U odnosu na posljednju godinu, u kojoj se broj nezaposlenih smanjio u 60 od 128 hrvatskih gradova, pozitivne rezultate kroz četverogodišnje razdoblje bilježi čak 98 gradova. Među top deset ponovo su samo srednji i mali kontinentalni gradovi, a postotci su, kako se radi o periodu od četiri godine, puno veći nego u analizi samo posljednje godine

Nakon što smo u našoj prošloj analizi istražili kakvi su trendovi u gradovima kada je u pitanju nezaposlenost u posljednjih godinu dana, te vidjeli da ih polovica bilježi smanjenje nezaposlenosti u siječnju 2017. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odlučili smo analizu proširiti na čitav mandat i vidjeti koji su to gradovi u kojima se, u posljednjih četiri godine, najviše smanjio broj nezaposlenih. Kao i prošli put, analizirali smo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i to od svibnja 2013., mjesec prije zadnjih lokalnih izbora, do siječnja 2017.

U odnosu na posljednju godinu, u kojoj se broj nezaposlenih smanjio u 60 od 128 hrvatskih gradova, pozitivne rezultate kroz četverogodišnje razdoblje bilježi čak 98 gradova. Među top deset ponovo su samo srednji i mali kontinentalni gradovi, a postotci su, kako se radi o periodu od četiri godine, puno veći nego u analizi samo posljednje godine.

Pa tako Grad Klanjec, koji je uvjerljivi rekorder po smanjenju broja nezaposlenih u posljednju godinu dana (26,1 posto), u posljednje četiri godine bilježi smanjenje od čak 49,1 posto, i tim se plasirao na 'tek' deseto mjesto. S obzirom na to da je dugoročna i visoka nezaposlenost u Hrvatskoj dovela do masovnog iseljavanja iz zemlje, ovdje je bitno naglasiti da su pozitivne brojke što se tiče smanjenja nezaposlenih u Klanjecu rezultat otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, a gradonačelnik Zlatko Brlek ističe da nitko sa zavoda iz njihovog grada nije otišao u inozemstvo.

Da li iza pozitivnih statističkih pokazatelja stoje pozitivni gospodarski trendovi i u Gradu Zlataru, koji je, kada se gledaju podaci HZZ-a kroz protekle četiri godine, rekorder po smanjenju broja nezaposlenih u Hrvatskoj, nismo uspjeli doznati jer iz Grada nisu odgovorili na naše upite. A brojke govore da je broj registriranih nezaposlenih u Gradu Zlataru u posljednje četiri godine smanjen za čak 58 posto – sa 283 u svibnju 2013. godine, na 119 u siječnju ove godine.

Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca

Nakon Zlatara, u top deset gradova sa najboljim statističkim pokazateljima, plasirali su se Križevci, sa smanjenjem od 56 posto. Gradonačelnik Branko Hrg kaže kako Grad već godinama ulaže značajne napore u razvoj gospodarstva i poduzetničke infrastrukture te u obrazovanje kadrova. 'Kontinuirano ulažemo u razvoj gospodarske infrastrukture u našim trima poduzetničkim zonama, a pored toga, prošle godine otvorili smo Razvojni centar i tehnološki park Križevci u čije je prostore u samo tri mjeseca svoje poslovanje preselilo 22 poduzetnika. Također, Grad Križevci pruža niz olakšica i brojne mjere poduzetnicima i gospodarstvenicima.

Vjerujemo da su u jednom dijelu to razlozi ovih pozitivnih trendova, a smatramo kako su otvorenjem brze ceste od Križevaca prema Zagrebu stvoreni još bolji preduvjeti za razvoj gospodarstva i poduzetništva što samo po sebi donosi nova radna mjesta i smanjenje broja nezaposlenih. Nadamo se da će ovi rezultati u budućnosti biti još i bolji', ističe gradonačelnik. Nakon Zlatara, u top deset gradova sa najboljim statističkim pokazateljima, plasirali su se Križevci, sa smanjenjem od 56 posto. Gradonačelnik Branko Hrg kaže kako Grad već godinama ulaže značajne napore u razvoj gospodarstva i poduzetničke infrastrukture te u obrazovanje kadrova. 'Kontinuirano ulažemo u razvoj gospodarske infrastrukture u našim trima poduzetničkim zonama, a pored toga, prošle godine otvorili smo Razvojni centar i tehnološki park Križevci u čije je prostore u samo tri mjeseca svoje poslovanje preselilo 22 poduzetnika. Također, Grad Križevci pruža niz olakšica i brojne mjere poduzetnicima i gospodarstvenicima.

U top deset potom su Varaždinske Toplice – 55,4 posto, Ozalj – 55 posto, Ludbreg – 54,9 posto, Novi Marof – 53,8 posto, Varaždin – 53 posto, Pregrada – 52,6 posto, Vrbovec – 52,2 posto, te, kao što smo već naveli, Klanjec – 49,1 posto.

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega

'U naš mali grad od 9.350 stanovnika gospodarstvenici su u proširenje ili uređenje svojih pogona utrošili preko 400.000.000,00 kn, smanjili nezaposlenost u zadnje tri godine za 56 posto te povećali broj zaposlenih za skoro 12 posto, a pridružili smo im se i mi s našim partnerima uloživši preko 120.000.000,00 kn, prateći našim ulaganjima potrebe gospodarstvenika i želje građana, i unatoč dvjema poreznim reformama centralne vlasti, nijednog trenutka nismo doveli u pitanje funkcioniranje Grada u njegovoj punini socijalnih, obrazovnih, sportskih i komunalnih standarda', kaže Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.

Da iseljavanje nije razlog smanjenja broja nezaposlenih u njegovom gradu ističe Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade u kojoj je nezaposlenost u protekle četiri godine smanjena za 52,6 posto.

Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade

'U prethodne tri godine na području grada Pregrade imamo 300 novozaposlenih osoba, što smatram puno značajnijim podatkom od samog smanjenja nezaposlenosti i dokaz da nezaposlenost nije smanjena zbog iseljavanja, koje je u našem gradu neznatno', kaže Vešligaj. Navodi kako su poduzetnici u njihovu poslovnu zonu u posljednje tri godine investirali 75 milijuna kuna u izgradnju novih i proširenje postojećih proizvodnih i poslovnih prostora. Grad je, pak, ulagao u infrastrukturu zone, te je prošle godine uz pomoć Krapinsko-zagorske županije uloženo 200 tisuća kuna za projektiranje i izgradnju cestovne infrastrukture, a HEP je na traženje lokalnih gospodarstvenika uložio 735 tisuća kuna u izgradnju nove transformatorske stanice, za što mu je Grad Pregrada ustupio zemljište.

'Grad Pregrada pomaže poduzetnicima u zakonskim granicama svojih mogućnosti subvencijom kamata te oslobađanjem plaćanja komunalne naknade prve godine u stopostotnom iznosu, druge 75 posto, a treće godine 50 posto. Također, subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite za što godišnje izdvajamo 83.000 kn', ističe Vešligaj. (gradonačelnik.hr)

U odnosu na posljednju godinu, u kojoj se broj nezaposlenih smanjio u 60 od 128 hrvatskih gradova, pozitivne rezultate kroz četverogodišnje razdoblje bilježi čak 98 gradova. Među top deset ponovo su samo srednji i mali kontinentalni gradovi, a postotci su, kako se radi o periodu od četiri godine, puno veći nego u analizi samo posljednje godine

Nakon što smo u našoj prošloj analizi istražili kakvi su trendovi u gradovima kada je u pitanju nezaposlenost u posljednjih godinu dana, te vidjeli da ih polovica bilježi smanjenje nezaposlenosti u siječnju 2017. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odlučili smo analizu proširiti na čitav mandat i vidjeti koji su to gradovi u kojima se, u posljednjih četiri godine, najviše smanjio broj nezaposlenih. Kao i prošli put, analizirali smo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i to od svibnja 2013., mjesec prije zadnjih lokalnih izbora, do siječnja 2017.

U odnosu na posljednju godinu, u kojoj se broj nezaposlenih smanjio u 60 od 128 hrvatskih gradova, pozitivne rezultate kroz četverogodišnje razdoblje bilježi čak 98 gradova. Među top deset ponovo su samo srednji i mali kontinentalni gradovi, a postotci su, kako se radi o periodu od četiri godine, puno veći nego u analizi samo posljednje godine.

Pa tako Grad Klanjec, koji je uvjerljivi rekorder po smanjenju broja nezaposlenih u posljednju godinu dana (26,1 posto), u posljednje četiri godine bilježi smanjenje od čak 49,1 posto, i tim se plasirao na 'tek' deseto mjesto. S obzirom na to da je dugoročna i visoka nezaposlenost u Hrvatskoj dovela do masovnog iseljavanja iz zemlje, ovdje je bitno naglasiti da su pozitivne brojke što se tiče smanjenja nezaposlenih u Klanjecu rezultat otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, a gradonačelnik Zlatko Brlek ističe da nitko sa zavoda iz njihovog grada nije otišao u inozemstvo.

Da li iza pozitivnih statističkih pokazatelja stoje pozitivni gospodarski trendovi i u Gradu Zlataru, koji je, kada se gledaju podaci HZZ-a kroz protekle četiri godine, rekorder po smanjenju broja nezaposlenih u Hrvatskoj, nismo uspjeli doznati jer iz Grada nisu odgovorili na naše upite. A brojke govore da je broj registriranih nezaposlenih u Gradu Zlataru u posljednje četiri godine smanjen za čak 58 posto – sa 283 u svibnju 2013. godine, na 119 u siječnju ove godine.

Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca

Nakon Zlatara, u top deset gradova sa najboljim statističkim pokazateljima, plasirali su se Križevci, sa smanjenjem od 56 posto. Gradonačelnik Branko Hrg kaže kako Grad već godinama ulažeznačajne napore u razvoj gospodarstva i poduzetničke infrastrukture te u obrazovanje kadrova. 'Kontinuirano ulažemo u razvoj gospodarske infrastrukture u našim trima poduzetničkim zonama, a pored toga, prošle godine otvorili smo Razvojni centar i tehnološki park Križevci u čije je prostore u samo tri mjeseca svoje poslovanje preselilo 22 poduzetnika. Također, Grad Križevci pruža niz olakšica i brojne mjere poduzetnicima i gospodarstvenicima.

Vjerujemo da su u jednom dijelu to razlozi ovih pozitivnih trendova, a smatramo kako su otvorenjem brze ceste od Križevaca prema Zagrebu stvoreni još bolji preduvjeti za razvoj gospodarstva i poduzetništva što samo po sebi donosi nova radna mjesta i smanjenje broja nezaposlenih. Nadamo se da će ovi rezultati u budućnosti biti još i bolji', ističe gradonačelnik. Nakon Zlatara, u top deset gradova sa najboljim statističkim pokazateljima, plasirali su se Križevci, sa smanjenjem od 56 posto. Gradonačelnik Branko Hrg kaže kako Grad već godinama ulaže značajne napore u razvoj gospodarstva i poduzetničke infrastrukture te u obrazovanje kadrova. 'Kontinuirano ulažemo u razvoj gospodarske infrastrukture u našim trima poduzetničkim zonama, a pored toga, prošle godine otvorili smo Razvojni centar i tehnološki park Križevci u čije je prostore u samo tri mjeseca svoje poslovanje preselilo 22 poduzetnika. Također, Grad Križevci pruža niz olakšica i brojne mjere poduzetnicima i gospodarstvenicima.

U top deset potom su Varaždinske Toplice – 55,4 posto, Ozalj – 55 posto, Ludbreg – 54,9 posto, Novi Marof – 53,8 posto, Varaždin – 53 posto, Pregrada – 52,6 posto, Vrbovec – 52,2 posto, te, kao što smo već naveli, Klanjec – 49,1 posto.

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega

'U naš mali grad od 9.350 stanovnika gospodarstvenici su u proširenje ili uređenje svojih pogona utrošili preko 400.000.000,00 kn, smanjili nezaposlenost u zadnje tri godine za 56 posto te povećali broj zaposlenih za skoro 12 posto, a pridružili smo im se i mi s našim partnerima uloživši preko 120.000.000,00 kn, prateći našim ulaganjima potrebe gospodarstvenika i želje građana, i unatoč dvjema poreznim reformama centralne vlasti, nijednog trenutka nismo doveli u pitanje funkcioniranje Grada u njegovoj punini socijalnih, obrazovnih, sportskih i komunalnih standarda', kaže Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.

Da iseljavanje nije razlog smanjenja broja nezaposlenih u njegovom gradu ističe Marko Vešligaj,gradonačelnik Pregrade u kojoj je nezaposlenost u protekle četiri godine smanjena za 52,6 posto.

Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade

'U prethodne tri godine na području grada Pregrade imamo 300 novozaposlenih osoba, što smatram puno značajnijim podatkom od samog smanjenja nezaposlenosti i dokaz da nezaposlenost nije smanjena zbog iseljavanja, koje je u našem gradu neznatno', kaže Vešligaj. Navodi kako su poduzetnici u njihovu poslovnu zonu u posljednje tri godine investirali 75 milijuna kuna u izgradnju novih i proširenje postojećih proizvodnih i poslovnih prostora. Grad je, pak, ulagao u infrastrukturu zone, te je prošle godine uz pomoć Krapinsko-zagorske županije uloženo 200 tisuća kuna za projektiranje i izgradnju cestovne infrastrukture, a HEP je na traženje lokalnih gospodarstvenika uložio 735 tisuća kuna u izgradnju nove transformatorske stanice, za što mu je Grad Pregrada ustupio zemljište.

'Grad Pregrada pomaže poduzetnicima u zakonskim granicama svojih mogućnosti subvencijom kamata te oslobađanjem plaćanja komunalne naknade prve godine u stopostotnom iznosu, druge 75 posto, a treće godine 50 posto. Također, subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite za što godišnje izdvajamo 83.000 kn', ističe Vešligaj. (gradonačelnik.hr)

Grad Velika Gorica za obrazovanje je izdvojio 39,58 posto proračuna, čime je višestruko nadmašio državno izdvajanje od 10,10 posto, ali i EU prosjek od 10,30 posto

Gradonačelnik.hr analizirao je podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u 2015. godini te istražio koji su hrvatski gradovi najviše izdvojili za obrazovanje - vrtiće, osnovne i srednje škole, te visoku naobrazbu, odnosno financiranje udžbenika, stipendija i prijevoza svojim učenicima i studentima.

Po ovim podacima, najviše gradova – njih 60, izdvojilo je za obrazovanje između 10 i 20 posto godišnjeg proračuna. Ispod deset posto izdvojila su 43 grada, dok su 23 grada izdvojila između 20 i 30 posto. Više od 30 posto izdvojila su, pak, samo dva grada – Vrbovec (30,78 posto) i Velika Gorica, koja je uvjerljivi rekorder po izdvajanju za obrazovanje u 2015. godini, sa čak 39,58 posto proračuna.

Inače, na razini države u 2015. godini za obrazovanje je, po podacima EUROSTAT-a, izdvojeno 10,10 posto ukupnog proračuna, što je otprilike na razini EU prosjeka od 10,30 posto.

Redni brojŽupanijaCityBroj stanovnika 2011KategorijaUkupno izdvajanja za ObrazvanjeUKUPNI RASHODI (AOP 272+334) 2015UKUPNI RASHODI I IZDACI (AOP 402+519) 2015% obrazovanja u ukupnim rashod

Barišić: Učenici su na prvom mjestu

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić ističe kako je najznačajnija investicija u koju je Grad uložio 2015. godine, kada je obrazovanje u pitanju, dovršetak izgradnje novog objekta škole i školske sportske dvorane u Novom Čiču. Time se omogućila kvalitetnija organizacija odvijanja nastavnog procesa u OŠ Vukovina, a koja je, do izgradnje škole u Novom Čiču imala razredne odjele s velikim brojem učenika i šest pripadajućih područnih škola, što je znatno otežavalo svakodnevnu organizaciju rada i školski prijevoz učenika, kaže Barišić.

Osim dodatnih ulaganja u objekte osnovnih škola, poput sanacije parketa, stolarije, krovišta, te izradu ekoloških pročistača, Grad Velika Gorica dodijelio je 50 stipendija za učenike i studente, u iznosu od 500 i tisuću kuna mjesečno. 'Stipendije dijelimo kao nagradu za trud i postignute vrhunske rezultate, te poticaj da se i dalje trude i svojim primjerom budu uzor mladima koji su u počecima svog obrazovanja. Od 50 stipendista, njih 30 je stipendirano prema uspjehu, a poticaj za dalje, kroz stipendiju, omogućeno je i za 20 učenika i studenata koji su se javili prema socijalnom statusu', kaže gradonačelnik.

Nadalje, kroz projekt 'Svako dijete ima pravo na obrazovanje', Grad je omogućio da 67 učenika s teškoćama u razvoju dobije pomoćnika u nastavi, što, kažu, puno znači samom učeniku i roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, jer su djeca uključena u redoviti nastavni proces i pokazuju bolje školske rezultate, kao i lijep osjećaj prihvaćanja među svojim vršnjacima. Ujedno se razvija empatija kod ostalih učenika te ih se uči prihvaćanju i načinu kako pristupiti i pomoći osobi s teškoćama u razvoju, navodi Barišić.

Ostala ulaganja u obrazovanje odnose se na financiranje školskog prijevoza učenika, te na subvenciju prijevoza za srednjoškolce i studente, čime Grad želi pomoći i financijski olakšati roditeljima i njihovoj djeci u procesu obrazovanja. Isto tako, velikogoričkim učenicima osnovnih škola Grad Velika Gorica sufinancirao je nabavu školskih udžbenika te time pomogao obiteljima s troje ili više školske djece, odnosno učenicima čiji su roditelji bili nezaposleni.

'Ostalim raznim financiranjima i sufinanciranjima, kao što su škola plivanja, realizacija škole u prirodi, natjecanja u znanju i športu, prehrana učenika te ostalim programima šireg područja školstva, Grad pomaže i indirektno sudjeluje u odgoju i obrazovanju svakog velikogoričkog učenika, stavljajući učenika kao pojedinca na prvo mjesto, osluškujući njegove osnovne svakodnevne potrebe te financijski osiguravajući sredstva kao pomoć roditeljima, a učenicima kao financijsku podršku u razvijanju njihovih novih sposobnosti, znanja i vještina', ističe gradonačelnik Barišić.

Krulčić: Obrazovanje je jedno od naših temeljnih strateških usmjerenja 

Iza Velike Gorice i Vrbovca, treći grad s najvećim izdvajanjem za obrazovanje u 2015. je Grad Pazin, koji je za tu stavku izdvojio 29,78 posto svog proračuna.

U 2015. najviše je izdvojeno za redovno djelovanje Dječjeg vrtića Olga Ban Pazin koji pohađa gotovo 500 djece i zapošljava 100 radnika

Iz Ureda gradonačelnika Renata Krulčića navode kako je za odgoj i obrazovanje u 2015. godini izdvojeno 14 milijuna kuna, od čega 7,47 milijuna za redovne djelatnosti Dječjeg vrtića Olga Ban Pazin koji pohađa gotovo 500 djece te zapošljava gotovo 100 radnika. Za Osnovnu školu Vladimira Nazora Pazin izdvojeno je 5.73 milijuna kuna, za opće poslove škole i aktivnosti iznad standarda (produženi boravak, učenici s teškoćama u razvoju i drugo) , od čega se najveći dio odnosi na prijevoz učenika (2.97 milijuna kuna).

Preko 440 tisuća kuna izdvojeno je za stipendije učenicima i studentima, a 267 tisuća za Dječje odmaralište Špadići, u kojem tijekom ljeta u prosjeku boravi oko 150 učenika. Uz različite potpore programima učenika i mladih, te programa za djecu, u Gradu veliku pažnju posvećuju obrazovnim djelatnicima, pa svake godine prigodom Svjetskog dana učitelja dodjeljuju nagrade i priznanja djelatnicima koji se više od deset godina bave odgojem i obrazovanjem.

Grad Pazin financira i kupnju udžbenika učenicima prvih razreda osnovne škole, a posebnim kategorijama (socijalno ugroženim, djeci branitelja, djeci u udomiteljskim obiteljima i sl.), sufinanciraju 50 posto cijene udžbenika do završetka srednjoškolskog obrazovanja.

'Kumulativni i sinergijski efekt svih provedenih aktivnosti zasigurno doprinosi znatno višoj kvaliteti života građana Pazina čemu u prilog govore činjenice da su u programe dječjeg vrtića i jaslica upisana sva djeca koja s područja Grada Pazina koja ostvaruju dobne uvjete, da velika većina djece pohađa nastavu u jednoj smjeni te da se obje srednje škole koje djeluju u Pazinu u redovnim godišnjim istraživanjima nalaze među desetak najkvalitetnijih. Grad Pazin kroz povijest je figurirao kao jedan od lokalnih obrazovnih centara te nastoji i dalje poduzimati aktivnosti na unaprjeđenju svog obrazovnog sustava, što između ostalog predstavlja jedno od temeljnih strateških usmjerenja Grada Pazina. Vrlo kvalitetan obrazovni sustav, sigurnost građana, dostupnost svih komunalnih i drugih usluga te izrazito niska stopa nezaposlenosti neki su od glavnih razloga zbog kojih je Grad Pazin grad u kojem je ugodno živjeti', ističe gradonačelnik Renato Krulčić.

Burić: Cilj – osnivanje samostalnog Sveučilišta

Nakon Pazina, po izdvajanju za obrazovanje u 2015. ističu se Kaštela (29,04 posto), Dugo Selo (27,45 posto), Pregrada (25,44 posto) i Šibenik (25 posto), Grad Zagreb je na osmom mjestu (23,96 posto), a u top deset su još Koprivnica (23,65 posto) i Sveti Ivan Zelina (22,69 posto).

I Šibenik je najviše uložio u predškolsko obrazovanje

Iz Ureda gradonačelnika Šibenika Željka Burića navode da je Grad tijekom 2015. godine, od ukupno 44,17 milijuna kuna uloženih u obrazovanje, najviše izdvojio za potrebe predškolskog obrazovanja i visoke naobrazbe. U 2015. godini u Šibeniku je, naime, otvoren novi dječji vrtić Smilje koji pohađa 60-ak djece. Iste godine s radom je započeo prvi sveučilišni studij - Dislocirani preddiplomski studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u kojega je grad uložio 10 milijuna kuna.

'Interes studenata za šibenskim studijem je u porastu što dokazuje popunjenost upisnih kvoti u akademskoj godini 2016./2017. Cijeli koncept studija od početka je rađen u suradnji s gospodarstvenicima koji će zajedno s akademskom zajednicom iznjedriti profil ljudi potreban tržištu. Šibenik ima strategiju grada koji ide k zelenim industrijama, što se vidi na poduzetničkoj zoni Podi, razvoju vjetroelektrana, plus niza projekata, poput projekta Intermodal koji podrazumijeva gradski promet naslonjen na obnovljive izvore energije. Ovaj studij zapravo je začetak želje Grada Šibenika da formiramo samostalno Sveučilište, a paralelno, uz obrazovni dio, na korak smo ka realizaciji je projekta Studentskog kampusa s 340 mjesta koji će ponuditi adekvatan smještaj studentima u Šibeniku. Visoko obrazovanje držimo ključnim faktorom daljnjeg razvoja Šibenika te je Grad Šibenik, na primjeru pokretanja Studija energetske učinkovitosti, pokazao kako lokalna samouprava kvalitetno može sudjelovati u formiranju jednog vrijednog visokoobrazovnog studija', ističu iz Grada. (gradonačelnik.hr)

Osim Visa, po izdvajanju za predškolsko obrazovanje u tri godine mandata koji upravo završava ističu se i Dugo Selo, Kaštela, Jastrebarsko, Velika Gorica, Sveti Ivan Zelina, Vrgorac, Duga Resa, Solin i Sveta Nedelja

Razvijena i roditeljima dostupna mreža jaslica i vrtića, stručnjaci tvrde, jedan je od osnovnih preduvjeta za promjenu negativne demografske slike u Hrvatskoj. Uzalud 1000 eura za novorođenče i delimitirana porodiljna naknada ako roditelji nemaju gdje zbrinuti dijete dok su na poslu.

Nakon što smo nedavno analizirali podatke za 2015. godinu, u kojoj je za vrtiće najviše izdvojio grad Kaštela (28,19 posto proračuna), ovaj put napravili smo cjelokupnu analizu izdvajanja za predškolsko obrazovanje u mandatu aktualne vlasti, kako bi istražili tko je u kontinuitetu izdvajao najviše za vrtiće.

Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u razdoblju od 2013-2015., jer podaci za 2016. još nisu objavljeni. Uzeli smo prosjek izdvajanja za vrtiće kroz tri godine i gledali udio u proračunu, koji je isto prosjek posljednje tri godine.

Po ovim podacima, u top deset gradova sa najvećim izdvajanjem za predškolsko obrazovanje najviše je srednjih gradova, tek jedan veliki i dva mala, i to u uglavnom iz Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije.

Titula prvaka po brizi za najmlađe pripada, pak, GraduVisu, koji je tijekom tri analizirane godine za vrtiće izdvojio 30,12 posto proračuna. U 2013. i 2014. godini Vis je za predškolsko obrazovanje izdvajao po 6,9 milijuna kuna, a u 2015. 885.149 kuna, pa je prosječno izdvajanje Visa za vrtiće u ove tri godine 4,9 milijuna kuna.

Radica: Pronatalitetne mjere daju rezultate

Gradonačelnik Visa Ivo Radica objašnjava kako je Grad Vis u 2013. godini započeo sa projektom rekonstrukcije dječjeg vrtića „Vis“, koji je u vlasništvu Grada, a koji do tada nije imao jaslice.

'Cilj nam je bio pružiti najkvalitetniju uslugu za našu djecu, u projekt je uloženo ukupno 13.068.556,25 kn, a vrtić je svoja vrata otvorio 22.01.2015. Projekt smo prijavili na natječaj, te nam je od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobreno sufinanciranje u iznosu od 8.750.000,00 kn. Trenutno vrtić broji 72 djece, od toga 20 djece jasličke dobi. Broj djece se iz godine u godinu povećava i to je jedan od najbolje vidljivih efekata ovog ulaganja', ističe Radica i dodaje kako su od otvaranja zaposlene četiri nove djelatnice, a Grad za plaće u vrtiću izdvaja 800.000 kuna.

Osim izdvajanja za vrtiće, Radica navodi ostale mjere pronatalitetne politike koju provodi njega gradska uprava. Tu su naknade za novorođenčad, i to 5.000 kuna za prvo, 10.000 kuna za drugo, 20.000 kuna za treće i po 10.000 kuna više za svako iduće dijete u obitelji.

Osim toga, Vis je uveo i stalnu mjesečnu pomoć od 1.200 kuna za svako treće, četvrto i iduće dijete u obitelji. Pomoć se isplaćuje do djetetovog desetog rođendana, a Grad snosi i troškove vrtića za tu djecu. Radica je zadovoljan efektima ovih mjera na viški natalitet - ističe kako trenutno isplaćuju dvije stalne pomoći, a u prva četiri mjeseca ove godine isplaćene već četiri jednokratne naknade za treće dijete u obitelji.

Nakon Visa, po izdvajanju za vrtiće u tri godine mandata ističu se i Dugo Selo– 26,89 posto, te Kaštela– 22,51 posto proračuna. Na četvrtom mjestu je Grad Jastrebarsko, koji je u tri godine za vrtiće izdvojio 21,66 posto proračuna. Jastrebarsko godišnje za vrtiće izdvaja preko osam milijuna kuna, a u 2014. godini izdvojili su čak 18,8 milijuna, pa je prosjek izdvajanja 11,9 milijuna u ove tri godine.

Novosel: Baby-boom u Jaski – svaki drugi dan se rodi beba

Gradonačelnik Zvonimir Novosel ističe kako su ponosni što je Grad Jastrebarsko jedan od pozitivnih primjera u Hrvatskoj.

'Raznim projektima pomažemo mladim obiteljima, kako bi u Jaski roditelji imali sve što je potrebno da njihovo dijete odrasta u kvalitetnim uvjetima. Vjerujem da je to rezultat jaskanskog baby boom-a, jer ovdje se skoro svaki drugi dan rodi beba. Najveća investicija bila je 2014. godine kada smo izgradili prvi, moderni, niskoenergetski vrtić na području Županije, vrijedan 12,1 milijuna kuna, a najviše ulažemo upravo u predškolski odgoj gdje godišnje izdvajamo više od 8 milijuna kuna za redovan rad gradskog vrtića, koji djeluje na više lokacija, i brine za više od 600 djece. Također, izgradili smo do sada i 24 dječjih igrališta koja najviše koriste upravo djeca predškolske dobi, a od 2003. do danas za potpore novorođenima izdvojeno je više od 5,5 milijuna kuna', navodi Novosel.

Ninčević: Demografski procvat u Solinu, grade se još dva vrtića

Na petom mjestu po trogodišnjem izdvajanju za vrtiće je Velika Gorica– 20,55 posto, potom Sveti Ivan Zelina– 18,56 posto, Vrgorac– 18,32 posto, Duga Resa– 17,82 posto, Solin– 17,04 posto, a listu top deset najboljih zaključuje Sveta Nedelja sa 16,59 posto.

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević ističe kako je Solin u posljednjih 15-ak godina doživio demografski procvat, te je zbog toga Grad omrao ubrzano odgovoriti i povećati vrtićke kapacitete gradnjom vlastitih ili otvaranjem vrtića s privatnim partnerima. Danas na području grada djeluje šest vrtića te jedan obrt za čuvanje djece. Jedan vrtić je u vlasništvu Grada, dok su ostali, kao i obrt Vrapčić, u privatnom vlasništvu.

'Danas je stanje u predškolskom odgoju u Gradu Solinu vrlo pozitivno i gotovo da nema neupisane djece, pogotovo ako su oba roditelja u radnom odnosu. Uz to, pripremam izgradnju dva velika vrtićka centra s devet odgojnih skupina u kojima će biti smješteno dvjestotinjak djece', ističe gradonačelnik Ninčević.

Vis prednjači i kada se gleda izdvajanje per capita– u tri godine za predškolsko obrazovanje su izdvajali po 2.560 kuna po stanovniku. Na drugom mjestu je Krk – 1.310 kuna, potom Zagreb – 1.091 kunu, Cres – 983 kune, Umag – 933, Novigrad Istarski – 932 kune, Poreč – 929 kuna, Velika Gorica – 840 kuna, Pazin – 835 kune te Supetar – 781 kunu. (gradonačelnik.hr)

Najviše su izdvajali mali i srednji gradovi, a Komiža je tijekom navedene tri godine u subvencije poduzetnicima ulagala 4,80 posto prosječnog proračuna

Razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta jedna je od ključnih točaka i obećanja na svim izborima, pa tako i lokalnim na kojima će se za mjesec dana većina aktualnih gradonačelnika boriti za još jedan mandat. Gradonačelnik.hr analizirao je, stoga, koliko su aktualne gradske vlasti u ovom mandatu iz proračuna izdvojile kako bi potaknule gospodarstvo na području svog grada i olakšale poslovanje svojim poduzetnicima.

Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, i to za razdoblje od 2013.-2015. (podaci za 2016. još nisu objavljeni), i istražili tko je u kontinuitetu najviše ulagao u svoje poduzetnike. Uzeli smo prosjek izdvajanja za subvencije za poduzetnike kroz tri godine i gledali udio u proračunu, koji je isto prosjek posljednje tri godine.

Kao rekorder po subvencijama poduzetnicima u ovom mandatu ističe se Grad Komiža, koja je tijekom navedene tri godine za poduzetnike izdvajala 396.666 kuna, što je pak 4,80 posto njihovog prosječnog godišnjeg proračuna od 8.259.594 kuna. U što se najviše ulagalo i kojim mjerama na Komiži potiču svoje poduzetnike nismo, na žalost, uspjeli saznati jer nam iz gradske uprave nisu odgovorili na upit.

Nakon Komiže, najviše je za poduzetnike izdvojio u Obrovac– 3,35 posto, Valpovo– 2,69 posto, te Šibenik – 2,14 posto, odnosno u prosjeku 3.966.673 kuna godišnje.

Burić: Potičemo proizvodnju, a ne trgovačke hale

Gradonačelnik Šibenika Željko Burić ističe kako gospodarstvo Šibenika počiva na djelatnosti malih i srednjih poduzetnika koji zapošljavaju čak 98,5 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu. Riječ je o tvrtkama od 50 do maksimalno 150 radnika koje ostvaruju gotovo 99 posto gospodarskih prihoda.

'Gospodarstvo Šibenika počiva na djelatnosti malih i srednjih poduzetnika': Željko Burić

'Grad Šibenik svoju budućnost, osim turizma i visokog obrazovanja kao dviju uporišnih točaka, bazira na gospodarstvu, a ključnu ulogu u tome preuzela je Poduzetnička zona Podi koju je Agencija za investicije i konkurentnost prije dvije godine proglasila najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Uskoro će zona koja se proteže na površini od 5,5 milijuna četvornih metara produljiti listu tvrtki koje u njoj uspješno posluju na 33, odnosno 35 te povećati broj zaposlenika sa 900 na očekivanih 1300', kaže gradonačelnik ističući da se u Šibeniku uskoro očekuje otvaranje 400 novih radnih mjesta. Na Podima je, naime, upravo pogon tvrtke Industrius, koja će zaposliti 80 radnika, a uskoro se očekuje i otvaranje tvrtki IDS i Hidraulika Kurelja.

'U Poduzetničkoj zoni nikada nismo razvijali koncept kombinacije industrijskih pogona sa halama trgovačkih tvrtki, koliko god one na nekim drugim zonama djelovale velebno. Usredotočili smo se na proizvodnju kao impuls našeg gospodarskog zamaha i s ciljem privlačenja upravo takvih ulagača sustavno smo ulagali u infrastrukturu Poda. Kompletna zona je spojena na pročistač, vodovodni i sustav javne rasvjete. Odnedavna je infrastruktura upotpunjena optičkim kabelom nekoliko operatera. Razgovara se i o njezinom "pokrivanju" wireless sustavom te postavljanju video-nadzora', ističe Burić.

Beljak: Isplatile su nam se sve mjere kojima potičemo gospodarstvo

Nakon Šibenika, na petom mjestu je Samobor, sa izdvajanjem od 2,11 posto, odnosno u prosjeku 3.740.056 kuna godišnje. Gradonačelnik Krešo Beljak ističe kako se pozitivni gospodarski trendovi u Samoboru očituju i u smanjenju nezaposlenosti.

'Sve mjere poticanja gospodarstva uspjeli smo ostvariti bez uvođenja prireza': Krešo Beljak

'Potvrda je to kako se isplate sve mjere koje Grad Samobor provodi, a kojima se potiče gospodarski razvoj. To su primjerice potpore kapitalnim ulaganjima gospodarskih subjekata iz proizvodnog sektora koje iz godine u godinu privlače sve više interesa kod potencijalnih korisnika, potpore kojima se potiču nova zapošljavanja u privatnom sektoru, mjere potpunog oslobađanja gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnom djelatnošću od plaćanja komunalnog doprinosa, te smanjenje cijena zakupa terasa za ugostitelje', kaže Beljak i navodi kako Grad izdvaja i za subvencije tradicionalnim i umjetničkim obrtima, čime se doprinosi očuvanju te daljnjem razvoju dugogodišnje tradicije samoborskog obrtništva, za potpore inovacijama i novim tehnologijama u malom gospodarstvu, a cijelim nizom mjera potiču i poljoprivredu i ruralni razvoj.

Bitno je napomenuti kako smo se ove mjere uspjeli ostvariti bez uvođenja prireza, zaključuje Beljak.

Neferović: Nedostaje nam malih tvrki

Nakon Samobora, u top deset po izdvajanju za poduzetnike plasirali su se Čabar– 1,95 posto, Buzet– 1,72 posto, Otok– 1,70 posto, Požega– 1,68 posto, te Omiš sa 1,52 posto proračuna. Gradonačelnik Požege Vedran Neferović ističe kako je njegov grad u specifičnoj situaciji jer su nemoćni kada su u pitanju potpore velikim gospodarskim subjektima. Grad jedino može, kaže, izvršiti određene korekcije po pitanju komunalne naknade ili olakšavanja posla izvoznicima.

'Grad je nemoćan kada su u pitanju potpore velikim gospodarskim subjektima': Vedran Neferović

'Mi nismo uteg velikim subjektima, ali nismo im ni veliki vjetar u leđa. Upitno je koliko uopće u tom sustavu možemo doprinijeti njihovom lakšem poslovanju, s obzirom na specifičnosti njihove djelatnosti s kojom konkuriraju na tržištu. U Požegi nedostaje više malih tvrtki koje bi mogle koristiti određene mjere direktne financijske potpore. Ne možemo apsolutno osloboditi gospodarstvo i ukinuti prihode Gradu, ali s mjerama koje su na snazi možemo pomoći u nekim stvarima. To i radimo putem mjera poticanja zapošljavanja, što se prvenstveno odnosi na obrte. U protekle dvije godine na taj je način isplaćeno više od 400 tisuća kuna. Poduzetnicima pokušavamo izaći ususret smanjenjem komunalne naknade. Međutim, gradski proračun je skroman i ne možemo značajnije financijski pomagati poduzetništvo. Ne smijemo zaboraviti da mi imamo blizu 4900 zaposlenih u privatnim tvrtkama u realnom sektoru, odnosno u poduzetništvu, te još oko 700 obrtnika. To je respektabilna brojka za naš grad', kaže Neferović.

Miletić: Prvi smo po broju poduzetnika u Hrvatskoj

Kao što je već navedeno, jedini veliki grad koji je ušao u top deset, i to kada se gleda izdvajanje po glavi stanovnika je Pula– sa prosječnim izdvajanjem od 71 kune po stanovniku godišnje za poduzetnike. Pula je, inače, u našoj analizi izdvajanja za 2015. godinu, na drugom mjestu, iza Obrovca, sa izdvojenih 3,57 posto proračuna za poticaje poduzetnicima.

'Pula ima rekordnih 67 poduzetnika na 1.000 stanovnika': Boris Miletić

Gradonačelnik Boris Miletić ističe kako je Pula, pored mnogo većih hrvatskih gradova, druga na listi po iznosu davanja za razvoj lokalnog poduzetništva i prvi grad u Hrvatskoj po broju poduzetnika.

'Riječ je o rekordnih 67 poduzetnika na 1.000 stanovnika, ukupno 2.600 poduzetnika koji zapošljavaju preko 13.000 osoba. Smatram kako je to rezultat kontinuiranog rada i sustavnog ulaganja u razvoj poduzetništva, što već godinama uspješno provodimo. Kao Grad, činimo sve što u našoj mogućnosti kako bismo stvorili pozitivnu poduzetničku klimu, odnosno poticajno poslovno okruženje i našim poduzetnicima olakšali poslovanje', ističe Miletić.

Navodi kako Grad provodi poticajne mjere te je osigurao olakšice za razvoj gospodarskog i poduzetničkog sektora, poput manjih komunalnih doprinosa i subvencioniranja kamata za odobrene kredite. Kako bi se poduzetnici brže i lakše razvili, Grad Pula nudi potpore za novoosnovane tvrtke, među kojima se posebno potiče zapošljavanje i samozapošljavanje.

'Sufinanciramo i nabavku nove opreme i uvođenje inovacija u proizvodnju, ulaganje u standarde kvalitete, kao i potpore za pripremu kandidiranja EU projekata i nastupa na međunarodnim sajmovima. Financiramo i organizaciju manifestacije seminarsko-edukativnog tipa, sufinanciramo razne sajmove na kojima se poduzetnici imaju priliku istaknuti, a dajemo i potpore iz programa podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Za korisnike iz privatnog i javnog sektora Istarska razvojna agencija nudi promociju i edukaciju, kao i poduzetnički tehnološki inkubator kroz koji je dosad prošlo više od 45 start-up poduzeća. Pored toga, poduzetnicima su na raspolaganju i mjere putem Istarske razvojne agencije u obliku poduzetničkih kredita za malo i srednje poduzetništvo, raznih EU projekata te potpora za istraživanje i razvoj kroz Centar za istraživanje metala METRIS i Centar za popularizaciju znanosti i inovacija. Primjera radi, samo je u proteklom periodu za naše poduzetnike, kroz razne programe, mjere i EU projekte Grada Pule i Istarske razvojne agencije plasirano preko 528 milijuna kuna.

Zbog uvođenja obveza plaćanja PDV-a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u slobodnoj carinskoj zoni Pula smanjili smo cijenu najma svih poslovnih prostora koncesionara koji zapošljavaju preko 400 radnika, zahvaljujući čemu koncesionari danas mogu i dalje obavljati svoju djelatnost i opstati na tržištu', navodi Miletić.

Osim Pule, u top deset po per capita kriteriju su Komiža, Obrovac, Buzet, Mali Lošinj, Samobor, Šibenik, Čabar, Vis i Novi Vinodolski. (gradonačelnik.hr)

Najveći dio izdvajanja za sport Grada Varaždina odnosi se na otplatu Arene, koju kroz čitavu godinu besplatno koriste sportske udruge. Nakon Varaždina, najviše su za sport izdvojili Pazin, 21,86 posto proračuna i čak 1500 kuna po stanovniku, te Supetar – 18,60 posto proračuna i 1295 kuna po stanovniku

U nizu analiza kojima, na kraju aktualnog mandata lokalnih vlasti, rekapituliramo konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, gradonačelnik.hr ovaj put je istražio koliko su gradovi u ovom mandatu uložili u svoje sportske objekte i sadržaje. Kao i uvijek, analiziramo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, a kako podaci za 2016. godinu još uvijek nisu objavljeni, analiza se odnosi na razdoblje od 2013.-2015. godine.

Navedeni podaci pokazuju kako su za sport i rekreaciju svojih građana najviše izdvajali mali, 'morski' gradovi. U top deset šest je malih gradova, tri srednja i tek jedan veliki – Rijeka. Uz to, zanimljivo je da je tek deset gradova za ovu stavku izdvajalo više od deset posto svog godišnjeg proračuna, a samo dva preko dvadeset – Varaždin i Pazin. A upravo je Pazin u 2014. postavio apsolutni i dosad nenadmašeni rekord, izdvojivši za sport čak 36,8 posto proračuna, a u cijelom mandatu uvjerljivo prednjači i kada se gleda izdvajanje per capita.

.

Varaždin: Prioritet maknuti djecu s ulice i ispred kompjutora

Gledajući, dakle, prosječna godišnja izdvajanja tijekom aktualnog mandata, daleko najviše je za sport ukupno skoro 152 milijuna kuna (prosječno 50 milijuna kuna godišnje ili 23,10 posto proračuna), izdvajao Grad Varaždin.

Iz Grada, koji je zbog nedonošenja proračuna do izbora bez gradonačelnika i pod upravom Vladine povjerenice Dragice Đule, objašnjavaju kako su za ovako velika izdvajanja najvećim dijelom zaslužne obveze za varaždinsku Arenu. Za svoju Sportsku dvoranu, koju kroz čitavu godinu besplatno koriste sportske udruge, Grad Varaždin izdvaja oko 33 milijuna kuna godišnje.

Osim Arene, druga najveća stavka su Gradski bazeni Varaždin, za koje se godišnje izdvaja oko sedam milijuna kuna. Bazene također, ističu u Gradu, po povoljnim uvjetima koriste sportske udruge, udruge osoba s invaliditetom i s teškoćama u razvoju za provedbu programa treninga, organizacije regionalnih, državnih i međunarodnih natjecanja. Bazeni se koriste i za provedbu rekreativnih aktivnosti, obuke neplivača, te školu plivanja za učenike i učenice osnovnih škola Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Osim toga na području Grada Varaždina postoje još četiri sportske građevine čije održavanje financira grad, kao i školske sportske dvorane, iako one nisu baš adekvatne, ističu iz gradske uprave.

'U Varaždinu djeluje veliki broj uspješnih sportskih udruga i klubova koje grad financijski pomaže preko Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina. Gradu Varaždinu nije prioritetno financiranje profesionalnog sporta već sportaša mlađih uzrasnih kategorija kadeta i juniora koji čine više od 90 posto populacije aktivnih sportaša u klubovima.

Gradu je veliki interes da se što veći broj mladih bavi sportom i da se uključi u rad sportskih udruga, prioritet je maknuti djecu s ulice i ispred računala te ih uključiti da se bave sportom i da se tako razvijaju i kao sportaši i kao osobe. Stoga se sportskim udrugama osigurava korištenje sportskih građevina bez naknade čime se uvelike pomaže njihovom radu i djelovanju. Uz to se sufinanciraju i velike međunarodne sportske priredbe koje s tradicionalno održavaju u Gradu Varaždinu, daje se potpora ekipama i pojedincima za odlazak na državna i međunarodna sportska natjecanja', navode iz gradske uprave.

Pazin: Donosi se Strategija sporta koji treba biti dostupan svima

Na drugom je mjestu, kao što smo već naveli, Grad Pazin, koji je u navedenom razdoblju, od 2013. do 2015. godine za sport i rekreaciju izdvojio preko 39 milijuna kuna, odnosno 21,86 posto proračuna i preko 1.500 kuna po stanovniku.

. Kako pojašnjava gradonačelnik Renato Krulčić, najveće izdvajanje odnosilo se na izgradnju Školsko sportske gradske dvorane u iznosu od 35,5 kuna. Dvorana je otvorena u rujnu 2014. godine, a kako je riječ o trodijelnoj sportskoj dvorani sa svim pratećim sadržajima, ona ima i višenamjensku funkciju – odvijanje sportskih, kulturnih, javnih i drugih priredbi. U dvorani se redovito održava nastava tjelesnog odgoja osnovne i srednje škole, svakodnevno je koriste i sportski klubovi i udruge, kojih je u Pazinu oko 50, a koristi se i za konferencije, okrugle stolove, prezentacije i slično, navodi gradonačelnik. Od većih izdataka, oko pola milijuna kuna Grad Pazin izdvojio je za liječničke preglede i troškove prijevoza sportaša, te školovanja stručnog kadra, za sportske udruge i klubove i njihove redovne sportske aktivnosti izdvojili su 1,3 milijun kuna, približno toliko i za održavanje i najam sportskih objekata. 

Gradonačelnik ističe kako se Pazin, u Strategiji razvoja sporta i rekreacije Grada Pazina 2017.-2021. godine koja je u izradi, definira kao 'grad u pokretu', u kojem je sport dostupan svima i u kojem najmanje trećina stanovnika, posebice djece i mladih, aktivno i kontinuirano, pod stručnim vodstvom i podrškom, sudjeluje u natjecateljskim i rekreativnim sportovima.

'Raznolike manifestacije, podržavajuća infrastruktura i prirodna raznolikost privlače brojne sudionike i posjetitelje, posebice one zainteresirane za dvoranske, outdoor i adrenalinske, odnosno pustolovne, sadržaje. Sport i rekreacija više su od natjecateljskog sporta i ta višedimenzionalnost prepoznaje se u dobrobitima koje sport i rekreacija imaju na zdravlje, kako utječu na odgoj i obrazovanje, socijalnu kulturnu pa i ekonomsku komponentu života pojedinca, obitelji i zajednice, a usvajanje Strategije očekuje se tijekom drugom polugodišta 2017. godine', zaključio je gradonačelnik Krulčić.

Supetar: Prioritet zdravlje djece i mladih

Nakon Varaždina i Pazina, na trećem mjestu po izdvajanju za sport i rekreaciju je Supetar– sa prosječnim izdvajanjem od 5,3 milijuna kuna ili u prosjeku 18,60 posto proračuna godišnje, odnosno 1.295 kuna po stanovniku. Ukupno, izdvojili su za sport skoro 16 milijuna kuna u razdoblju od 2013.-2015.

I u Supetru je, uz kontinuirano izdvajanje za sportske udruge, najveća stavka u izdvajanju za sport bila nova sportska dvorana, vrijedna 24 milijuna kuna, od čega je Grad Supetar uložio 13,3 milijuna. Gradonačelnica Ivana Marković ističe kako su djeca i mladi, odnosno njihov zdrav život, jedan od ključnih prioriteta njezine gradske uprave, i zbog toga su odlučili značajna sredstva izdvajati za sport i rekreaciju.

'Vrlo sam ponosna što se prošle godine, na Dan Grada Supetra, otvorila godinama očekivana dvorana, a osim dvorane Grad je izgradio i sportski teren u Mircima', kaže gradonačelnica,ističući kako će najveći napredak biti realiziran upravo izgradnjom novog Sportskog centra u Mircima, čiji je projekt nedavno prezentiran u Gradu Supetru, te je dobio podršku i NK Hajduk. Gradonačenica navodi i da su izradili projekt rekreacijske zone u Splitskoj, koji se izvodi u dvije faze. Prva faza, dječje igralište, je u tijeku, a u drugoj, koja se planira nakon turističke sezone, predviđena je gradnja sportskog terena, vježbališta na otvorenom i bućališta. 'U Škripu, koji ima dugogodišnju balotarsku tradiciji planiramo nabaviti montažnu halu za zimsko održavanje balote koje bi bilo u funkciji raznih balotaskih sportskih udruga!

Rijeka: Sport za sve kao jedan od strateških ciljeva 

Na šestom mjestu je Grad Rijeka, sa prosječnim izdvajanjem od 12,32 posto proračuna. Iz Grada pojašnjavaju kako kontinuirano promiču vrijednosti bavljenja sportom, rukovodeći se načelima „sport za sve“ i „Rijeka – grad jednakih mogućnosti“. Najviše sredstava utrošeno je, navode, u izgradnju i rekonstrukciju sportskih objekata u Gradu Rijeci, te za financiranje redovnih aktivnosti sportskih udruga koje su obuhvaćene Programom javnih potreba u sportu te u nagrađivanje i sportske stipendije vrhunskih i perspektivnih sportaša.

U Strategiji razvoja Grada Rijeke od 2014. – 2020. kao jedan od strateških ciljeva naznačen je i razvoj edukativno – zdravstvenih programa, sporta i rekreacije, kao mjera zaštite i unapređenja kvalitete života i zdravlja građana. Prioritetno se to odnosi na financiranje aktivnosti mlađih dobnih skupina pri sportskim klubovima, daljnjim ulaganjima u manifestacije sporta koji predstavljaju dio identiteta Rijeke te razvijanje dostupnosti sportskih sadržaja velikom broju građana čime se potiče masovnost u bavljenju sportom građana svih životnih dobi, bilo u sportsko-natjecateljskom segmentu, bilo u ništa manje važnom segmentu sportske rekreacije.

Značajan iskorak u kvaliteti i masovnosti bavljenja sportom i rekreacijom građana učinjen je izgradnjom novih sportskih objekata, jer se pri izgradnji vodila briga o svim korisnicima – djeci, mladima, rekreativcima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom i sportašima.

Grad Rijeka sufinancira sportsku djelatnost putem godišnjih Programa javnih potreba u sportu, koje čine brojne aktivnosti iz svih segmenata sporta. Cilj Programa je sustavno usmjeravati razvoj sporta u gradu Rijeci, a njime su, među ostalim, obuhvaćene redovne aktuvnosti sportskih udruga – treninzi i natjecanja sportaša, za koje se istima doznačuju tekuće donacije u novcu, kao i angažiranje dodatnog stručnog kadra (trenera) za pojedine sportove i klubove; nagrađivanje sportaša; provođenje sportskih aktivnosti djece,mladeži, studenata i rekreativaca, provođenje sportskih aktivnoslti osoba s invaliditetom i osoba oštećenog sluha, te organiziranje sportskih priredbi i međunarodnih natjecanja.

'Ovakva sustavna politika sufinanciranja programske djelatnosti sporta i konstantnog i značajnog ulaganja u razvoj sportske infrastrukture (mreže sportskih objekata) građanima grada Rijeke i riječkog prstena omogućava visoke standarde bavljenja sportom i rekreacijom u svim sportskim granama, što sigurno značajno doprinosi psiho-fizičkom zdravlju naših sugrađana i podizanju kulture življenja, a riječkim sportašima postizanje vrhunskih sportskih dostignuća', ističu iz Grada.

Opatija: Puno se ulaže u sport, sport puno dobroga vraća

Gledajući po per capita kriteriju, u top deset po izdvajanju za sport plasirali su se redom – Pazin, Supetar, Varaždin, Poreč, Vrlika, Zabok, Novigrad, Opatija, Rijeka i Rovinj.

Gradonačelnik OpatijeIvo Dujmić ističe kako jako puno ulažu u sport, 'a sport puno dobroga vraća Opatiji i njezinim stanovnicima'. Grad Opatija, pojašnjava, potiče amaterski sport te promiče sport kao zdrav i poželjan način života. Ovim programom omogućava se djeci i mladima jednostavan ulazak u sustav sporta te se osiguravaju osnovni preduvjeti kako bi se bavili sportom što je duže moguće. Značajna sredstva izdvajaju se upravo za rad sportskih klubova, a koji provode svoje aktivnosti s djecom i mladima kroz rad sportskih škola, ekipa podmlatka i organizirani sustav natjecanja. Sportski klubovi članovi su Sportskog saveza Grada Opatije, koji broji ukupno 40 članica, a za čiji su rad sredstva osigurana u proračunu Grada Opatije. U proračunu se izdvajaju sredstva i za potrebe nabavke opreme, potrebne za funkcioniranje sportskih klubova. Grad Opatija izgradio je 2013. godine sportsku dvoranu Marino Cvetković te opatijskim sportašima podario toliko željeni „dom“, ističe gradonačelnik. Dodaje i da, u suradnji sa specijalnom bolnicom „Thalassotherapia“, omogućavaju preventivne preglede svim aktivnim sportašima sportskih klubova. Grad Opatija financira i stručno usavršavanje i školovanje trenera, te promiču bavljenje sportom osoba s invaliditetom. Dodatno se stimuliraju i vrhunski sportaši, koji su temeljem ostvarenih rezultata rangirani u jednu od prve tri kategorije, a po Kriterijima Hrvatskog olimpijskog odbora.

Za klubove od posebnog interesa za Grad Opatiju, osigurana su sredstva za provođenje sustava natjecanja i nabavku opreme. Promocija sporta osigurava se i sufinanciranjem različitih sportskih manifestacija koje okupljaju značajan broj sportaša, a ujedno doprinose i turističkoj promidžbi Grada. 

'Grad Opatija izdvajanjem sredstava za potrebe sporta nastoji omogućiti što većem broju djece bavljenje organiziranim sportskim aktivnostima te tako osigurati ostvarenje osnovnih, ali i posebnih ciljeva, poput očuvanja zdravlja djece, kvalitetno provođenje slobodnog vremena te socijalizaciju djece. Važnost se daje i sportsko-rekreativnim aktivnostima građana, pa se uvijek nastoji postići aktivnije sudjelovanje građana u lokalnoj zajednici te tako omogućiti kvalitetnije provođenje slobodnog vremena i poboljšanje zdravlja stanovnika', zaključuje gradonačelnik Opatije. (gradonačelnik.hr)

U razdoblju od 2013.-2015. godine Senj je uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, iza njega su Skradin sa preko 400 i Križevci sa 305 kuna po stanovniku. Ono što čini ključnu razliku između uspješnih i neuspješnih gradova kada je povlačenje EU novca u pitanju, su kvalitetni, kompetentni i motivirni ljudi, što potvrđuju gradonačelnici gradova koji su u ovom mandatu povukli najviše EU novaca, kao i stručnjakinja za EU fondove Mirjana Samardžić Novoselec koja upozorava kako gradovima nedostaje sustavan pristup EU fondovima

Korištenje EU fondova već godinama je tema na kojoj se temelji značajan dio predizbornih obećanja i programa i na kojoj političari u svakoj prilici žele poentirati hvaleći se svojim dobrim rezultatima, a prozivajući svoje protivnike za nesposobnost i neefikasnost. No, koliko god s rezervom uzimali izjave i tvrdnje političara, brojke koje donose stručne analize ipak potvrđuju tezu o još uvijek lošem korištenju onoga što nam se, sada kao i članici EU-a, nudi.

Prije godinu dana Institut za javne financije objavio je analizu korištenja EU fondova za razdoblje od 2011.-2014., a koja je pokazala da čak 85 posto hrvatskih općina i više od polovice gradova uopće nije koristilo novac koji im je, uz adekvatnu pripremu i dobre projekte, bio na raspolaganju. Županije su pokazale nešto bolje rezultate, pa samo dvije nisu koristile novac iz fondova – Zadarska i Ličko-senjska.

Analitičari gradonačelnik.hr-a istražili su, pak ovih dana, koliko su gradovi uspjeli iskoristiti EU fondove u proteklom mandatu. Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u razdoblju od 2013.-2015., jer podaci za 2016. još nisu objavljeni.

Cilj nam je bio prikazati podatke o EU fondovima (pomoći EU-a) koje su gradovi primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a za ovo razdoblje.

I ova analiza pokazala je da u Hrvatskoj postoji problem sa apsorbiranjem EU sredstava, odnosno sa stručnim i kompetentnim kadrovima koji su u stanju pripremiti kvalitetne projekte koje gradovi mogu prijavljivati na EU fondove. Naime, u razdoblju od 2013.-2015. za čak 58 gradova EU fondovi kao da ne postoje, jer nisu povukli niti jednu jedinu lipu iz njih. Ovdje, pritom, ipak treba naglasiti kako činjenica da sami Gradovi nisu realizirali ništa od EU projekata ne znači da to, u navedenom razdoblju, nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz ovih podataka ne vidi. S druge strane, tu su gradovi koji su se očito kvalitetno i dobro ekipirali, i nastavljaju uspješno koristiti ono što nam članstvo u EU omogućava.

Grad Senj obranio je, tako, titulu rekordera u korištenju EU fondova koju je zaslužio u prošlogodišnjoj analizi IJF-a, jer je u razdoblju od 2013.-2015. uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte. Gledajući per capita, riječ je o 628,88 kuna po stanovniku godišnje, tj. za više od 200 kuna više od drugoplasiranog Skradina. Kada se, pak, analizira udio u ukupnim realiziranim EU projektima svih gradova za navedeno razdoblje, Senj je tu na četvrtom mjestu, sa udjelom od 6,65 posto.

Samardžija: Svaki projekt priprema se precizno, nema prostora za pogreške

Izvrsni rezultati plod su predanosti djelatnika gradske uprave i Ustanove za razvoj Grada Senja: Filip Samardžija

'Izvrsni rezultati koje postižemo već godinama plod su velike predanosti i rada kako Grada Senja, odnosno djelatnika gradske uprave, tako i Ustanove za razvoj Grada Senja na čelu s ravnateljicom ustanove Doroteom Prpić', kaže nam obnašatelj dužnosti gradonačelnika Grada Senja Filip Samaržija, koji je preuzeo upravljanje gradom prije nekoliko tjedana, kada je gradonačelnik Darko Nekić imenovan za državnog tajnika koji upravlja Ministarstvom uprave.

Samaržija objašnjava kako se svaki projekt u Senju priprema vrlo precizno, jer su zakoni rigorozni i ne smiju se dogoditi pogreške. 'Mora se pratiti sve, od procesa javne nabave, do izvođenja radova, a Europska unija nadzire provedeni projekt sedam godina. U Ustanovi za razvoj maksimalno su posvećeni gradskim projektima i stalno se pronalaze nove ideje za realizaciju', kaže i navodi kako su u pripremi novi projekti, od kojih su neki već kandidirani po otvorenim Natječajima, dok su neki još u fazi prikupljanja dokumenata, tako da se u Senju nadaju i dalje dobrim rezultatima i nastavku ovako dobrog trenda povlačenja sredstava.

U proteklom mandatu u Senju su realizirali četiri velika projekta - I faza kanalizacije naselja Trbušnjak u Senju, projekt vrijedan 958.000,00 eura, a kojeg je Europska unija financirala u 100 postotnom iznosu (2012./2013.); 'Turistička valorizacija kulturno – povijesnog naslijeđa i javne infrastrukture Parka Nehaj u Senju'“, vrijednosti  989.684 eura, od čega EU financira 75 posto ili 742.263,56 eura (2012./2013.); Izgradnju vodovoda u naselju Prizna, vrijednosti 2.300.000,00 kn od čega Europska investicijska banka financira 80 posto ili 1.840.000,00 kn (2013.), te su izgradili i opremili Sportsko-rekreacijski centar Tenis, projekt vrijednosti 1.198.650,95 eura, od čega EU sufinancira 83,33 posto ili 998.835,84 eura (2014.-2016.).

Hrg: Cilj – ostvariti što više projekata sa što manje proračunskog novca

Nakon Senja i Skradina, gledajući per capita kriterij, na trećem mjestu su Križevci, sa ostvarenih 305,42 kuna po stanovniku iz EU fondova. Kada se, pak, gleda udio gradova u ukupno ostvarenim pomoćima iz EU, Križevci su sa 9,53 posto na drugom mjestu. Na prvom je mjestu, po ovom kriteriju, Grad Zagreb koji je sam ostvario 10,20 posto ukupnih pomoći svim gradovima, što i ne iznenađuje s obzirom da je riječ o glavnom gradu od kojega se i očekuje da zna dobro povući europska sredstva.

EU fondovima smo se okrenuli zbog ograničenih proračunskih sredstava: Branko Hrg

Gradonačelnik Križevaca Branko Hrg objašnjava kako su se u Gradu okrenuli EU fondovima zbog ograničenih proračunskih sredstava te kontinuiranog smanjenja prihoda gradovima zbog izmjena poreznog zakona. 'U želji da realiziramo projekte važne za razvoj grada, izlaz smo našli u EU fondovima. Cilj nam je što više projekata riješiti sa što manje gradskog proračunskog novca. Da bi se u tome uspjelo moraš imati ljude koji žele raditi i koji znaju. U gradskoj službi od tridesetak ljudi nekoliko ih je koji su se aktivno uključili. Najveće zasluge pripadaju upravo tim ljudima. Njihove ideje, priprema projekata i realizacija istih svrstale su nas na ovako visoko mjesto u korištenju EU fondova', ističe Hrg.

Navodi kako je uz projekte realizirane u razdoblju od 2013.-2015. godine, najveći EU projekt u Križevcima ustvari realiziran 2016. godine – Razvojni centar i tehnološki park Križevci ukupne vrijednosti 37.881.000,00 kuna od čega je Europska unija sufinancirala 33,6 milijuna kuna. Zahvaljujući ovom projektu, Grad Križevci je, kada se gleda iskorištenost EU fondova po stanovniku, samo prošle godine povukao 1.474 kune po stanovniku, ističe Hrg.

Od 2007. godine do danas Križevci su, ističe Hrg, realizirali 10 velikih projekata, a početkom ožujka odobren im je novi projekt gradnje pješačko-biciklističkih staza iz programa Mađarska-Hrvatska u ukupnoj vrijednosti oko 12.100.000,00 kuna što je do sada financijski najveći projekt odobren Gradu Križevcima iz ovog programa i drugi najveći EU projekt Grada Križevaca pored Razvojnog centra i tehnološkog parka. 'Uvjeren sam da ćemo i u nadolazećem razdoblju biti jednako uspješni u povlačenju sredstava iz EU fondova', zaključuje Hrg.

Novosel: Prijavljeni projekti vrijedni su preko 170 milijuna kuna

Na četvrtom mjestu najuspješnijih gradova po povlačenju EU novaca, kada se gleda prosječan iznos po stanovniku su Vodice, potom su tu Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica.

Izgradnja kanalizacije i pročistača otpadnih voda sredstvima EU-a bit će jedan od najvećih projekata u povijesti Jastrebarskog: Zvonimir Novosel

'Obnova Perivoja dvorca Erdödy i Žitnice, ugradnja štedne rasvjete na sakralnim objektima čime smo ostvarili značajne uštede, te razvoj inkluzivnog predškolskog modela u našem dječjem vrtiću projekti su kojima smo proteklih godina povukli više od 15 milijuna kuna sredstava iz fondova Europske unije. Dokaz je to da smo već tada bili spremni, a da nastavljamo u istom smjeru potvrđuju i desetak novih prijavljenih projekata vrijednih više od 170 milijuna kuna, koji su usmjereni razvoju prirodne i kulturne baštine, obnovama javnih objekata, izgradnji poslovne infrastrukture, izgradnji kanalizacijskih sustava i pročistača voda, ali i projektima usmjerenih djeci i mladima', navodi gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.  Kao jedan od najvećih projekata u povijesti grada Jastrebarskog, koji će se provoditi nekoliko narednih godina, navodi izgradnju kanalizacije i pročistača otpadnih voda, koji će se također sufinancirati sredstvima EU, čime će biti zadovoljene potrebe stanovništva na velikom području grada te će se podići kvaliteta života. 

Kalmeta: Iz EU fondova ćemo financirati potpore za zapošljavanje

Kada, pak, gledamo raspodjelu ukupno ostvarenih EU sredstava po gradovima, osim već navedenih Zagreba, Križevaca i Senja, u top deset su još i Osijek, Zadar, Karlovac, Jastrebarsko, Trilj, Kastav i Vodice.

Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta ističe kako je Zadar učinio golem iskorak po pitanju korištenja sredstava iz EU fondova, iz kojih su do sad povukli oko 70 milijuna kuna, te kako su ovi projekti posebno značajni jer podižu kvalitetu života građana Zadra.

'Po broju projekata i visini povučenih sredstava u posljednje četiri godine smo među najučinkovitijim hrvatskim gradovima, odnosno gradskim upravama. Osim što smo kroz ove projekte dobili sredstva za unaprjeđenje kvalitete života naših građana, imamo i  sjajne mlade kadrove koji su stekli iskustvo i sad su spremni provoditi i najzahtjevnije projekte', komentira Kalmeta. Od ostvarenih projekata izdvaja COWORKING, prostor za mlade poduzetnike-početnike koji je platforma za povezivanje poduzetnika i olakšava poslovanje poduzetnicima početnicima, projekt POTRAGA kojim su izradili portal tržišta rada na kojem besplatno mogu oglašavati svi oni koji traže posao kao i poslodavci, te Projekt pomoćnika u nastavi koji se već treću godinu zaredom financira iz socijalnog europskog fonda.

Za obnovu Kneževe palače Zadar je iz EU fondova dobio 38 milijuna kuna: Božidar Kalmeta

Tu su i projekti međunarodne suradnje, među kojima su Zeleni otoci i CB Green kojima su uređeni park Vladimira Nazora i Perivoj kraljice Jelene koji je dobio i suvremenu eko rasvjetu, te ostalih 10-tak projekata međunarodne suradnje u kojima je Zadar partner sa drugim Europskim gradovima.

Za projekt obnove Kneževe palače Zadar je među prvima dobio novac iz strukturnih EU fondova – 38 milijuna kuna, te je uspješno priveden kraju. Kalmeta navodi da su nedavno dobili sredstva iz Europske unije za provedbu projekta „Zadar baštini“ u sklopu kojeg će se obnoviti Providurova palača i parterno urediti zadarski bedemi.  Ukupna vrijednost projekta iznosi 66.461.390 kuna, od čega su EU sredstva u iznosu od 56.492.181 kuna.

Ulaganje u Kneževu i sada Providurovu palaču ukupno iznosi više od 10 milijuna EUR-a, čime mi uistinu postajemo kulturni centar od nacionalnog značaja i  sa sigurnošću možemo kazati kako su ovako reprezentativni prostori namijenjeni kulturi jedinstveni u Hrvatskoj, ističe Kalmeta.

Na kraju, napominje i kako počinje provođenje ITU ( Integrirani teritorijalni sustav )programa za razvoj gradova, a u kojem je Zadru odobreno 35 milijuna eura do 2020. godine. 'Tijekom tog vremena, uz pomoć ovog instrumenta u prilici smo ostvariti projekte u raznim područjima od poslovne infrastrukture, kulturne baštine, prometa, pa do povećanja zapošljavanja i brige za socijalno najugroženije građane… Neki od projekata koje smo predložili u uži izbor a prihvatljivi su za financiranje su  Izgradnju novog poduzetničkog inkubatora i rekonstrukciju postojećeg, ulaganje u inteligentni prometni sustav kroz primjerice rekonstrukciju raskrižja kojima će upravljati tzv. pametni prometni sustav, nabavu novog eko voznog parka za gradskog prijevoznika Liburniju, zatim izgradnju Centra za mlade i Citadele, programa za socijalno ugrožene i borbe protiv siromaštva, te ono što je također jako bitno – financiranje potpora za povećanje zapošljavanja', kaže Božidar Kalmeta.

Jelić: Ključni su kvalitetni projekti

Aquatika je najuspješniji karlovački EU projekt: Damir Jelić

Gradonačelnik Karlovca Damir Jelić kao najuspješniji karlovački EU projekt navodi Aquatiku, jedinstveni slatkovodni akvarij, prvi takav u Hrvatskoj, vrijedan 36,7 milijuna kuna od čega je 36,2 milijuna kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

'Tu je još i čitav niz drugih projekata u kojima je Grad Karlovac bio u svojstvu nositelja ili partnera. Od 2013. godine do danas ukupna vrijednost ugovorenih projekata Grada Karlovca iznosi oko 91,4 milijuna kuna. Tu posebno važnom ističemo činjenicu da tu prostora ima za sve, jer u tim projektima sudjeluju tvrtke, ustanove, institucije, udruge,od eko mreža, zaštite ljudskih prava, očuvanja baštine... Iza svega toga stoje donešeni strateški dokumenti i djelatnici educirani za pripremu i provedbu europskih projekata, te ukupna spremnost svih službi Grada Karlovca za provedbu strateških dokumenata kroz korištenje bespovratnih europskih sredstava', kaže gradonačenik Jelić ističući kako je u ovom trenutku najviše 'svježeg' europskog novca na raspolaganju upravo za razvojne projekte, zbog čega je izuzetno važno pripremiti kvalitetne projekte s kojima Grad konkurira za europska sredstva.  (gradonačelnik.hr)

Petrinja je za subvencije u poljoprivredi godišnje prosječno izdvajala po 1,5 milijun kuna, što je u prosjeku 2,07 posto njihovog proračuna. U top deset po izdvajanju za poljoprivredu su i Čabar, Vrgorac, Popovača, Ivanić Grad, Novska, Sveti Ivan Zelina, Trilj, Đurđevac i Kutina

Nakon što smo objavili veliku analizu izdvajanja gradova za subvencije poduzetnicima, u čemu je u proteklom mandatu prednjačila Komiža koja je za poduzetnike izdvajala prosječno 4,80 posto proračuna, odnosno čak 260 kuna per capita, gradonačelnik.hr istražio je koji su gradovi u istom razdoblju najviše pomogli svojim poljoprivrednicima. Kao i uvijek, analiziramo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, za razdoblje od 2013.-2015. godine, jer podaci za 2016. godinu još nisu objavljeni.

Brojke pokazuju da je za svoje poljoprivrednike u ovom razdoblju najviše izdvojio Grad Petrinja, prosječno 1,5 milijun kuna, što je 2,07 posto njihovog godišnjeg proračuna. Petrinja je, podsjetimo, bila uvjerljivi rekorder po subvencijama poljoprivrednicima u 2015. godini, kada im je, putem raznih mjera, podijelila čak 4,62 posto proračuna, odnosno 141 kunu po stanovniku. Koje točno mjere imaju za poticanje poljoprivrednika i koliko njih je u ovom razdoblju dobilo pomoć od Grada, na žalost nismo uspjeli doznati jer nam iz Petrinje nisu odgovorili na upit.

Pranić: Bivša vlast ostala dužna poljoprivrednicima, sad im to pokrivamo

Nakon Petrinje, na drugom mjestu po pomoći poljoprivrednicima je Čabar, potom su tu Vrgorac i Popovača, te Ivanić Grad.

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić preuzeo je upravljanje gradom tek prošle godine, no pojašnjava kako se prosječno godišnje izdvajanje od 1,42 posto proračuna odnosilo uglavnom na sufinanciranje sadnica i premija osiguranja poljoprivrednicima ali i napominje kako zbog mnogih dugova prethodna gradska vlast nije ispoštivala sve svoje obveze.

'Jaki poljoprivrednik znači jaki Vrgorac': Ante Pranić

'Dapače, Grad je ostao dužan po toj osnovi pa smo prošli mjesec poljoprivrednicima isplaćivali zaostale poticaje za 2013. i 2014. godinu', navodi Pranjić. Ističe, pak, kako Grad sada ulaže velike napore u rješavanju problema poljoprivrednika jer je Vrgorac pretežno poljoprivredni kraj i poljoprivreda je pojedinim obiteljima jedini izvor prihoda. Jaki poljoprivednik znači jaki Vrgorac, ističe Pranić.

'Ove godine smo otvorili Poduzetnički centar, kao administrativnu i stučnu pomoć za sve poljoprivrednike našeg kraja. Broj prijava na mjeru 6.3 se povećao duplo. Usprkos smanjenju prihoda zbog izmjena zakona koji definiraju fiskalni kapacitet u brdsko-planinskom području i dalje maksimalno pomažemo poljoprivrednicima iz gradskog proračuna. Isplatili smo zaostala potraživanje za premije osiguranja, a ove godine uložena su značajna sredstva za sanaciju poljskih puteva. Pokrenuli smo proces izrade zemljišne knjige K.O. Dusina koja obuhvaća poljoprivredno najrazvijeni dio vrgoračkog kraja. To su značajna kvartalna izdavanja iz gradskog proračuna bez opterećenja na stanovništvo', navodi Pranić i dodaje kako su, uz pomoć Ministarstva pravosuđa vratili zemljišne odijele iz Metkovića u Vrgorac, te pokrenuli projekt analize rješenja odvodnje Vrgoračkih polja.

Leš: Cilj nam je maksimalno čuvati poljoprivredu

Gradonačelnik Ivanić Grada Javor Bojan Leš kaže kako su njihove subvencije uglavnom bile usmjerene na sanacije poljoprivrednih objekata, potpore poljoprivrednim udrugama, subvenciju selekcijskog uzgoja, veterinarskih usluga i izgradnju prometne infrastrukture.

U 2016. Ivanić Grad je za poljoprivrednike izdvojio oko 1,6 milijun kuna: Javor Bojan Leš

'Ulažući u poljoprivredu podržali smo naše poljoprivrednike da pokrenu ili prošire poslovanje, a pojedinim smo omogućili da premoste izazove tržišta. Pritom smo Udruzi za proizvodnju bućinog ulja osigurali i financijsku potporu u osnivanju zadruge, tj. proizvođačke organizacije proizvođača bućinog ulja, čime se stječu uvjeti i za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova u iznosu od preko tri milijuna kuna. Nama je krajnji cilj maksimalno čuvati poljoprivredu u našem kraju jer smo generalno i na nacionalnoj razini deficitarni u proizvodnji. Čuvajući poljoprivredu njegujemo i tradicijske vrijednosti ruralnih krajeva koje smatram da ne smijemo zanemariti već maksimalno poticati, stoga smo ovu godinu započeli i s poticajima dodjele bespovratnih financijskih sredstava poljoprivrednicima', ističe Leš i navodi kako je iznos subvencija u poljoprivredu u 2016. godini iznosio je nešto manje od 1,6 milijuna kuna.

Inače, kada se gleda per capita kriterij, Ivanić Grad je treći grad s najvećim izdvajanjem za poljoprivrednike, sa prosječno 43,88 kuna godišnje po stanovniku uloženih u subvencije poljoprivrednicima.

Klasan: Povećali izdvajanja za poljoprivredu za 19 posto

Na šestom mjestu je Grad Novska, sa prosječnim izdvajanjem za poljoprivredu od 1,06 posto proračuna godišnje. Gradonačelnik Vlado Klasan pojašnjava kako Grad iz godine u godinu povećava svoja izdvajanja i ulaganja u poljoprivredu, pa je tako broj dodijeljenih potpora u 2016. godini, u odnosu na 2013., porastao za 19 posto.

Novska je uvela i potpore za ekološku proizvodnju i edukaciju poljoprivrednika: Vlado Klasan

Među mjerama kojima Novska potiče svoje poljoprivrednike su, tako potpore za širenje trajnih voćnih nasada i nasade ljekovitog bilja, potpore za stočarsku proizvodnju, za investicijska ulaganja, za umjetno osjemenjivanje goveda, te za premije osiguranja poljoprivrednim gospodarstvima.

Među novim potporama, koje su uvrštene u programu za razdoblje od 2016. do 2020. su još i potpore za ekološku proizvodnju, te edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika.

'Provedbom navedenih mjera u 2016. godini izravno je sufinancirano preko milijun kuna ulaganja u poljoprivredna gospodarstva na području Grada Novska', ističe gradonačelnik Klasan.

Košćec: Dodatno ćemo povećati ulaganja u poljoprivredu

Odmah iza Novske, sa prosječnim izdvajanjem od 0,99 posto proračuna, plasirao se Grad Sveti Ivan Zelina. Gradonačelnik Hrvoje Košćec kaže kako im je veliko priznanje biti na 7. mjestu po izdvajanju za poljoprivrednike, tim više što su to odradili u prvom mandatu.

 Sv. Ivan Zelina subvencionira svojim poljoprivrednicima i izradu dokumentacije za prijavu na EU fondove: Hrvoje Košćec 

'Sveti Ivan Zelina ima najčišći zrak u Zagrebačkoj županiji, naša je zemlja izrazito plodna i pogodna za sadnju brojnih kultura. Ističemo se po županijskoj robnoj marki vina kraljevina, kiselom zelju iz Lakteca te cestama sira. Blizina glavnog grada pruža našim poljoprivrednicima mogućnost plasmana proizvoda i grad će ubuduće još više ulagati u razvoj poljoprivrede. Samo u ovom trenutku je otvoreno nekoliko natječaja kroz koje grad subvencionira poljoprivrednike: za dodjelu potpora ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, za ekološku i integriranu proizvodnju, za unapređenje genetskog materijala, za premije osiguranja usjeva, višegodišnjih nasada i sadnog materijala, za edukaciju i stručno osposobljavanje te za izradu dokumentacije za prijavu na natječaj fondova EU', kazao nam je gradonačelnik Košćec.

U top deset plasirali su se još Trilj, Đurđevac i Kutina. Gledajući izdvajanje po stanovniku, top deset čine redom – Čabar, Petrinja, Ivanić Grad, Mali Lošinj, Vrgorac, Vis, Popovača, Novska, Stari Grad i Vrlika.

(gradonačelnik.hr)

Nedodirljivi rekord Hvar je ostvario u 2015. godini, kada je za kulturu izdvojio preko 23 posto proračuna, odnosno čak 43,5 posto više sredstava nego godinu ranije, i to zbog dodatnih ulaganja na zgradi Arsenal sa kazalištem, te za nabavku digitalizirane kino opreme za ljetno kino u prostoru spomenika kulture

U nizu naših istraživanja u kojima rekapituliramo mandat aktualnih gradskih vlasti, analizirajući koliko su za što izdvajali, na red je došla i kultura. Mandatna analiza, a promatrali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u razdoblju od 2013.-2015. (podaci za 2016. još nisu objavljeni), pokazuje da su kroz čitav mandat za kulturu najviše iz svog proračuna izdvajali mali i srednji gradovi.

Na prvom je mjestu uvjerljivi rekorder iz 2015. godine, Grad Hvar, koji je za kulturu tijekom mandata prosječno izdvajao 18,23 posto svog godišnjeg proračuna, odnosno gotovo šest milijuna kuna. Hvar je u samom vrhu, odmah iza Dubrovnika, kada se analizira izdvajanje po stanovniku – izdvajali su godišnje prosječno 1.369 kuna za kulturu. 

Kako su nam pojasnili iz gradske uprave gradonačelnika Rina Budrovića, najveći dio sredstava iz proračuna namijenjen kulturi proteklih godina utrošen je u očuvanje materijalne baštine, što će, kažu, pravi efekt na kulturnu sliku i život grada imati po otvaranju hvarskog kazališta i kompletne zgrade Arsenala sljedeće godine. Hvarske ljetne priredbe koje su prošle godine imale svoje 55. izdanje bitna su karika u očuvanju nematerijalne hrvatske i otočke baštine te obogaćivanju kulturne ponude grada. Iz istog razloga važna je potpora radu brojnih udruga u kulturi te Gradskoj knjižnici i Muzeju hvarske baštine, ističu iz Grada.

Rino Budrović

Kao što smo naveli, nedodirljivi rekord Hvar je ostvario u 2015. godini, kada je za kulturu izdvojio preko 23 posto proračuna, odnosno čak 43,5 posto više sredstava nego godinu ranije, i to zbog dodatnih ulaganja na zgradi Arsenal sa kazalištem, te za nabavku digitalizirane kino opreme za ljetno kino u prostoru spomenika kulture.

U Gradu kažu da su i u 2016. imali velika izdvajanja za kulturu: ukupno 19,61 posto proračuna (8.054.282 kn od 41.075.240 kuna koliko je iznosilo ukupno izvršenje proračuna).

Od toga je najveći dio sredstava utrošen na održavanje spomenika kulture (ukupno 5.679.640) od čega je 4.388.455 kuna utrošeno na obnovu zgrade Arsenala s povijesnim kazalištem, a 1.291.185 kuna na održavanje ostalih spomenika kulture. Za održavanje Hvarskih ljetnih priredbi osigurano je 616.423 kuna, za rad Gradske knjižnice i čitaonice Hvar 599.867 kuna, dok su udruge u kulturi primile od Grada donacije u visini od 567.599 kuna. Znatna sredstva su utrošena i za ostala kulturna događanja, manifestacije i izložbe, kao i za pomoć Muzeju hvarske baštine, kažu nam u Gradu Hvaru.

Pleternica: Kapitalna investicija u knjižnicu

Nakon Hvara, najviše je za kulturu u mandatu izdvojio Grad Đakovo– prosječno 17,58 posto proračuna, a treća je Pleternica sa prosječnim izdvajanjem od 17,16 posto proračuna godišnje.

Gradonačelnica Antonija Jozić objašnjava kako se njihova izdvajanja za kulturu odnose na kapitalnu investiciju izgradnje zgrade Hrvatske knjižnice i čitaonice, vrijednu 12 milijuna kuna, koju su svečano otvorili u prigodi Dana grada, 6.12.2014. godine.

Antonija Jozić

'Knjižnica je u potpunosti izgrađena i opremljena bespovratnim sredstvima naših ministarstava i fondova pa je time uspjeh još veći. Ponosna sam jer smo u prethodne 4 godine u naš grad uspjeli investirati preko 100 milijuna kuna za kapitalne investicije koji podižu kvalitetu življenja i potiču razvoj gospodarstva', napominje gradonačelnica Jozić.

Na četvrtom mjestu, po udjelu izdvajanja za kulturu u ukupnim proračunskim izdacima je Dubrovnik, prvak po per capita kriteriju. Godišnje su tijekom mandata za kulturu izdvajali prosječno 16,21 posto proračuna, odnosno 1.423 kune po stanovniku.

SlijedeŠibenik– prosječno 15,05 posto proračuna, Komiža– 14,93, Metković– 14,48, Vukovar– 13,94, Oroslavlje– 13,01, te Požega– 12,09 posto proračuna.

Šibenik: Obnovljene tvrđave postale svjetska atrakcija i središte kulturnog života grada

Željko Burić

Gradonačelnik Šibenika Željko Burić kaže kako je zadovoljan izdvajanjem Grada za kulturu, te kako ta izdvajanja kontinuirano rastu.

'Ovakvim Proračunom poručujemo da nam je želja da važnu ulogu u životu našeg grada imaju upravo kultura i umjetnost, te su se navedena sredstva ulagala prije svega u kulturnu infrastrukturu grada, a potom i u realizaciju osmišljenih kulturnih programa kojima se težilo povezati šibensko tradicionalno kulturno nasljeđe s modernim umjetničkim izričajima', ističe Burić.

Kao velike kulturne projekte Grada navodi obnovu tvrđava sv. Mihovila i Barone, za što je Grad dobio i sredstva iz EU fondova, a najavljuje i urešenje treće tvrđave, sv. Ivana, za što su također povučena EU sredstva. ,Za tvrđavu sv. Nikole, koja se nalazi na ulazu u šibenski kanal sv. Ante, službeno je pokrenut postupak za upis na UNESCO-ovu listu kulturnih dobara materijalne baštine, kaže Burić.

'Novoobnovljene šibenske tvrđave sv. Mihovil i Barone nisu samo kulturno povijesni spomenici već su svojim sadržajno bogatim i kvalitetnim glazbeno-umjetničkim programima postale središta kulturnog života grada. U navedenom razdoblju Tvrđava sv. Mihovila dobila je 2014. god. nagradu Hrvatske turističke zajednice za atrakciju godine kao i nagradu Hrvatske udruge za odnose s javnošću za komunikaciju u javnom sektoru', ističe gradonačelnik.

Burić navodi kako ulaganja u kulturnu infrastrukturu prate i ulaganja u rad kulturnih ustanova i udruga, kojih je oko pedesetak, uz čiju pomoć Grad Šibenik podiže svijest o očuvanju i vrednovanju spomeničkog i kulturnog nasljeđa, autohtonih lokacija i tradicije, ali isto tako i pomnim planiranjem, osmišljavanjem te organizacijom brojnih kulturnih i turističkih programa stvara pozitivni potencijal Šibenika i šibenskog područja. Grad tako, među ostalim, finanicra rad Gradske knjižnice, HNK Šibenik, Muzuej grada Šibenika, Galeriju Krševan, te čitav niz već tradicionalnih manifestacija poput Međunarodnog festivala djeteta, festivala klasične glazbe Musica appassionata, OFF blues @ JAZZ festivala, Večeri dalamtinske šansone, itd...

Metković: Opremili Prirodnoslovni muzej i digitalizirali kino

Katarina Ujdur

'Uz sve gospodarske, socijalne i komunalne probleme s kojima se susreću svi gradovi pa i Grad Metković, a koji se sustavno rješavaju, nismo zanemarili ulaganja u kulturu, budući da je ona izuzetno važan segment društvenog života', kaže nam gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur, napominjući da su se značajna izdvajanja za kulturu u Metkoviću nastavila i u 2016. i 2017. godini. Pojašnjava kako izdvajanje Grada Metkovića za kulturu, a riječ je o prosječno3.755.818 kn godišnje, uključuje izdvajanja za proračunske korisnike i udruge na području Grada, koje su organizirale mnoge kulturne događaje poput koncerata, izložbi, radionica, tribina, predavanja i slično. 'Međutim, najveći postotak od navedenog prosjeka odnosi se na ulaganje u opremanje stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Metković te revitalizaciju kina u Metkoviću tj. njegovu digitalizaciju. Spomenutim ulaganjima, kao i mnoštvom drugih kulturnih sadržaja u samom gradu, proširila se kulturna, a time i turistička ponuda grada Metkovića', kaže Katarina Ujdur.

Gledajući izdvajanje po stanovniku, u top deset gradova koji su najviše izdvajali za kulturu plasirali su se još i Mali Lošinj, Novalja, Zagreb i Rijeka. (gradonačelnik.hr)

U Starom Gradu ovih je dana konačno otvoren Dom za starije i nemoćne, prvi takav na otoku, za kojeg je Grad izdvojio 22 milijuna kuna, a sufinanciraju i programe pomoći u kući i dnevnog boravka za starije osobe koji su na otoku na kojem je, zbog negativnih demografskih trendova, starija populacija i najbrojnija

Kada smo prije nekoliko mjeseci analizirali izdvajanje gradova za socijalnu zaštitu u 2015. godini, Grad Stari Grad nametnuo se kao apsolutni rekorder – za socijalu su izdvojili gotovo polovicu svog proračuna (45,14 posto i preko 3000 kuna po stanovniku), i to, kako nam je tada objasnio gradonačelnik Vinko Maroević, zbog investicije od 22 milijuna kuna u starački dom.

Stari Grad ovom je investicijom osigurao i mjesto prvaka po izdvajanju u socijalnu zaštitu kroz čitav mandat, jer su u razdoblju od 2013.-2015. godišnje prosječno za socijalnu zaštitu izdvajali po 28,92 posto proračuna, odnosno preko četiri milijuna kuna godišnje. Gledajući per capita kriterij, Stari Grad prosječno je izdvajao 1.460 kuna po stanovniku, dvostruko više od drugoplasirane Komiže, koja je za socijalnu zaštitu izdvajala 732,79 kuna po stanovniku.

Iz Grada kažu kako imaju ovako ogromna izdvajanja jer su započeli drugu fazu gradnje Doma za starije i nemoćne, prvog ovakvog objekta na otoku Hvaru koji je konačno, 13. svibnja ove godine, i otvoren te osigurava smještaj za 80-ak starijih i nemoćnih osoba.

Gradonačelnik Starog Grada Vinko Maroević

'Ovakav objekt nije poboljšao kvalitetu života samo u Starome Gradu, nego na čitavom otoku, i Jelsi, Hvaru, Sučuraju i ostalim manjim mjestima', ističu iz Grada, te dodaju kako kvaliteti života starije populacije, koja je na otoku najmnogobrojnija, znatno pomažu i svojim projektima pomoći u kući i dnevnim boravkom.

Po izdvajanju za socijalnu zaštitu, nakon Starog Grada, ističe se Imotski– prosječno 15,51 posto proračuna, potom Komiža – 13,54 posto, Sisak– 11,07 posto, Grubišno Polje– 10,51 posto, Obrovac– 10,44 posto, Kastav– 9,91 posto, Solin– 9,17 posto, Split– 8,84 posto, te Zaprešić – 8,53 posto proračuna. 

Kristina Ikić Baniček

Iz ureda gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baničekpojašnjavaju kako se njihova izdvajanja za socijalnu zaštitu kroz godišnje programe javnih potreba odnose na zakonske obveze iz djelokruga jedinice lokalne samouprave, kao i aktivnosti koje predstavljaju iznadzakonski minimum, a čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama i obiteljima, te potpora organizacijama civilnog društva koje provode projekte i programe od interesa za opće dobro. Među zakonskim obvezama, najveća su izdvajanja za podmirenje troškova stanovanja, 1,2 milijun kuna, na što pravo imaju svi korisnici zajamčene minimalne naknade s područja grada, te izdvajanja za djelatnosti Gradskog društva Crvenog križa Sisak – 600 tisuća kuna. 

'Pored zakonskih obveza, značajna izdvajanja kojima se nastoji poboljšati socijalni status građana sežu u rasponu od naknade troškova smještaja u predškolske ustanove i financiranja troškova školske kuhinje, do različitih oblika pomoći građanima u socijalnoj potrebi, od kojih se značajna izdvajanja odnose na sufinanciranje javnog prijevoza za određene kategorije građana (3 milijuna kuna), troškove stanovanja u gradskim stanovima (1,7 milijun kuna), te pomoć i njegu u kući za stare i nemoćne (655 tisuća kuna). Važan dio socijalnih usluga pružaju udruge iz područja socijalno-humanitarne djelatnosti, čiji se projekti i programi redovito sufinanciraju putem godišnjih javnih natječaja‘, kažu nam iz Grada. Navode kako, među ostalim, financiraju i stipendije i subvencije u prijevozu studentima s područja grada (ukupno prosječno 900 tisuća kuna godišnje), potom program dnevnog boravka za starije osobe, Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, te jednokratne novčane potpore za socijalno ugrožene građane.

Gledajući per capita, u top deset su, uz Stari Grad i Komižu, još i Mali Lošinj, Zagreb, Dubrovnik, Vrlika, Obrovac, Imotski, Buzet i Rovinj. (gradonačelnik.hr)

Velika Gorica je za obrazovanja u razdoblju od 2013. do 2015. godine izdvajala prosječno 82,5 milijuna kuna godišnje, što je oko 32 posto gradskog proračuna. U top deset gradova koji su najviše izdvajali za obrazovanje u razdoblju od 2013. do 2015. nalaze se i Sveta Nedjelja, Vrbovec, Vis, Dugo Selo, Koprivnica, Križevci, Jastrebarsko, Čakovec i Požega.

Nakon već objavljenih analiza o izdvajanjima gradova za potrebe poduzetnika i poljoprivrednika, gradonačelnik.hr istražio je i koji su gradovi u ovom mandatu izdvojili najviše svojih proračunskih sredstava za obrazovanje - vrtiće, osnovne i srednje škole, te visoku naobrazbu, odnosno financiranje udžbenika, stipendija i prijevoza svojim učenicima i studentima. Analizirali smo, kao i uvijek, podatke Ministarstrva financija o izvršenju lokalnih proračuna za razdoblje od 2013.-2015., jer podaci za 2016. još nisu objavljeni.  

Po ovim podacima, najviše gradova - njih 59, izdvajalo je kroz mandat za obrazovanje između 10 i 20 posto godišnjeg proračuna. Ispod deset posto izdvojilo je 40 gradova, dok su 22 izdvojila između 20 i 30 posto. Više od 30 posto izdvojila su, pak, samo četiri grada - Vis (30,08 posti), Vrbovec (30,29 posto), Sveta Nedelja (31,23 posto) i Velika Gorica, grad s najvećim izdvajanjem za obrazovanje u mandatu - prosječno 31,81 posto godišnjeg proračuna kroz mandat. Inače, na razini države, u 2015. godini za obrazovanje je, po podacima EUROSTAT-a, izdvojeno 10,10 posto ukupnog proračuna, dok je EU prosjek 10,30 posto.

U tri godine mandata Velika Gorica je za potrebe obrazovanja izdvajala u prosjeku oko 82,5 milijuna kuna godišnje, odnosno 31,81% proračuna. Najveće je izdvajanje za obrazovanje imala u 2015., kada smo je proglasili apsolutnim rekorderom jer je za obrazovanje izdvojila čak 39 posto godišnjeg proračuna, i to zbog ulaganja u dovršenje nove škole i školske sportske dvorane u Novom Čiču. Osim toga, izdvajanja Velike Gorice za obrazovanje odnose se na uređenje i sanaciju objekata osnovnih škola, potom stipendije za učenike i studente, te pomoćnike u nastavi koje je Grad omogućio za 67 učenika s teškoćama u razvoju. Financiraju i prijevoz učenike, subvencioniraju prijevoz srednjoškolcima i studentima, kao i udžbenike za osnovnoškolce iz obitelji s troje ili više djece. Grad, pojašnjavaju, suvinancira i školu plivanja, školu u prirodi, natjecanja u znanju i športu, prehranu i ostale programe, čime stavlja učenika kao pojedinca na prvo mjesto, osluškujući njegove osnovne potrebe, te osiguravajući financijsku pomoć roditeljima.

Dražen Barišić: Velika Gorica u 2015. za obrazovanje je izdvojila čak 39,58 posto proračuna

Nakon Velike Gorice slijede Sveta Nedjelja, sa prosječnim izdvajanjem od 31,23 posto proračuna, te Vrbovec koji je godišnje izdvajao u prosjeku 30,29 posto proračuna za obrazovanje. Na visokom četvrtom mjestu nalazi se Grad Vis koji, prema broju od 1,934 stanovnika, jedini na listi spada u kategoriju malog grada, a izdvajao je prosječno 30,08 posto proračuna, odnosno 5.113,550 kuna godišnje.

Nakon Visa slijede Dugo Selo – 29,81 posto, Koprivnica – 29,60 posto, Križevci– 25,50 posti, Jastrebarsko sa izdvajanjem od 24,89 posto proračuna prosječno godišnje, te Čakovec sa 24,64 posto proračuna.

Neferović: Za plaće u produženom boravku u ovoj godini 833 tisuće kuna

Deseti grad sa najvećim izdvajanjem za obrazovanje u Hrvatskoj u ovom mandatu – prosječno 24,50 posto godišnjeg proračuna je Grad Požega. Gradonačelnik Vedran Neferović istaknuo je kako je grad za potrebe obrazovanja do sada najviše izdvajao za ulaganja u nove građevinske objekte, financiranje plaća zaposlenika koji imaju osiguran produženi boravak u školama te izdvajanja za redovne školske djelatnosti.

Vedran Neferović: Za obrazovanje Požega izdvaja četvrtinu proračuna

''Grad Požega u suradnji s gradskim školama od jeseni 2011. organizira produženi boravak djece u školama. Od školske godine 2010./2011. Grad je počeo izdvajati i sredstva za sufinanciranje materijalnih troškova Katoličke osnovne škole u Požegi, a potom i sredstva za plaće učitelja u produženom boravku', rekao je gradonačelnik i nadodao kako će Grad u ovoj školskoj godini za plaće učitelja u produženom boravku i materijalne troškove u Katoličkoj školi, te plaće učitelja u produženom boravku u tri gradske osnovne škole, izdvojiti ukupno 833.000 kuna iz gradskog proračuna.

Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju, situacija je ponešto drukčija situacija. Na prvom mjestu se nalazi Grad Vis, koji je za obrazovanje izdvajao prosječno čak 2.644 kune po stanovniku godišnje. Nakon njega redom slijede: Grad Zagreb, Krk, Pazin, Umag, Poreč, Velika Gorica, Cres, Koprivnica, Sveta Nedjelja.

Bassanese: Obrazovanje- ključni faktor za demografsku obnovu i budućnost

Grad Umag izdvajao je godišnje prosječno 1440 kuna po stanovniku za obrazovanje, a gradonačelnik Vili Bassanese istaknuo je kako je grad već 2010. godine, s projektom ''Umag-grad djece'' započeo sa sustavnim ulaganjem u obrazovanje, prepoznavši ga kao ključni faktor za demografsku obnovu i boljitak budućnosti Umaga i njegovih građana.

Vili Bassanese: Djeca u Umagu imau najbolje i najkvalitetnije uvjete obrazovanja

'Projekt obuhvaća izgradnju novih ili rekonstrukciju svih 18 zgrada umaških predškolskih i školskih ustanova te gradnju srednje škole vlastitim sredstvima, kao i uređenje igrališta i parkova, što nad standardno osigurava našoj djeci najbolje i najkvalitetnije uvjete u okviru odgojno-obrazovnog procesa, od vrtića do fakulteta', rekao je gradonačelnik i istaknuo kako je uz pomoć ovog desetogodišnjeg projekta izgrađen i prvi besplatni vrtić u Hrvatskoj, a od 1. travnja ove godine sva djeca u Umagu - njih 600, imaju potpuno besplatno predškolsko obrazovanje.

Projektom se također osiguravaju besplatni udžbenici i besplatan prijevoz učenicima Umaga. Bassanese dodaje i još kako grad također osigurava produženi boravak u osnovnim školama, sufinancira topli obrok, financira prijevoz za učenike srednjih škola, kao i potpore za učenike, stipendije za studente od min 500 do 1600 kn mjesečno, nagrade za izvrsne učenike osnovnih i srednjih škola te mjesečne potpore za učenike slabijeg imovinskog statusa. Najveći iskorak u izdvajanju za obrazovanje Umag je pak napravio 2016. godine kada je za odgoj i obrazovanje utrošeno 56,8 milijuna kuna, odnosno 37 posto godišnjeg proračuna, što je daleko iznad standarda Hrvatske i Europe, ističe Bassanese.

Jurjako: Sufinanciramo čak i troškove prijevoza u vrtić

Grad Cres u mandatu je za obrazovanje izdvajao u prosjeku po 1.259 kuna po stanovniku, a gradonačelnik Kristijan Jurjako ističe kako je većina ulaganja bila u modernizaciju vrtića i škola te sufinanciranje obrazovnih troškova djece.

Kristijan Jurjako: Cres je prvi u Hrvatskoj po izdvajanju za stipendije, kada se gleda per capita

fo: Walter Salković

U creskim vrtićima ima mjesta za sve koji to žele, nema listi čekanja, a planira se i nadogradnja kako bi bili spremni za veći broj djece i još bolji standard, kaže Jurjako i navodi kako je Cres vjerojatno jedinstven u Hrvatskoj po tome što Grad sufinancira troškove prijevoza u vrtić roditeljima iz manjih naselja na otoku.

Creska osnovna škola jedna od najmodernijih škola u Hrvatskoj, po čemu se grad ističe izvan hrvatskih standarda, nastavlja Jurjako. 'Sve su učionice opremljene pametnim pločama, uveden je e-dnevnik, među prvim školama su se počeli baviti robotikom, a na svom krovu imaju solarnu elektranu koja proizvodi električnu energiju. Sve je to moguće zahvaljujući sufinanciranju iz gradskog proračuna jer nam nije teško izdvojiti sredstva kad vidimo s koliko mašte i volje naša djeca sudjeluju u raznim izvannastavnim aktivnostima', ističe gradonačelnik i zaključuje kako Grad svim studentima koji žele daje stipendiju, te im financira putne troškove kako bi ostali u kontaktu s otokom. (L.U.)

Niz analiza kojima smo rekapitulirali aktualni mandat gradskih vlasti, gledajući tko je po različitim stavkama najviše izdvojio za potrebe građana i poduzetnika, zaključujemo i jednom u kojoj tražimo one najštedljivije. Istražili smo koliko su gradonačelnici u razdoblju od 2013.-2015. trošili na službena putovanja i reprezentaciju

U nizu analiza kojima smo proteklih tjedana rekapitulirali mandat aktualnih gradskih vlasti gledajući tko je, po različitim stavkama, najviše izdvojio za različite potrebe građana, posljednja se bavi najštedljivijima. Istražili smo koji gradonačelnici su u ovom mandatu, odnosno razdoblju 2013.-2015. (Ministarstvo financija još nije objavilo podatke za 2016.), najmanje potrošili na svoje potrebe odnosno stavke koje građanima, iako racionalnim i efikasnim korištenjem gradovima itekako mogu donijeti korist, praktično ne znače ništa. Riječ je, naravno, o službenim putovanjima i reprezentaciji – stavkama pod kojima su političari, i lokalni i oni na nacionalnoj razini, često zadovoljavali vlastite, a ne potrebe i interese građana, i zbog kojih je u javnosti i stvorena slika političara kao uhljeba i 'lokalnih šerifa'.

Naše analize pokazuju da je puno više pozitivnih primjera i političara koji se itekako odgovorno ponašaju i upravljaju novcem svojih građana, a neki od njih idu toliko daleko da doslovno putuju o vlastitom trošku kako bi uštedjeli proračunski novac.

Lacković: Ne treba putovati za svaku glupost, zbog pisanja dnevnica i putnih troškova

Upravo zbog ovakvog modela vladanja u široj hrvatskoj javnosti proslavio se gradonačelnik Đurđevca, Željko Lacković, kada smo prošle godine objavili da je u čitavoj 2014. godini Grad Đurđevac za službena putovanja potrošio – 323 kune. Lacković je tada objasnio da, osim što svoju dužnost obavlja volonterski, jer plaću i dalje prima u svom odvjetničkom uredu, iz svog džepa pokriva i troškove putovanja, te da on sam nije potrošio niti ove 323 kune, već netko od njegovih zamjenika. Iako su im se troškovi službenih putovanja u 2015. godini povećali, te narasli na 3.846 kuna, Đurđevac, kada se gledaju prosječna godišnja izdvajanja, i dalje ostaje najštedljiviji hrvatski grad kada su putovanja u pitanju.

Željko Lacković: Na posao u Đurđevcu biciklom, izvan Grada na svoj trošak

'Kada grad ili općinu vodi pravi neovisni poduzetnik, materijalno neopterećen izdacima za gorivo i službeni put, tada ovih troškova neće niti biti u izvještajima. Treba organizirati sastanke isključivo u interesu lokalne zajednice, a ne putovati na svaku glupost upravo radi pisanja dnevnice i putnih troškova, kako to radi većina stranačkih dužnosnika', kaže nam Lacković.