju 2013-2015., na 3,81 posto proračuna ili 107,80 kuna po stanovniku. Bivši gradonačelnik Vlado Klasan u svom je mandatu, naime, ukinuo sve procedure i kriterije za dodjelu stipendija u Novskoj, kroz koje se do stipendija tijekom 23 godine, do 2013. uspjelo probiti tek 114 učenika i studenata te je u svom mandatu, od 2013., podijelio čak 1.257 stipendija.

S obzirom, pak, na politiku i najave novog gradonačelnika, Grad Novska će i dalje biti u samom vrhu gradova koji najviše brinu i pomažu svojim učenicima i studentima. Novi gradonačelnik, Marin Piletić odlučio je nastaviti praksu svog prethodnika i financirati sve studente, ali i izdvojiti dodatna sredstva te od iduće akademske godine povećati iznos stipendija za one studente u obiteljima s troje i više djece sa sadašnjih 540 na 800 kuna mjesečno.

'Bez ulaganja u obrazovanje i znanost nema pravog gospodarskog napretka. Novska jest blizu Zagreba i većina naših studenata ostanu raditi u metropoli i okolici. Međutim, obnovom pruge Dugo Selo - Novska, Novska će doslovno biti predgrađe glavnog grada i očekujemo da ćemo biti više nego ugodna sredina za obiteljski život zaposlenih u Zagrebu', ističe Piletić.

Šipić: Manje betona i asfalta, više za studente i mlade

Na drugom je mjestu, sa 2,07 posto proračunskih izdvajanja za stipendije Grad Trilj čiji gradonačelnik Ivo Šipić ističe kako je upravo izdvajanje sredstava za odgoj i obrazovanje prioritet Grada Trilja.

'Iako proračunskim sredstvima ne obilujemo, ipak za stipendije, kupnju udžbenika osnovnoškolcima i prijevoz srednjoškolaca i studenata, izdvajamo znatna sredstva. Suočeni sa ukupnom socijalno-gospodarskom situacijom želja nam je izravno pomoći obiteljima kojima je teško pokriti sve troškove i zato smo, s ciljem da što više mladih iz Trilja stječe znanje i završi fakultete, odlučili svim redovitim studentima dijeliti po 500 kuna stipendije. Želja nam je da studenti, nakon završetka školovanja, pronađu adekvatan posao u struci i da ostanu u RH i ako je ikako moguće da svoje znanje pokažu u ovom kraju. Manje betona i asfalta, a više za studente i mlade', kaže nam Šipić.

Nakon Novske i Trilja, u prošloj su godine najviše za studente i učenike izdvojili u Buzetu – 1,77 posto proračuna. Gradonačelnik Siniša Žulić ističe kako Grad Buzet iz godine u godinu, usprkos smanjenjima gradskog proračuna, zadržava visinu iznosa stipendija, dok se broj dodijeljenih srednjoškolskih i studentskih stipendija čak i povećava.

'Već smo nekoliko godina među prvih deset gradova u Hrvatskoj po izdvajanjima za stipendije na što smo izuzetno ponosni jer upravo ulaganjem u mlade ulažemo u budućnost našeg grada. Srednjoškolcima koji se školuju izvan buzetskog područja stipendija iznosi 500 kuna mjesečno, onima koji pohađaju Srednju školu Buzet 250 kuna. Potpora srednjoškolcima u obrazovanju za posebne programe iznosi 500 kuna. Studentska stipendija je 700 kuna mjesečno. U 2017. godini uvedeno je stipendiranje za deficitarna zanimanja medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege te za studente koji pohađaju preddiplomski stručni ili sveučilišni studij sestrinstva za medicinske sestre ili diplomski sveučilišni studij sestrinstva. Te stipendije iznose 700,00 kn za učenike, odnosno 1.000,00 kn mjesečno za studente', ističe Žulić.

Škvarić: Sustav stipendiranja izradili sami studenti

Na četvrtom mjestu je Čakovec sa izdvajanjem od 1,69 posto proračuna, potom su tu Oroslavje – 1,67 posto, Labin – 1,61 posto, Rovinj– 1,52 posto, Novi Marof– 1,47 posto, Lepoglava– 1,44 posto te Benkovac– 1,43 posto.

Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić kaže kako već dugi niz godina punu pažnju posvećuju ulaganju u obrazovanje jer je to jedino ispravno i dugoročno isplativo ulaganje.

'Ne samo što smo izdvojili 171.000,00 kuna za stipendije za naše lepoglavske studente, nego smo na principima sudioničke demokracije i osmislili sam sustav stipendija. U proces savjetovanja uključili smo studentsku populaciju koja je sama izradila novi sustav stipendiranja i time pokazala kako je uzrečica 'vox populi – vox Dei' zaista primjenjiva na lokalnom nivou. Ovo je primjer kako se javna politika donosi u direktnom partnerstvu, na načelima supsidijarnosti, a kroz strukturirani dijalog s krajnjim korisnicima', ističe Škvarić i kaže kako ne misle stati na tome već razmišljaju o novim modelima pomoći obrazovanju kroz sufinanciranje produženog boravka u školi, uvođenje srednjoškolskih stipendija i nabavke stručne literature za Gradsku knjižnicu. Uz to, žele potaknuti studente da pišu doktorate i završne radove s tematikom Lepoglave, za što će također pripremiti određeni dio sredstava. Inače, Grad Lepogava svake godine izdvaja i za podizanje školskog standarda, prošle godine je to bilo preko 134 tisuće kuna, s kojima škole autonomno raspolažu. 'Ono na što smo posebno ponosni jest podatak da Grad Lepoglava već 11. godinu za redom izdvaja sredstva za najbolje učenike i njihove mentore. Nažalost, rijedak smo primjer jedinica lokalne samouprave koji to radi. Onaj proaktivan pristup obrazovanju iznad školskog standarda kroz sustav nagrada jedan je od važnijih čimbenika uspješnosti naših đaka na brojnim natjecanjima na kojima sudjeluju', kaže Škvarić.

Jurjako: Briga za mlade jedan od glavnih prioriteta

Kada se, pak, gleda izdvajanje per capita, najviše je za stipendije izdvojio Grad Cres – 125,96 kuna po stanovniku. Gradonačelnik Kristijan Jurjako navodi kako su upravo stipendije važan segment brige Grada za mlade.

'Od kad sam preuzeo odgovornost za upravljanje Gradom Cresom, a ovo mi je treći mandat, brigu za studente, učenike i sve naše mlađe naraštaje shvaćam kao jedan od prioriteta našeg djelovanja. Puno izdvajamo za najmlađe, za vrtić i škole na našem području, kao i za učenike i studente. Vjerujem da smo jedinstveni po tome što stipendiju može dobiti svaki student i svaki učenik koji se školuje izvan otoka, a osim toga sufinanciramo im i putne karte kako bi se za vrijeme školovanja što češće vraćali svojim obiteljima i domovima. Na taj način oni ostaju u kontakt s otokom na kojem su odrasli i vjerujem da tako povećavamo šanse da se nakon školovanja na njega i vrate', ističe Jurjako.

U top deset gradova koji su najviše kuna po stanovniku izdvojili za stipendije i školarine još su Rovinj, Novska, Buzet, Labin, Novalja, Čakovec, Biograd na moru, Mali Lošinj i Novigrad.

(gradonačelnik.hr)

Sustavno, od prvoga dana pratimo rad gradonačelnika, mjere i projekte s kojima izlaze u javnost, i temeljem toga smo izabrali njih deset koji su se, bilo svojim kontinuiranim djelovanjem i potezima, ili pak nekim određenim mjerama, istaknuli kao najkonkretniji, najangažiraniji ili najnapredniji, te su stoga obilježili 2017. godinu.

Osim što je doba definiranja i donošenja financijskih planova za iduću, kraj godine je uvijek i vrijeme u kojem podvlačimo crtu i rezimiramo ono što smo napravili u godini iza nas. Mediji su puni analiza i top lista najdogađaja i najosoba godine, a mi smo odlučili istražiti koji su to gradonačelnici svojim radom i mjerama izazvali najviše pažnje, interesa i pozitivnih reakcija svojih građana, te time zaslužili mjesto među najistaknutijima u 2017. godini.

Za razliku od naših ostalih analiza u kojima se držimo isključivo službenih brojki i podataka Ministarstva financija, ovaj put ćemo biti nešto manje egzaktni i nećemo ulaziti u nikakve međusobne usporedbe ni vrijednosne sudove o tome čiji projekti su vrijedniji, bolji ili građanima korisniji. Sustavno, iz dana u dan, pratimo rad gradonačelnika, mjere i projekte s kojima izlaze u javnost, i temeljem toga smo izabrali njih deset koji su se u protekloj godini, bilo svojim kontinuiranim djelovanjem i potezima, ili pak određenim mjerama, istaknuli kao najkonkretniji, najangažiraniji ili najnapredniji, te su stoga obilježili 2017. godinu na lokalnoj razini.

Inače, 2017. ostat će u političkoj povijesti zapamćena kao godina make-overa na hrvatskoj lokalno-političkoj sceni. Na lokalnim izborima u svibnju i lipnju čak je 40 posto gradova – njih 51 dobilo novu vlast, a dogodio se pravi boom nezavisnih, nestranačkih kandidata koji su pobijedili u 18 gradova, šest više nego na izborima 2013. Osim toga, izbori su dramatično pomladili gradonačelničku scenu, pa su tako novi gradonačelnici u prosjeku stari 43 godine, čak 12 manje od svojih prethodnika. Veći dio njih startao je u novi mandat vrlo angažirano, s konkretnim prvim mjerama i željom da se građanima dokažu i pokažu kao pravi izbor, pa je tako i u našem izboru top 10 gradonačelnika koji su obilježili ovu godinu čak šest novih.

Denis Kralj prvi krenuo: Smanjio plaće i povećao naknade za bebe i stipendije

Prvi koji je ubacio u petu brzinu u ovom mandatu je novi gradonačelnik Vrbovca, ujedno i jedan od najmlađih gradonačelnika u ovom mandatu, Denis Kralj. I prije nego je službeno preuzeo upravljanje Gradom, niti tjedan dana od pobjede na izborima, Kralj je objavio prvu odluku novog Gradskog vijeća koje je podržalo njegov prijedlog da se prepolove naknade gradskim vijećnicima, te plaću zamjenicima gradonačelnika za 25 posto, čime je na godišnjoj razini postignuta ušteda od 233.000 kuna. Već na idućoj sjednici Gradsko je vijeće prihvatilo Kraljev prijedlog i za 1.200 kuna smanjilo njegovu, gradonačelničku plaću, a povećalo naknade za novorođenčad s 1.500 na 2.000 kuna. Na trećoj sjednici Gradskog vijeća donešena je odluka o besplatnom vrtiću za svako treće dijete iz obitelji, kao i sufinanciranju udžbenicima za osnovnih i srednih škola. Osim toga, Grad je izdvojio 200 tisuća kuna za sufinanciranje udžbenika osnovnoškolcima, te srednjoškolcima slabijeg imovinskog statusa, a učenicima je osiguran i jeftiniji prijevoz vlakom do Zagreba.

Kralj je, po prvi put u Vrbovcu, uveo i potpore poduzetnicima koje je označio kao početak borbe za nova radna mjesta i bolji život u gradu. Među ostalim, tu je mjera oslobađanja plaćanja komunalne naknade u prvoj godini, 50 posto u drugoj i 30 posto u trećoj godini za sve nove građevine u kojima će se obavljati proizvodna/prerađivačka, informatička, poljoprivredna ili turistička djelatnost.

Ivo Dujmić pozicionirao Opatiju na prvo mjesto po pronatalitetnim mjerama

Svoj treći mandat na čelu Opatije Ivo Dujmić odmah na početku je obilježio paketom jakih pronatalitetnih mjera kojima je upravo demografiju označio kao jedan od ključnih prioriteta svog mandata. Uz besplatan vrtić za svako drugo i slijedeće dijete iz obitelji, te besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, udarna Dujmićeva mjera je povećanje naknada za novorođenčad na čak 10 tisuća kuna, čime je Opatija postala grad s najvećim naknadama za bebe u Hrvatskoj. Uz to, Grad je svim roditeljima koji imaju četvero i više djece osigurao i dodatne oblike novčane pomoći. Za svako dijete koje pohađa vrtić roditelji, tako, dobivaju po 1.500 kn godišnje (ako je dijete u poludnevnom boravku) i 3.000 kn godišnje (ako je u cjelodnevnom programu), za svako dijete osnovnoškolskog uzrasta 1.500 kuna godišnje, a ako dijete pohađa produženi boravak 3.000 kn godišnje, za srednjoškolce roditelji dobivaju po 2.000 kuna godišnje, a za redovne studente koji nisu korisnici nekih drugih stipendija, po 5.000 kuna godišnje.

Osim za djecu i mlade, Dujmić je povećao i izdvajanja za umirovljenike s nižim primanjima, za koje je osigurano po 1.000 kuna (500 kuna božićnice i 500 kuna uskrsnice), besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje te povlaštene cijene parkiranja.

Ukupno, u novom proračunu za 2018. godinu, Grad Opatija povećao je izdvajanja za javne potrebe za čak 10 milijuna kuna u odnosu na ovu godinu.

Dario Hrebak etablira Bjelovar kao grad broj jedan i primjer dobrih praksi

Jedan od najaktivnijih i najkonkretnijih gradonačelnika u prvih šest mjeseci ovoga mandata definitivno je novi gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Prvi potez bio mu je interne naravi – naložio je provjeru diploma svih zaposlenih u gradskim poduzećima nakon što je Ministarstvo uprave naložilo provjeru diploma zaposlenika u Gradskoj upravi, te su otkrivene jedna lažna diploma i jedna lažna svjedodžba.

No, ono što je građanima Bjelovara i lokalnim poljoprivrednicima sigurno puno zanimljivije, važnije i korisnije njegov je prvi gradonačelnički projekt kojeg je pokrenuo u prvim tjednima mandata, a koji je nakon tri mjeseca sastanaka i dogovora rezultirao 'Bjelovarskim doručkom' zahvaljujući kojemu oko tri tisuće bjelovarskih osnovnoškolaca od ove školske godine u školama jedu isključivo domaću hranu uzgojenu na okolnim OPG-ovima. Hrebak je ovaj projekt pokrenuo u suradnji s tridesetak lokalnih OPG-ova udruženih u Udrugu voćara i povrćara Dar Bilogore i Pčelarskom udrugom Bjelovar, te je za njega on 'projekt svih projekata'. Hrebakov plan je bio proširiti ovaj projekt i na druge institucije, a u njega su se, doznajemo iz Grada Bjelovara, počeli uključivati i lokalni restorani.

Još jedna Hrebakova mjera koja je izazvala pažnju javnosti je uvođenje drastičnih kazni za alkoholiziranje na javnim mjestima u Gradu, pa se po novome opijanje na javnim površinama, po uzoru na mnoge svjetske gradove, kažnjava sa 3.000 kuna.

Bjelovar je, u kratkom Hrebakovom mandatu, postao i jedan od prvih hrvatskih gradova koji je uveo e-račune, pa građani mogu račune plaćati preko aplikacije, a ostvarenju koncepta 'pametnog grada' doprinjet će i nova aplikacija 'Gradsko oko' putem koje građani mogu prijaviti sve komunalne probleme i nepravilnosti. Isto tako, upravo iz Bjelovara kreće i pilot-projekt e-pravosuđe. Što se tiče pronatalitetnih mjera, Hreba je počeo ispunjavati svoje predizborno obećanje o smanjenju cijene vrtića na maksimalno 500 kuna, pa je trenutno najviša cijena vrtića u Bjelovaru snižena sa 750 na 600 kuna.

Posljednja Hrebakova inovacija po kojoj Bjelovar postaje prvi u Hrvatskoj, a interes za ovim modelom već su pokazali i neki drugi gradovi je tax free model po kojem će od 1. siječnja iduće godine poduzetnike koji zaposle preko deset ljudi osloboditi plaćanja poreua i komunalne naknade. Grad se na ovaj način svjesno odrekao nekoliko milijuna kuna u prorčaunu, no računaju da će se to višestruko isplatiti jer će se povećati zaposlenost u gradu, što im je glavni cilj. Uz to, Grad Bjelovar će za različite poticaje i mjere za poduzetnike u proračunu u 2018. izdvojiti čak tri milijuna kuna!

Karlo Starčević – odrekao se svih gradonačelničkih beneficija u korist studenata

Poznati lički poduzetnik Karlo Starčević odmah se, nakon izborne pobjede i preuzimanja vlasti u Gospiću, odrekao plaće, mobitela, dnevnica i službenog automobila, te je najavio kako će taj novac iskoristiti za stipendiranje studenata. Osnovao je Fundaciju iz koje će se sa 12 tisuća kuna mjesečno, koliko iznosi gradonačelnička plaća u Gospiću, stipendirati najbolji gospićki studenti, i to po principu izvrsnosti, pa će student s najvišim brojem bodova primati 1.200 kuna mjesečno, a onaj 12. po broju bodova 500. Osim toga, Starčević je, unatoč katastrofalnoj financijskoj situaciji u Gradu kojega je naslijedio doslovno u predbankrotnom stanju, uveo i besplatne instrukcije iz matematike i fizike za srednjoškolce kojima subotom predavanja drže profesori sa zagrebačkog FER-a. Po prvi put u povijesti Gospića, uoči ovoga Božića isplaćene su i božićnice umirovljenicima i nezaposlenima čime Grad, kaže Starčević, na simboličan način želi pokazati da mu je stalo i da brine za svoje najpotrebitije građane.

Damir Mandić – smanjio prirez i povećao pronatalitetne mjere

Ni novi gradonačelnik Karlovca Damir Mandić nije dugo čekao na svoj prvi potez. Nekoliko tjedana nakon izbora najavio je smanjenje prireza sa 14 na 12 posto, te ukinuo naplatu parkiranja u određenim gradskim zonama. Smanjio je i broj upravnih odjela u gradskoj upravi, te pojačao EU odjel kako bi Grad što uspješnije koristio EU fondove za svoje buduće projekte.

I iako se Grad smanjenjem prireza odrekao oko tri milijuna kuna prihoda godišnje, u proračunu za 2018. Mandić je povećao potpore za novorođenčad sa dosadašnjih 1.000 na 1.500 kuna, osigurao besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, te smanjio cijene vrtića za djecu nezaposlenih roditelja ili onih koji su na redovitom školovanju, te iz obitelji s troje i više djece.

U težnji za što efikasnijim i racionalnijim radom gradske uprave, u rujnu su ukinute 'papirnate sjednice' Gradskog vijeća, te je njegov rad digitaliziran, na čemu će se uštedjeti oko 356 tisuća kuna u mandatu.

Marko Jelić – smanjio dugove i pokreće povijesne reforme u Kninu

Novi gradonačelnik Knina, Marko Jelić od prvog dana izaziva veliku pažnju javnosti kao prvi nezavisni kandidat koji je, u jednoj od njihovih ključnih utvrda, uspio pobijediti HDZ. Ostvari li svoje najave, Jelić će u političku povijest ući i tako što će postati prvi gradonačelnik koji je uveo direktnu demokraciju, odnosno e-referendum. Gradonačelnik, naime, najavljuje posebnu aplikaciju pomoću koje će se građani Knina moći izjašnjavati o svim bitnim pitanjima i odlukama u Gradu. Za početak, mišljenje građana bilo bi savjetodavnog karaktera, no u trenutku kada postignu odziv preko 50 posto građana, Jelić i njegov tim planiraju mišljenje građana prihvatiti kao obvezujuće.

Što se, pak, konkretnih rezultata tiče, Jelić i njegov tim uspjeli su u šest mjeseci vratiti oko 2,5 milijuna kuna dugova koje su naslijedili od prethodne vlasti, te stabilizirati gradske financije – uredno izmiruju sve račune, nema više kašnjenja, a uspjeli su i zaposlenicima gradske uprave i ustanova osigurati regres, božićnicu i dar za dijete. Sve to postigli su, kažu, racionalizacijom troškova i postavljenjem prioriteta.

Zahvaljujući stabiliziranim financijama i većim prihodima koje u idućoj godini očekuju, Jelić i njegov tim odlučili su čak utrostručiti naknade za bebe, sa tisuću na tri tisuće kuna, a osim studentskih uveli su i učeničke stipendije.

Kristina Ikić Baniček – prva građanima omogućila izravno sudjelovanje u kreiranju proračuna

Iako gotovo svi gradovi krajem godine na različite načine pozivaju građane da se uključe u kreiranje proračuna za iduću godinu, te da daju svoje prijedloge i komentare, tek nekoliko njih su službeno prepoznati kao gradovi u kojima participativno budžetiranje doista funkcionira, a građani imaju priliku utjecati na kreiranje gradskih financija. No, Sisak je prvi i za sad jedini grad u Hrvatskoj koji je izradio posebnu aplikaciju pomoću koje građani doslovno s nekoliko klikova mišem mogu dati svoj prijedlog proračuna, što su građani itekako prepoznali. S aplikacijom je upoznato više od 10 tisuća građana (ovo je podatak samo za Facebook), njih više od 3 tisuće su pregledali i proučili prijedlog proračuna, a 346 građana je poslalo svoje amandmane, odnosno prijedloge na proračun temeljem kojih je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček na kraju izašla s devet dodatnih amandmana koji su ugrađeni u konačni proračun izglasan na Gradskom vijeću.

'Iskoristili smo široku rasprostranjenost interneta kao najpraktičnijeg komunikacijskog kanala jer od Siščana zahtijeva najmanje vremena i angažmana, a zauzvrat nudi potpunu transparentnost i informiranost', komentira gradonačelnica.

Ono što je posebno u ovoj aplikaciji u odnosu na rješenja koja za sada imaju drugi gradovi u kojima funkcionira participativno budžetiranje je preglednost proračunskih stavki i interaktivnost s građanima. Naime, umjesto da su objavili proračun u integralnom obliku, kakav se usvaja na Gradskom vijeću, on je pojednostavljen i prezentiran kroz projekte koji se planiraju financirati sljedeće godine. Iza svake stavke je naveden konkretan projekt na koji se odnosi ili je stavka objašnjena s par popratnih riječi. Druga posebnost je što korisnike aplikacije navikava na odgovorno planiranje. Dakle, umjesto da kažu što bi povećali ili smanjili oni su, da bi njihov prijedlog mogao biti poslan, morali za točan iznos za koji stavke povećavaju neke druge stavke smanjiti.

Kada je riječ o aplikacajama, Grad Sisak ove je godine uveo i aplikaciju e-gradska uprava preko koje građani mogu pratiti sve svoje premete i poslove s gradskom upravom.

Osim iskoraka u transparentnosti gradskih financija, Grad Sisak u 2017. se etablirao i kao jedini grad sa certifikatom Helathy Meal Standard, odnosno grad u kojem sve osnovne škole i vrtići djeci nude zdrave tople obroke, za koje se namirnice nabavljaju od lokalnih OPG-ova.

Kristina Ikić Baniček već se etablirala i kao najštedljivija gradonačelnica kada su u pitanju troškovi reprezentacije, a uštedama na postupcima javne nabave proračunu za ovu godinu osigurana su sredstva za povećanje naknada za bebe i surinanciranje školskih udžbenika i pribora.

Grad Sisak građanima je život pojednostavnio sustavom e-građani, preko kojega mogu pratiti sve svoje predmete i poslove s gradskom upravom, a bolju naplatu gradskih računa i uštede u kućnim budžetima postignute su otvaranjem gradskih blagajni na kojima građani bez naknade mogu plaćati sve gradske račune, kao i sve druge s bar kodom.

Hrvoje Janči – prvi u povijesti održao 'volonterske' izbore

Novi gradonačelnik Đurđevca, Hrvoje Janči, ušao je u političku povijest Hrvatske jer je uspio održati izbore za mjesne odbore na volonterskoj osnovi, bez plaćanja naknada članovima biračkim odborima. Janči je raspisao natječaj za volontere u biračkim odborima uvjeren kako će se građani Đurđevca odazvati ovom pozivu. I bio je u pravu, na natječaj se javilo i više od traženih 150 članova biračkih odbora, a Grad Đurđevac uštedio je 55 tisuća kuna, koliko bi inače iznosile njihove naknade. Janči najavljuje kako će se ubuduće svi izbori u Đurđevcu provoditi na volonterskoj osnovi, te poziva ostale gradonačelnike da slijede njegov primjer.

Već smo pisali kako bi se, kada bi se ova inicijativa proširila i profunkcionirala na razini čitave države, uštedjelo na desetke milijuna kuna. Prošli lokalni izbori stajali su 40 milijuna kuna bruto. Diljem Hrvatske bilo je 6618 biračkih odbora od kojih je svaki imao po osam članova kojima je isplaćeno gotovo 16 milijuna kuna. Tome treba pridodati i naknade predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora pa se brzo dođe do 20 milijuna kuna neto.

Antonija Jozić – rekordnim izdvajanjem za poduzetnike osigurava daljnji rast zaposlenosti

Još jedna izuzetno uspješna i produktivna godina je iza gradonačelnice Pleternice Antonije Jozić. Nakon što su, racionalnim planiranjem i upravljanjem troškovima, stabilizirali gradske financije i postigli uštede na razini od čak 6 milijuna kuna godišnje, Jozić i njezin tim osigurali su novac za niz novih projekata i programa. Po prvi put u svojoj povijesti Grad Pleternica tako je ove godine počeo sufinancirati udžbenike svim osnovnoškolcima, te je udvostručen broj studentskih stipendija.

Poljoprivrednicima Grad sufinancira čak 50 posto izrade EU projekata, a ove godine dobili su konačno i ispostavu Savjetodavne službe u kojoj na dnevnoj razini mogu dobivati sve informacije, savjete, te se bez troškova putovanja u samoj Pleternici mogu educirati o novim programima i projektima koji im se nude.

Grad Pleternica prošle je godine zabilježio najveći skok u broju zaposlenih u odnosu na 2015., otvoreno je oko 300 radnih mjesta, a da namjeravaju ostati u samom vrhu gradova s pozitivnim trendovima jamči odluka gradonačelnice kojom su poticaji za poduzetnike u 2018. povećani za čak deset puta, na rekordnih milijun kuna!

Iako mali grad, Pleternica se već etablirala kao pametan, zeleni grad, jedini u Hrvatskoj koji ima vlastitu hidroelektranu i, zahvaljujući njoj, besplatnu javnu rasvjetu. Antonija Jozić i njezin tim žele da Grad postane energetski potpuno neovisan, pa su postavili i tri solarne elektrane koje većim dijelim pokrivaju potrebe vrtića, poduzetničkog inkubatora i knjižnice, a cilj će u potpunosti biti postignut kada se realizira projekt nove hidroelektrane zahvaljujući kojoj će Grad Pleternica proizvoditi više kilovata električne energije nego što im je potrebno za javne objekte i rasvjetu u gradu. Projekt elektrane je spreman, građevinsku dozvolu dobili su prije nekoliko mjeseci i sada čekaju natječaje kako bi povukli sredstva i realizirali ga do kraja.

Pleternica je izuzetno uspješna i u povlačenju novca iz EU i državnih fondova, na čemu se temelji i rekordni proračun za 2018. godinu od čak 73 milijuna kuna (izvorni prihodi grada su 7,5 milijuna), a gradonačelnica kaže kako je 99 posto ovog novca već osigurano.

Inače, Antonija Jozić spada u gradonačelnike s najnižom plaćom u Hrvatskoj, a Grad Pleternica među gradove koji najmanje troše na plaće u gradskoj upravi. Imaju samo osam zaposlenih – uključujući gradonačelnicu i njezinog zamjenika, a prosječna bruto plaća u njihovoj upravi iznosi oko 4.700 kuna.

Vili Bassanese – prvi svoj djeci u gradu osigurao besplatne vrtiće

Grad Umag po brojnim je istraživanjima jedan od najnaprednijih i za život najpoželjnijih hrvatskih gradova, a u 2017. će ostati upamćeni kao prvi grad koji je osiguraobesplatne vrtiće za svu svoju djecu za što je dobio i posebno priznanje i zahvalu UNICEF-a koji ga je istaknuo kao svijetli primjer svim ostalim gradovima. Uz činjenicu da su vrtići besplatni, ono što je gradonačelniku Viliju Bassaneseu a sigurno i roditeljima još bitnije jest činjenica da u Umagu više ne postoje liste čekanja već su u jednom od deset vrtića osigurana mjesta za svu djecu predškolske dobi. U Gradu se, pak, posebno diče nadstandardom u svojim vrtićima po kojemu jedna odgajateljica dolazi na prosječno osam djece.

Osim vrtića, Grad Umag ove je godine napravio iskorak i na području školstva, pa je – bez podrške Županije kao zakonskog osnivača, krenuo u realizaciju projekta Srednje školekoju će, ne postignu li konačno dogovor sa Županijom, sami financirati, a dovršetak planiraju 2019/20.

Uz jake pronatalitetne mjere, Grad Umag mladim obiteljima u ovoj je godini pomogao s 50 novih stanova za mlade u okviru projekta poticane stanogradnje.

Za svoja, pak, ulaganja u sport, sportsku infrastrukturu i sadržaje koje nudi građanima, Grad Umag ove je godine dobio posebno priznanje na razini EU-a, proglašen je Europskim gradom sporta 2018. (gradonačelnik.hr)

Rok u kojem Grad Samobor izdaje građevinsku dozvolu čak je 20 dana kraći od državnog prosjeka i pet od prosjeka izdavanja dozvola od državnog značaja, na koje se čeka 16 dana

Nakon što je Grad Samobor prije nekoliko dana objavio kako im za izdavanje građevinske dozvole treba samo 11 dana, što je najkraći rok u Hrvatskoj, istražili smo kako stoje i koliko se u ostalim gradovima čeka na ovaj dokument. Ministarstvo graditeljstva dostavilo nam je podatke s kraja prošle godine koji se odnose na sve gradove koji izdaju građevinske dozvole i koji su u sustavu e-dozvola – njih 30 (Grad Zagreb i Rijeka nisu u ovom sustavu) te županije koje su nadležne za izdavanje dozvola u ostalima. Podaci potvrđuju ne samo da je Grad Samobor rekorder po brzini izdavanja dozvola, već i da je jedini Grad kojemu za izdavanje građevinskih dozvola treba samo 11 dana, čak 20 manje od državnog prosjeka i pet manje od prosjeka izdavanja dozvola od državnog značaja, na koje se čeka 16 dana.

Od 32 grada koji izdaju dozvole, tek u devet njih se čeka manje od 20 dana, u deset je prosjek izdavanja dozvole između 20 i 30 dana, a u ostalim se čeka od 30 pa i do 52 dana. Što se tiče županija, koje su nadležne za izdavanje dozvola za ostalih 96 gradova, samo šest ih taj posao odradi za manje od 20 dana, a najduži rok čekanja na dozvolu je 50 dana.

Nakon Samobora, najbrži gradovi u izdavanju dozvola su, prema podacima Ministarstva, Zagreb i Varaždin, kojima za izdavanje dozvole treba 13 dana, potom je tu Virovitica– 14, pa Koprivnica, Čakovec i Bjelovar– 15, Krapina– 17, te Dubrovnik– 20 i Vukovar– 24 dana.

Što se tiče županija, najbrža je Međimurska, kojoj treba 15 dana, potom Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Osječko-baranjska kojima treba 16 dana te Varaždinska u kojoj se na dozvolu čeka 17 dana.

Što se samog Samobora tiče, u 2017. su izdali 133 građevinske dozvole. Čitav proces maksimalno su, kažu u gradskoj upravi, ubrzale i pripremljene izjave koje su uveli, a u kojima investitor ili projektant mogu zatražiti od stranaka u postupku mišljenje o namjeravanoj gradnji bez poziva Upravnog odjela.

'Brži postupak izdavanja dozvole zasigurno privlači nove investitore, no nisu zanemarive ni olakšice koje Grad daje. Tako će investitori koji grade proizvodne građevine biti u potpunosti oslobođeni plaćanja komunalne naknade komunalnog doprinosa, kako bi se dodatno potaknula nova ulaganja. Svim je građanima omogućena obročna otplata, a oni koji će iznos platiti jednokratno dobit će popust u iznosu od 10 %. Posebno se potiče izgradnja niskoenergetskih kuća za koju se komunalni doprinos umanjuje za 25 % te pasivnih kuća kod kojih se komunalni doprinos umanjuje za čak 50%', ističu iz Grada Samobora.

(gradonačelnik.hr)

Pranić je jedini gradonačelnik s plaćom nižom od prosječne hrvatske plaće – mjesečno prima 4.306 kuma neto. Ostalih devet najštedljivijih gradonačelnika, kada su njihove plaće u pitanju, prima do 10.000 kuna mjesečno, dok s druge strane, najviše njih – 21 – prima između 13 i 14 tisuća kuna. Status gradonačelnika volontera ima 20 gradonačelnika od kojih se dio, većinom saborski zastupnici, odrekao volonterske naknade

Nakon niza analiza u kojima smo istražili koji gradovi, po različitim stavkama, najviše izdvajaju za potrebe i poticaje svojim građanima i poduzetnicima te koji su najštedljiviji kada su u pitanju troškovi za službena putovanja i reprezentaciju, odlučili smo provjeriti i koliko se troši na plaće gradskih čelnika, odnosno koji su gradonačelnici najštedljiviji kada su njihove vlastite plaće u pitanju. Pritom ne ulazimo u vrijednosne sudove niti rasprave o tome koliko plaće gradonačelnika trebaju ovisiti o samom proračunu, trebaju li gradonačelnici raditi za malu plaću ili pak ona treba biti adekvatna i primjerena odgovornostima koje gradonačelnički posao nosi.

Podaci o plaćama gradonačelnika dostupni su u njihovim imovinskim karticama koje su prijavili nakon stupanja na dužnost, odnosno nakon lokalnih izbora u lipnju prošle godine. Moguće je da je u međuvremenu bilo nekih izmjena što se plaća tiče, a koje su gradonačelnici trebali prijaviti do kraja godine. Kako ti podaci još nisu ažurirani, u analizi se držimo ovih s početka mandata, a oni potvrđuju kako je gradonačelnik s najnižom plaćom u Hrvatskoj i dalje, baš kao i u prošlom mandatu, prvi čovjek Vrgorca - Ante Pranić.

Pranićeva bruto plaća iznosi 5.609 kuna, što je neto iznos od 4.306 kuna, i jedina gradonačelnička plaća niža od prosječne hrvatske plaće koja je, po zadnjim podacima za rujan prošle godine, iznosila 5.958 kuna neto. Pranić je, podsjetimo, nakon dolaska na vlast na prijevremenim izborima 2016. godine odmah srezao plaće u gradskoj upravi pa i svoju vlastitu te na taj način u proračunu uštedio milijun kuna. Njegov je moto da gradonačelnikova plaća mora pratiti sudbinu proračuna, a gradonačelnik dijeliti sudbinu svojih građana.

'Kada smo preuzeli upravljanje gradom, dočekala nas je katastrofalna financijska situacija, Grad je bio opterećen milijunskim dugovanjima, a mjesečna likvidnost bila je upitna. Više se izdvajalo za masu plaća nego što su bili mjesečni prigodi grada. Jedina moguća vatrogasna mjera bila je trenutno smanjenje rashoda za zaposlene jer plaća gradonačelnika i ostalih djelatnika uprave mora pratiti sudbinu proračuna', kaže Pranić. Tim rasterećenjem krenuli su vraćati dugove, ali i pokrenuli izradu projektnih dokumentacija jer, ističe, gradski proračun nikada ne smije služiti isključivo za isplatu plaća već mora biti razvojni, na dobrobit svih građana. Prije nego je Pranić preuzeo upravljanje gradom izdvajanje za masu plaća djelatnika gradske uprave bilo je 2 milijuna kuna godišnje, dok su 2017. godinu završavali s milijun kuna izdvajanja za plaće.

'U 2018. godini u planu je povećavanje plaća, ali s obzirom da se broj djelatnika u upravi smanjio za četvrtinu, ukupna će izdvajanja za masu plaća djelatnika i dalje biti znatno manja u odnosu na prethodna razdoblja. Cilj nam je uspostaviti efikasnu i zdravu gradsku upravu koja će biti u službi građana, umjesto tromog birokratskog aparata kakvog smo zatekli', ističe Pranić, koji je u međuvremenu postao i saborski zastupnik MOST-a pa je od 1. siječnja ove godine prešao u gradonačelnike-volontere bez naknade, a plaću prima u Saboru.

Drugi gradonačelnik s najnižom plaćom, u neto iznosu dvije tisuće višom od Pranićeve, jest Matko Šutalo iz Valpova – 8.512 kuna bruto (6.420 kuna neto), treći je Josip Budimir iz Kutjeva sa bruto plaćom od 10.870 kuna (7.521 kunu neto).Budimir je, također, zbog teške financijske situacije i velikih dugova koje je zatekao kada je 2014. došao na vlast, sam smanjio svoju plaću za 30 posto, te plaće djelatnika Jedinstvenog upravnog odjela za 15 posto.

Nakon vraćanja milijunskih dugova i stabilizacije financijske situacije grada Kutjeva, početkom 2016. godine Gradsko vijeće donijelo je odluku o povećanju plaće djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela, a 2017. godine i o povećanju plaće gradonačelniku Budimiru koje, pak, još uvijek nije ažurirano u imovinskoj kartici.

'Napominjemo da su djelatnici Gradske uprave na ovaj način, odricanjem od dijela svoje plaće u vremenskom periodu od dvije godine, a Gradonačelnik Budimir više od tri godine, pomogli stabilizaciji financijske situacije Grada Kutjeva', poručuju iz Grada Kutjeva.

Na četvrtom mjestu je Antonija Jozić iz Pleternice sa bruto plaćom 11.034 kune (7.500 kuna neto). Grad Pleternica i u našem je prošlom istraživanju proglašen najštedljivijim gradom u RH kada je u pitanju izdvajanje za plaće, a gradonačelnica ističe kako njihova politika plaća prati gospodarska kretanja u gradu i raspoloživa sredstva u proračunu.

'Vodili smo se time da politika plaća ni na koji način ne ugrozi izdvajanja za gospodarski razvoj te posebice socijalne naknade, izdvajanja za djecu, mlade, šport, rad dječjeg vrtića i sl. Isto tako činjenica je da Grad Pleternica za plaće izdvaja tek 6% proračuna i da smo u tome vjerojatno jedinstveni u RH jer je zakon dozvolio izdvajanje do 20%. Obzirom na novi zakon o financiranju lokalne samouprave, brojne EU projekte koji su nam odobreni te činjenicu da su naši službenici i namještenici imali male plaće iste su korigirane i primjenjivat će se u 2018. godini no iznos koji će se izdvojiti za plaće iznosit će tek 3% izvornog proračuna', kaže Antonija Jozić.

Na petom je mjestu Zlatko Brlek iz Klanjca s plaćom od 11.900 kuna bruto (8.923 neto), potom Marina Budimir iz Iloka – 12.059 kuna bruto (9.647 neto) te Antonio Škarpa iz Starog Grada na Hvaru – 12.195 kuna bruto (8.975 kuna neto). U top deset gradonačelnika s najnižom plaćom su još Dražen Srpak (Mursko Središće) – 12.478 kuna bruto (9.587 kuna neto), Jasenka Auguštan Pentek (Zlatar) – 13.204 kune bruto (9.900 neto) te Josip Šarić (Otok) sa plaćom od 14.373 kuna bruto. Šarić je ujedno i jedini iz top 10 najštedljivijih što se plaća tiče čija neto plaća premašuje 10 tisuća kuna, mjesečno on za svoj posao prima 10.588 kuna.

Inače, najviše gradonačelnika, njih 21 prijavilo je u imovinskoj kartici plaću između 13 i 14 tisuća kuna, njih 18 prima između 12 i 13 tisuća, 16 između 11 i 12 tisuća, devet ima plaću između 15 i 16 tisuća, po osam između 14 i 15, te 17 i 18 tisuća kuna. Šest gradonačelnika ima plaću između 10 i 11 tisuća kuna, pet između 16 i 17 tisuća, te između 18 i 19 tisuća, a jedan iznad 20 tisuća.

Dvadeset gradonačelnika svoj posao, s druge strane, obavlja volonterski – dio njih uz volontersku naknadu, a dio bez ikakve naknade, i tu je uglavnom riječ o saborskim zastupnicima poput Kreše Beljaka, Marka Vešligaja, Darinka Dumbovića, Ana Marije Petin, Milorada Batinića, Tomislava Klarića, Ivana Šipića, Stjepana Kovača. Volonterske naknade odrekli su se i gradonačelnici Ploča Mišo Krstičević, Knina Marko Jelić te prvi čovjek Kraljevice Dalibor Čandrlić.

(gradonačelnik.hr)

Mala je linija između ostvarenih velikih brojki i nezadovoljstva gosta sa pruženom uslugom. Po našem mišljenju, davno su prošla vremena kada se uspjeh destinacije mjerio isključivo brojem dolazaka, sada je jedan od odlučujućih faktora kvaliteta pružene usluge a na samu kvalitetu značajno utječe i brojka gostiju, ističe dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji je pokrenuo projekt 'Respect the City' kojim želi smanjiti ljetne gužve u Dubrovniku i podići kvalitetu turističkog doživljaja

Nakon što su ovih dana ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić predstavili rekordne rezultate turističke sezone 2017. u kojoj je zabilježeno 13 posto više dolazaka (18,5 milijuna) i 12 posto više noćenja (102 milijuna) nego godinu ranije, gradonačelnik.hr istražio je koji su to gradovi prošle godine turistima bili najprivlačniji. 

Najviše noćenja ostvario je, pokazuju podaci Ministarstva turizma, Grad Dubrovnik– čak 4,2 milijuna, što je 15 posto više nego godinu ranije. Što se tiče samih dolazaka turista, Dubrovnik je lani posjetilo više od 1,21 milijuna, čak 17 posto više nego godinu ranije. 

Na drugom mjestu je Rovinj sa 3,82 milijuna noćenja, 11 posto više nego 2016., potom Poreč – 3,39 milijuna odnosno devet posto više nego lani, Umag – 2,63 milijuna noćenja, 11 posto više nego godinu ranije. Među deset gradova s najvećim brojem noćenja na peto se mjesto plasirao Split, sa 2,61 milijunom noćenja i rastom od čak 25 posto u odnosu na 2016. godinu. Split tako definitivno dokazuje da više nije tranzitni grad kroz kojeg turisti samo prolaze na putu za željena odredišta, već se u njemu zadržavaju a jedan od aduta svakako mu je Ultra, jedan od najvećih i najboljih festivala elektronske glazbe u Europi koji u Splitu ostaje i narednih pet godina i tako jamči daljni rast splitskog turizma.

Na šestom je mjestu Mali Lošinj sa 2,34 milijuna noćenja, sedmi je po broju noćenja Zagreb, na osmom mjestu je Crikvenica sa 2,26 milijuna noćenja, a u top deset su još Pula koja je ostvarila čak 18 posto više noćenja nego godinu ranije – 2,07 milijuna, te Zadar sa 1.97 milijuna noćenja.

S obzirom da Grad Dubrovnik ustvari muku muči sa ljetnim gužvama koje dovode doslovno do zakrčenja stare gradske jezgre, gradonačelnik Mato Franković već je pokrenuo projekt 'Respect the City' kojim bi se regulirao i bolje isplanirao broj cruisera i turističkih tura, te tako već ove sezone smanjile gužve u gradu. Ove brojke i ovako veliki porast za gradonačelnika su stoga samo potvrda da Dubrovnik hitno mora početi sa upravljanjem destinacijom, kako ne bi postali žrtve svog vlastitog uspjeha.

Franković: Uspjeh se ne mjeri brojkama nego kvalitetom usluge

'Naime, mala je linija između ostvarenih velikih brojki i nezadovoljstva gosta sa pruženom uslugom', kaže Franković ističući da Dubrovnik uz navedene stacionarne goste ima i dnevne posjetitelje (Cruise gosti i izletnici), zbog kojih je i pokrenut projekt Respect the City kojim Grad Dubrovnik želi ne samo zadržati postojeću kvalitetu pružene usluge nego je i podizati.

Dubrovački gradonačelnik nedavno se sastao sa predstavnicima vodećih svjetskih cruiser-kompanija

'Po našem mišljenju, davno su prošla vremena kada se uspjeh destinacije mjerio isključivo brojem dolazaka, sada je jedan od odlučujućih faktora kvaliteta pružene usluge a na samu kvalitetu značajno utječe i brojka gostiju. Grad Dubrovnik kroz implementaciju projekta Respect the City želi upravljati destinacijom kako bi se u budućnosti izbjegle gužve na ulasku u Grad i kako bi izbjegli velik broj istovremenih gostiju u povijesnoj jezgri', kaže Franković koji je već održao dva sastanka sa vodećim ljudima Cruise industrije te, zadovoljan njihovim ishodom, najavljuje kako će dio zacrtanih ciljeva u smanjenju broja istovremenih Cruise gostiju ostvariti već u 2018. godini, a punu implementaciju cijelog programa očekuje u 2019. godini.

'Jedan od važnih segmenata našeg programa su i dnevni posjetitelji na izletima čiji broj u pojedinim danima prelazi 150 autobusa, te ćemo stoga kroz dodjelu takozvanih slotova sa mogućnošću online bookinga termina dolazaka omogućiti i kvalitetniji raspored gostiju. Informiranost gostiju je također jedan segment projekta Respect the City stoga izradom aplikacije, koja će u sebi sadržavati i messenger putem kojeg ćemo iz operativnog centra gostima slati obavijesti o terminima kada je najbolje posjetiti povijesnu jezgru, postići ćemo također manji broj istovremenih gostiju u povijesnoj jezgri.

Krajnji cilj cjelokupnog programa nije odbijanje bilo kojeg od segmenta gostiju koji dolaze u grad Dubrovnik nego boljom komunikacijom postići različito vrijeme dolazaka a samim tim povećati i zadovoljstvo pružene usluge. Prema svim pokazateljima ispred nas je još bolja 2018 sezona stoga na nama je da upravljamo destinacijom kako bi njen uspjeh bio dugoročan i održiv', zaključje Franković.

Identičan rast dolazaka i noćenja kao Dubrovnik - +17 i +15 posto bilježi i Grad Zagreb koji se posljednjih godina, velikim dijelom zahvaljujući i najboljem Adventu u Europi, prometnuo u pravu turističku destinaciju, te je jedini kontinentalni grad koji uspješno parira morskim turističkim destinacijama. Metropolu je lani posjetilo čak i nešto više turista nego Dubrovnik – njih oko 1,29 milijuna, a ostvareno je 2,28 milijuna noćenja. 

S rastom od čak 26 posto u odnosu na prošlu godinu, kao što smo već naveli - najvećim rastom od svih gradova, Split je prošlu sezonu završio na trećem mjestu po broju dolazaka, a iza njega su Rovinj, Poreč, Zadar, Umag, Opatija, Pula i Crikvenica. 

Inače, tijekom prošle godine, najviše noćenja u Hrvatskoj su ostvarili turisti iz Njemačke (20,7 milijuna noćenja), Slovenije 10,1 milijuna noćenja), Austrije (7,6 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja). Izvan europskih zemalja, najviše noćenja su ostvarili gosti iz Sjedinjenih Američkih Država (1,4 milijuna noćenja), Australije (667 tisuća noćenja), Južne Koreje (533 tisuće noćenja), Kanade (415 tisuća noćenja) te Kine (237 tisuće noćenja).

(gradonačelnik.hr)

Nakon Buzeta, grad s najmanjom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj je Varaždin – 2,9 posto, potom Pazin – 3,5 posto, Čakovec – 3,6 posto, Prelog – 3,6 posto, Zabok – 3,8 posto, Krk – 3,9 posto, Poreč – 3,9 posto, Križevci – 4,1 posto, te Novigrad u Istri – 4,6 posto.

Otkako je krenuo val iseljavanja iz Hrvatske, a pogotovo nakon što je Zavod za zapošljavanje postrožio pravila pa je iz evidencije izbrisano oko 60 tisuća prijavljenih, podaci o stopama, odnosno padu nezaposlenosti u javnosti se gledaju sa puno skepticizma i podozrivosti. Sama statistika i brojke koje govore o smanjenju broja nezaposlenih u nekoj sredini ne znače automatski da su se ti ljudi i zaposlili, a da gospodarstvo doista raste. Za taj zaključak jedini su relevantni podaci o zaposlenosti, na koje ćemo međutim– barem kada je Državni zavod za statistiku u pitanju, morat još neko vrijeme pričekati.

U međuvremenu je ipak zanimljivo pogledati kakvi su trendovi kada je nezaposlenost u pitanju, pogotovo kada vidimo da su gradovi s najmanjim stopama uglavnom uspješni i za život poželjni, te ulažu velika sredstva u poticanje poduzetništva i gospodarstva.

Prenosimo stoga analizu koju je, temeljem podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, izradila tvrtka IT tvrtka COIN, koja se bavi analitikom, integracijom i vizualizacijom podataka, a u zadnje se vrijeme profilirala i nizom usluga i proizvoda za Pametan grad.

Njihova analiza, u kojoj su navedeni podaci o stopi nezaposlenosti u prosincu 2016. i 2017. pokazuju da je Buzet i dalje grad s najmanjom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj – tek 2,6 posto, dok su Križevci doživjeli najveći pad nezaposlenosti u posljednju godinu dana, od čak 43,8 posto. U prosincu 2016. imali su 7,3 posto nezaposlenih, da bi 2017. godinu završili sa stopom od 4,1 posto.

Po ovim podacima, od 128 hrvatskih gradova u posljednjoj godini tek su dva zabilježila rast nezaposlenosti i to manji od deset posto, dok ostatak bilježi uglavnom dvoznamenkasti pad – 15 gradova preko 30 posto, 52 grada između 20 i 30 posto, isto toliko između 10 i 20 posto, te njih šest ispod deset posto.

Drugi najveći pad nezaposlenosti, nakon Križevaca, bilježi Jastrebarsko – 42,9 posto (sa 10,5 na 6 posto), a treći je Buzet s padom od 38,1 posto (s 4,2 posto na 2,6 posto). U deset gradova s najvećim padom nezaposlenosti još su Prelog, Zaprešić, Ozalj, Rab, Sveta Nedelja, Đurđevac i Ivanec.

Što se same stope nezaposlenosti tiče, raspon se u gradovima kreće od 2,6 u Buzetu, do najviše 37,3 posto. Čak 50 gradova ima stopu ispod deset posto, njih 48 je između 10 i 20 posto, a sedam ih je iznad 30 posto.

Nakon Buzeta, grad s najmanjom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj je Varaždin – 2,9 posto, potom Pazin – 3,5 posto, Čakovec – 3,6 posto, Prelog – 3,6 posto, Zabok – 3,8 posto, Krk – 3,9 posto, Poreč – 3,9 posto, Križevci – 4,1 posto, te Novigrad u Istri – 4,6 posto. (gradonačelnik.hr)

Niz analiza kojima smo rekapitulirali aktualni mandat gradskih vlasti, gledajući tko je po različitim stavkama najviše izdvojio za potrebe građana i poduzetnika, zaključujemo i jednom u kojoj tražimo one najštedljivije. Istražili smo koliko su gradonačelnici u razdoblju od 2013.-2015. trošili na službena putovanja i reprezentaciju

U nizu analiza kojima smo proteklih tjedana rekapitulirali mandat aktualnih gradskih vlasti gledajući tko je, po različitim stavkama, najviše izdvojio za različite potrebe građana, posljednja se bavi najštedljivijima. Istražili smo koji gradonačelnici su u ovom mandatu, odnosno razdoblju 2013.-2015. (Ministarstvo financija još nije objavilo podatke za 2016.), najmanje potrošili na svoje potrebe odnosno stavke koje građanima, iako racionalnim i efikasnim korištenjem gradovima itekako mogu donijeti korist, praktično ne znače ništa. Riječ je, naravno, o službenim putovanjima i reprezentaciji – stavkama pod kojima su političari, i lokalni i oni na nacionalnoj razini, često zadovoljavali vlastite, a ne potrebe i interese građana, i zbog kojih je u javnosti i stvorena slika političara kao uhljeba i 'lokalnih šerifa'.

Naše analize pokazuju da je puno više pozitivnih primjera i političara koji se itekako odgovorno ponašaju i upravljaju novcem svojih građana, a neki od njih idu toliko daleko da doslovno putuju o vlastitom trošku kako bi uštedjeli proračunski novac.

Lacković: Ne treba putovati za svaku glupost, zbog pisanja dnevnica i putnih troškova

Upravo zbog ovakvog modela vladanja u široj hrvatskoj javnosti proslavio se gradonačelnik Đurđevca, Željko Lacković, kada smo prošle godine objavili da je u čitavoj 2014. godini Grad Đurđevac za službena putovanja potrošio – 323 kune. Lacković je tada objasnio da, osim što svoju dužnost obavlja volonterski, jer plaću i dalje prima u svom odvjetničkom uredu, iz svog džepa pokriva i troškove putovanja, te da on sam nije potrošio niti ove 323 kune, već netko od njegovih zamjenika. Iako su im se troškovi službenih putovanja u 2015. godini povećali, te narasli na 3.846 kuna, Đurđevac, kada se gledaju prosječna godišnja izdvajanja, i dalje ostaje najštedljiviji hrvatski grad kada su putovanja u pitanju.

Željko Lacković: Na posao u Đurđevcu biciklom, izvan Grada na svoj trošak

'Kada grad ili općinu vodi pravi neovisni poduzetnik, materijalno neopterećen izdacima za gorivo i službeni put, tada ovih troškova neće niti biti u izvještajima. Treba organizirati sastanke isključivo u interesu lokalne zajednice, a ne putovati na svaku glupost upravo radi pisanja dnevnice i putnih troškova, kako to radi većina stranačkih dužnosnika', kaže nam Lacković.

U top deset najštedljivijih na službenim putovanjima, uz Đurđevac, su još Popovača, Novi Marof, Dugo Selo, Sveta Nedelja, Zabok, Varaždinske Toplice, Delnice, Čabar i Klanjec. Kada se gleda per capita kriterij, na prvom je mjestu Novi Marof, sa 0,26 kuna po stanovniku prosječno godišnje.

Ikić Baniček: Nitko u Gradu nema službenu karticu, jedino to je odgovoran pristup raspolaganju novcem građana

Najštedljivija se, pak, kada su u pitanju troškovi reprezentacije, u mandatu pokazala gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, sa izdvajanjem od prosječno 2,56 kuna po stanovniku, odnosno prosječno 0,07 posto proračuna. Za ilustraciju, samo deset najštedljivijih gradova za reprezentaciju je izdvajalo manje od 5 kuna godišnje po stanovniku, a dvadesetak ih je ove troškove nabilo i preko 50, pa čak do 80 kuna po stanovniku godišnje.