Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. godini Vukovar je zabilježio čak 153 posto više turističkih dolazaka i 132 posto noćenja više nego godinu ranije

Turistička 2015. godina bila je najbolja hrvatska sezona svih vremena u kojoj je ostvareno 6,8 posto više noćenja i 8,3 posto više dolazaka nego godinu ranije. Ono što je također značajno jest produženje sezone koja se po prvi put ozbiljno produljila i na prosinac, u kojem je u Hrvatsku došlo čak 16 posto više turista nego godinu ranije. Očekivanja od 2016. su, unatoč općoj neizvjesnosti izazvanoj terorističkim napadima i prijetnjama, velika, a turistički djelatnici nadaju se nastavku rasta i još boljim rezultatima nego lani. Što bi se, sudeći po prvim rezultatima za prvih šest mjeseci koje objavljuju turističke zajednice, moglo i ostvariti.

U međuvremenu, analitičari gradonačelnik.hr-a pozabavili su se usporedbom protekle dvije godine i istražili koji su hrvatski gradovi ostvarili najveći turistički rast. Odmah u oči upada da među top najboljih nisu razvikane turističke destinacije već mahom srednji i mali gradovi od kojih bi se na prvu tek nekoliko njih uopće povezivalo s turizmom. Također, očigledan je trend rasta kontinentalnog turizma pa je polovica od top deset gradova s najvećim rastom u 2015. godine iz kontinentalne Hrvatske.

Sudeći po podacima Državnog zavoda za statistiku za 2014. i 2015. godini, apsolutni rekorder po rastu turističkih dolazaka i noćenja je Vukovar. Sa 7.017 dolazaka u 2014. godini, skočili su za deset tisuća, na 17.811 dolazaka u 2015. godini, što je rast od čak 153,8 posto. Tek nešto je manji rast u broju noćenja, 135 posto – sa 11.923 u 2014. na 28.015 u 2015. godini.

U vukovarskoj gradskoj upravi su, naravno, zadovoljni rezultatima jer oni znače i povećanje potrošnje u gradu, te posredno i otvaranje novih radnih mjesta.

'Ovakvi rezultati su i izazov za stvaranje i osmišljavanje novih turističkih proizvoda. Nastojimo i dalje pratiti trendove te širiti ponudu prema specijaliziranim oblicima turizma kao sto je npr. cikloturizam, pa tako pripremamo projekte koji će zadovoljiti njihove potrebe i potražnju', kaže pročelnica gradskog ureda za kulturu i turizam Marina Sekulić.

fo: www.radio-dunav.hr

Objašnjava kako je više razloga za ovakav porast dolazaka i noćenja. 'Tu su ekskurzije 8. razreda koje u sklopu terenske nastave iz povijesti obilaze prvenstveno memorijalna mjesta. Nadalje, 30.06.2015 otvoren je Muzej Vučedolske kulture koji je postao atrakcija sam po sebi i jedan od glavnih motiva dolazaka u Vukovar. Kontinuirano se radi na promociji destinacije Vukovar na specijaliziranim sajmovima kao što je sajam kruzing industrije pa tako bilježimo i kontinuirani rast broja ticanja riječnih kruzera. Rastu broju noćenja svakako je doprinijelo i ponovno otvaranje Hostela Zagreb s 250 ležajeva, te porast broja novih manjih obiteljskih smještaja i hostela', ističe pročelnica.

Iza Vukovara, na drugom je mjestu po rastu dolazaka od 52,3 posto Belišće, treća je Krapina, potom Čabar, Trilj, Vodnjan, Jastrebarsko, Solin, Čakovec, i Metković deseti.

Kada se gleda rast broja noćenja, iza Vukovara je Daruvar, pa potom Belišće, Imotski, Vodnjan, Trilj, Bakar, Slunj, Čabar i Otočac.

Na izbore 11. rujna izlazi 48 gradonačelnika i gradonačelnica. Najviše (19) ih je na listama HDZ-a koji na ove izbore ide sa četiri gradonačelnika više nego na prošle izbore, dok SDP-ova Narodna koalicija na ove izbore ide sa 13 gradonačelnika/ca, pet više nego na prošlim.

  Jedna od najradikalnijih i najupečatljivijih promjena na izbornim listama u odnosu na izbore u studenome prošle godine definitivno se dogodila na HDZ-ovoj listi, u njihovoj tradicionalnoj dalmatinskoj 'utvrdi'. Sa liste, koju je na prošlim izborima predvodio sam tadašnji šef stranke Karamarko, što vlastitom a što odlukom stranke, ispali su donedavne stranačke zvijezde Božidar Kalmeta i Josipa Rimac, a HDZ je 9. izbornu jedinicu povjerio Branki Juričev Martinčev. Dugogodišnja gradonačelnica Vodica, koja na prošlim izborima nije ni bila na listi HDZ-a, nije skrivala iznenađenje ovakvom odlukom jer je bila gotovo uvjerena da će, uslijed unutarstranačkih lobiranja i odnosa snaga i ovaj put 'ostati izvan igre'. No, nakon početnog šoka, najavljuje da će napraviti sve da pobijedi na izborima, nakon kojih će do lokalnih izbora paralelno obnašati dužnosti saborske zastupnice i vodičke gradonačelnice. A onda, kako stranka odluči. 

Kako će birači reagirati na ovakve promjene i hoće li 9. izborna jedinica i dalje ostati čvrsta i nepobjediva utvrda HDZ-a tek ćemo vidjeti, no Branka Juričev Martinčev definitivno je postala jedna od gradonačelničkih zvijezda ovih izbora. Jedina je HDZ-ova, i jedna od tek nekolicine gradonačelnika koji predvode stranačke liste na ovim parlamentarnim izborima.

Nakon što je naime DIP u ponedjeljak objavio kandidacijske liste za izbore 11. rujna, a stranke startale sa službenom predizbornom kampanjom, gradonačelnik.hr analizirao je status gradonačelnika na stranačkim listama. Usporedbom sa listama s prošlih izbora odmah u oči upada izraziti trend povećanja broja gradonačelnika na listama – sa 36, koliko ih je bilo kandidirano na prošlim izborima, na 48 na ovim izborima.
U svoje popularne i uspješne lokalne čelnike najviše se uzda HDZ, na čijim listama je 19 gradonačelnika/ca (na izborima 2015. bilo ih je 15), za koje se otvorio prostor nakon što se novo stranačko vodstvo odlučilo riješiti brojnih partnera iz Domoljubne koalicije koji su na prošlim izborima zauzeli mjesta na listama nauštrb HDZ-ovih ljudi na terenu.

I na SDP-ovim, odnosno listama Narodne koalicije, više je gradonačelnika nego prošli put – 13 (na prošlim izborima 8), IDS ih ima četiri, MOST tri, a HDSSB dva.

Zanimljivo je kako je pak Milan Bandić, od prošlih do ovih izbora, na svoje liste uspio privući još četiri gradonačelnika koji su redom zauzeli najviša mjesta na listama. Pa su se s Bandićem na ovim izborima udružili đurđevački Željko Lacković, koji je na prošle izbore išao sa svojom nezavisnom listom da bi na ove izašao kao drugi po redu, odmah iza Bandića, u 2. izbornoj jedinici. Gradonačelnici Petrinje i Novske Darinko Dumbović i Vlado Klasan u vrhu su Bandićeve liste u 6. izbornoj jedinici, a splitski je Ivo Baldasar nakon izbacivanja iz SDP-a put do Sabora odlučio osigurati suradnjom s Bandićem čiju listu nosi u 10. izbornoj jedinici.

Upravo u 10. jedinici dogodit će se ujedno i najveći okršaj gradonačelnika – na listama SDP-a, MOST-a i HDZ-a našlo ih se čak sedam. Za srednjedalmatinske birače uz Baldasara će se tako boriti MOST-ovi Ivan Kovačić (Omiš) i novoizabrani gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. Za razliku od HDZ-a, koji u ovoj jedinici ide samo s jednim gradonačelnikom – Blaženkom Bobanom (Solin), SDP ih je kandidirao troje – Tonća Bilića (Makarska), te Ivanu Marković (Supetar) i Tonku Ivčević (Komiža).

Radikalne promjene na listama u 9. izbornoj jedinici već smo spomenuli, a kolika je HDZ-ova lokalna premoć na ovom području najbolje ilustrira podatak da na ove izbore idu s četiri gradonačelnika (Branka Juričev Martinčev/Vodice, Ivan Šipić/Trilj, Nediljko Dujić/Skradin i Željko Burić/Šibenik), dok SDP nema niti jednoga. Tu je još samo MOST-ov gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac.

Istarska, 8. izborna jedinica utvrda je pak IDS-a koji na ovim izborima ponavlja prokušanu kombinaciju sa prošlih – četiri gradonačelnika na prve četiri pozicije na listi – Boris Miletić (Pula), Giovanni Sponza (Rovinj), Tulio Demetlika (Labin) i Darijo Vasilić (Krk).
HNS-ova gradonačelnica Kraljevice Nadar Turina-Đurić na ovim se izborima iz 7. izborne jedinice preselila na četvrto mjesto u 8., dok je HDZ na 8. mjestu kandidirao Garija Capellija, gradonačelnika Malog Lošinja.

Dva gradonačelnika više nego lani, njih šest, na ovim će se izborima ogledati u 7. izbornoj jedinici. Trojica su HDZ-ova, a stranka ovdje i dalje tipuje na prvog čovjeka Karlovca, Damira Jelića koji je, doduše, sada na drugom mjestu na listi, iza političkog tajnika stranke Davora Ive Stiera, dok je prošli put bio prvi. Po prvi put na HDZ-ovoj listi našli su se gradonačelnici Bakra i Svete Nedelje, Tomislav Klarić i Drago Prahin.
Još jedan popularni gradonačelnik, Stanko Majdak iz Zlatara, izlazi na izbore u ovoj jedinici, i to na listi Hrvatske radničke stranke. U samom vrhu, na drugom mjestu liste Narodne koalicije, tu je novi šef HSS-a i uspješni gradonačelnik Samobora Krešo Beljak, a na devetom mjestu prvi čovjek Čabra, SDP-ovac Kristijan Rajšel.

U 6. izbornoj jedinici, osim dvojice već spomenutih gradonačelnika sa lista Milana Bandića, ogledat će se i HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić, koji je sa osmog mjesta na prošlim izborima dospio do 2. mjesta i sigurnog ulaska u Sabor, te SDP-ova Kristina Ikić Baniček koja na ove izbore također ide s bolje pozicije, 5. mjesta na listi (na prošlim izborima bila je 8.). Tu je još i HSP-ovac Josip Mišković iz Popovače.

Peta izborna jedinica doživjela je gradonačelnički boom – HDZ je poduplao svoje snage, ispred Antonije Jozić (Pleternica) i Davora Miličevića (Županja), koji su bili na listi za prošle izbore, ubacili su još vukovarskog Ivana Penavu te vinkovačkog Mladena Karlića. SDP je pak kandidirao Vinka Grgića (Nova Gradiška) i Zvonimira Draguna (Ilok).

Udvostručio se broj i u 4. jedinici, gdje ovaj put na izbore izlaze četiri gradonačelnika, po dva HDSSB-ovca – Dinko Burić (Belišće) i Zoran Vinković (Đakovo), i dva HDZ-ovca – Krešimir Žagar (Našice) i Leon Žulj (Valpovo).

U 3. jedinici ponovo četiri kandidata, HDZ-ov Dražen Srpak (Mursko Središće), te tri SDP-ovca – Stjepan Kovač (Čakovec), Marko Vešligaj (Pregrada) i Milorad Batinić (Ivanec).

U drugoj izbornoj jedinici protiv Bandića i Lackovića od gradonačelnika je kandidiran bivši predsjednik HSS-a Branko Hrg (Križevci), koji je odbio slijediti novog predsjednika u savez sa SDP-om, te gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec koji je 13. na listi Narodne koalicije.

Prva, zagrebačka izborna jedinica, bit će ovaj put arena za okršaj dvojice stranačkih čelnika, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. No, što se gradonačelnika tiče, tu je samo HDZ-ov prvi čovjek Zaprešića i čelnik Udruge gradova Željko Turk, koji je bio jedini gradonačelnik u 1. izbornoj jedinici i na izborima 2015.

Krešo Beljak: Konačno prepoznat trud lokalnih čelnika

'Uspješni lokalni čelnici mogu puno doprinijeti razvoju države i društva jer su suočeni sa svim situacijama, od najmanjih problema građana do suradnje s državnom razinom koja je nužna, ali često ne i zadovoljavajuća. Zato svatko od nas svojim angažmanom želi unaprijediti svoj grad, ali i državu u cijelosti', kaže samoborski gradonačelnik i šef HSS-a Krešo Beljak koji za razliku od prošlih parlamentarnih izbora na kojima nije bio ni kandidiran, na siguran ulazak u Sabor već sad može računati zahvaljujući visokom drugom mjestu na listi Narodne koalicije u 7. izbornoj jedinici.
Povećanje broja gradonačelnika na listama za izbore govori da je trud lokalnih čelnika napokon prepoznat i na državnoj razini, kaže Beljak te ističe kako nije jednostavno voditi grad, osobito u kriznim vremenima s kojima smo suočeni. 'Zato je nužno grad voditi pametno, izdvajati veća sredstva za pomoć građanima kojima je to potrebno, ali ne dopustiti da to utječe na razvoj i projekte. U Samoboru smo to uspjeli, praktički smo prvi grad koji je izašao iz krize, a građanima pružamo još veću pomoć nego ranije – veća naknade za djecu, besplatne udžbenike, božićnice za umirovljenike te smanjenje cijena javnih usluga', ističe Beljak.

Ivana Marković: Na listama gradonačelnici koji su pomakli stvari s mrtve točke

SDP-ova gradonačelnica Supetra Ivana Marković i na ovim je izborima pozicionirana relativno nisko, na 11. mjestu u 10. izbornoj jedinici, no ona je zadovoljna.
'S obzirom da sam u stranci relativno kratko, zadovoljna sam i velika mi je čast da sam na listi za Sabor sa svojim kolegama iz stranke koji su se već dokazali i koji su bili na vlasti u vladi Zorana Milanovića te su zaslužni uvođenje reda u našoj državi. Svojim radom i rezultatima u gradonačelničkom mandatu sam pokazala da se na mene itekako može računati. Moj cilj je ostvarenje novog mandata gradonačelnice, a ako uđem u Sabor, prvenstveno ću se boriti i zalagati za razvoj svoga kraja, otoka, kroz financijski jače i održive jedinice jer su oni prvi kontakt svakog građana s nekim od oblika vlasti'.
Komentirajući povećanje broja gradonačelnika na listama Marković kaže kako je očito riječ o gradonačelnicima koji su u svom mandatu ostvarili dobre rezultate i na taj način su prepoznati u stranci ali i u društvu. 'Ovi izvanredni izbori su se poklopili sa zadnjom godinom mandata nas gradonačelnika, kada su već došli rezultati i isprofilirali se uspješni gradonačelnici koji su u svojim sredinama ostvarili rezultate i pomakli stvari s mrtve točke'.

Drago Prahin: Uspješni ljudi s terena povećavaju šansu za pobjedu

'Za razliku od ranijih godina kada se malo gledalo na ljude s terena, novi HDZ-ov pogled na izbore obuhvaća ljude s uspjehom na samom terenu koji svojim rezultatima mogu promovirati stranku', kaže Drago Prahin, HDZ-ov gradonačelnik jednog od najboljih i za život najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj– Svete Nedelje.
Prahin se nada i da će njegovi te rezultati ukupne gradske uprave Svete Nedelje biti prepoznati kao primjer kako se mora raditi te da će birači izabrati upravo takve ljude da vode i državu.
Njegov ulazak u Sabor donio bi, kaže, Svetoj Nedelji višestruke koristi jer su stvari u Gradu sada posložene, a radom kroz ministarstva i zakone mnogi bi se problemi mogli rješavati na izboru, a ne na drugoj ili trećoj ruci.

Željko Lacković: Gradonačelnici najbolje razumiju probleme nepovezanosti države i lokane vlast

„Gradonačelnici kao prvi ljudi lokalne politike najbolje razumiju probleme nepovezanosti središnje države i lokane vlasti te svojim mjestom u Hrvatskom saboru nastoje otkloniti taj problem“, temeljna je premisa Željka Lackovića koji se natječe u drugoj izbornoj jedinici kao nezavisni kandidat na listi Milana Bandića.

Željko Lacković, dakako, upravo zagrebačkog gradonačelnika vidi kao budućeg premijera. „Kada bi se u sportu slalo na Olimpijadu prema načinu kadroviranja u politici, Hrvatska ne bi osvojila niti kantu za smeće, a ne medalju. Mediji su stvorili potpuno pogrešnu sliku o premijeru kakav Hrvatskoj treba, bitniji je fizički izgled, boja očiju ili broj stranih jezika od onoga što je čovjek napravio u životu, njegovi rezultati. Jasno je kao dan da Milan Bandić jedino ima konkretne rezultate i da je okupio ljude oko sebe sa konkretnim rezultatima, a sve ostalo je priča, potencija i prepotencija“, rekao je Lacković, dodavši kako očekuje da će upravo njihova koalicija biti iznenađenje na predstojećim izborima

IZBORI 2015.

1.IJ

1.ŽELJKO TURK(ZAPREŠIĆ) HDZ, 6.

2. IJ

1. MILAN BANDIĆ(ZAGREB) BM365, 1.

2. BRANKO HRG (HSS) 2.

3. ŽELJKO LACKOVIĆ (ĐURĐEVAC), NEOVISNA LISTA, 1.

3.IJ

1. DRAŽEN SRPAK(MURSKOSREDIŠĆE) HDZ, 12.

2. DARKO HRENIĆ(NOVI MAROF) – NARODNA STRANKA, REFORMISTI

3. MILORAD BATINIĆ (IVANEC) SDP, 2.

4. DUBRAVKO BILIĆ (LUDBREG) SDP,10.

4. IJ

1. DINKO BURIĆ (BELIŠĆE) HDSSB,8.

2. LEON ŽULJ (VALPOVO) HDZ, 9 .

5. IJ

1. ANTONIJA JOZIĆ (PLETERNICA) HDZ, 14.

2. DAVOR MILIČEVIĆ (ŽUPANJA) HDZ, 11.

3. ZORAN VINKOVIĆ (ĐAKOVO) HDSSB, 14.

6 IJ

1. DRAŽEN BARIŠIĆ (V.GORICA) – HDZ, 8.

2. KRISTINA IKIĆ BANIČEK (SISAK) SDP, 8.

3. DARINKO DUMBOVIĆ (PETRINJA), REFORMISTI

7. IJ

1. DAMIR JELIĆ (KARLOVAC) HDZ, 1.

2. IVAN BARŠIĆ, POK. (DUGA RESA) – HDZ, 8.

3. TOMISLAV KLARIĆ (BAKAR) HDZ, 9.

4. NADA TURINA ĐURIĆ (KRALJEVICA) HNS, 3.

5. KRISTIJAN RAJŠEL (ČABAR) SDP

8. IJ

1. BORIS MILETIĆ (PULA) – IDS, 1.

2. GIOVANNI SPONZA (ROVINJ) – IDS 2.

3. TULIO DEMETLIKA (LABIN) IDS 3.

4. DARIJO VASILIĆ (KRK) IDS 4.MJ

5. OLEG BUTKOVIĆ (NOVI VINODOLSKI) HDZ, 1.

9. IJ

1. JOSIPA RIMAC (KNIN) HDZ – 2.

2. BOŽIDAR KALMETA (ZADAR) HDZ, 3.

3. IVAN ŠIPIĆ (TRILJ) HDZ, 8.

4. ANTE ŽUPAN (OBROVAC) HDZ, 13.

10. IJ

1. IVAN KOVAČIĆ (OMIŠ) MOST 1.

2. BOŽO PETROV (METKOVIĆ) MOST 14.

3. IVANA MARKOVIĆ (SUPETAR) SDP 10.

4. TONKA IVČEVIĆ (KOMIŽA) SDP 11.

5. TONĆI BILIĆ (MAKARSKA) SDP 9.

6. BLAŽENKO BOBAN (SOLIN) HDZ 8.

IZBORI 2016

1.IJ

1. ŽELJKO TURK (ZAPREŠIĆ) HDZ

2. IJ

1. MILAN BANDIĆ (ZAGREB) -MB365 1.

2. BRANKO HRG (KRIŽEVCI) – HDZLlista

3. ŽELJKO LACKOVIĆ (ĐURĐEVAC) – MB365, 2.

4. HRVOJE KOŠĆEC (SV. IVAN ZELINA) – HNS, 13.

3. IJ

1. DRAŽEN SRPAK (MURSKO SREDIŠĆE) – HDZ, 14.

2. STJEPAN KOVAČ (ČAKOVEC) – SDP, 3.

3. MARKO VEŠLIGAJ (PREGRADA) – SDP 7.

4. MILORAD BATINIĆ (IVANEC) – SDP 14.

4.IJ

1. DINKO BURIĆ (BELIŠĆE) – HDSSB, 5.

2. ZORAN VINKOVIĆ (ĐAKOVO) – HDSSB, 9.

3. KREŠIMIR ŽAGAR (NAŠICE) – HDZ 7.

4. LEON ŽULJ (VALPOVO) – HDZ 9.

5. IJ

1. IVAN PENAVA (VUKOVAR) – HDZ, 5.

2. ANTONIJA JOZIĆ (PLETERNICA) – HDZ 12.

3. MLADEN KARLIĆ (VINKOVCI) – HDZ, 7.

4. DAVOR MILIČEVIĆ (ŽUPANJA) – HDZ, 9.

5. VINKO GRGIĆ (N.GRADIŠKA) – SDP, 5.

6. ZVONIMIR DRAGUN (ILOK) – SDP, 10.

6. IJ

1. DARINKO DUMBOVIĆ (PETRINJA) – MB365, 2.

2. VLADO KLASAN (NOVSKA) – MB365, 3.

3. DRAŽEN BARIŠIĆ (V. GORICA) – HDZ, 2.

4. KRISTINA IKIĆ BANIČEK (SISAK) – SDP, 5.

5. JOSIP MIŠKOVIĆ (POPOVAČA) – HSP,1.

7.IJ

1. DAMIR JELIĆ (KARLOVAC) – HDZ,2.

2. DRAGO PRAHIN (SV. NEDELJA) – HDZ, 8.

3. TOMISLAV KLARIĆ (BAKAR) – HDZ,4.

4. STANKO MAJDAK (ZLATAR) – HRVATSKA RADNIČKA STRANKA, 7.

5. KREŠO BELJAK (SAMOBOR) – HSS (LISTA NAR.KOAL), 2.

6. KRISTIJAN RAJŠEL (ČABAR) – SDP, 9.

8 IJ

1. GARI CAPELLI (M.LOŠINJ) – HDZ, 8.

2. BORIS MILETIĆ (PULA) – IDS, 1.

3. GIOVANNI SPONZA (ROVINJ) – IDS,2.

4. TULIO DEMETLIKA (LABIN) – IDS, 3.

5. DARIJO VASILIĆ (KRK) – IDS, 4.

6. NADA TURINA-ĐURIĆ (KRALJEVICA) – SDP, 4.

9.IJ

1. BRANKA JURIČEV MARTINČEV (VODICE) – HDZ,1.

2. IVAN ŠIPIĆ (TRILJ) – HDZ, 10.

3. NEDILJKO DUJIĆ (SKRADIN) – HDZ 5.

4. ŽELJKO BURIĆ (ŠIBENIK) – HDZ, 11.

5. STJEPAN KOSTELAC (OTOČAC) – MOST,4.

10. IJ

1. IVO BALDASAR (SPLIT) MB365,1.

2. IVAN KOVAČIĆ (OMIŠ) MOST 2.

3. IVANA MARKOVIĆ (SUPETAR) – SDP, 11.

4. TONĆI BILIĆ (MAKARSKA) – SDP 10.

5. TONKA IVČEVIĆ (KOMIŽA) – SDP 12.

6. ANTE PRANIĆ (VRGORAC) – MOST, 5.

7. BLAŽENKO BOBAN (SOLIN) – HDZ, 8.

Čak 36,8 posto svog proračuna Pazin je izdvojio za sport i rekreaciju u 2014. godini i to zbog otvaranja velike multifunkcionalne sportske dvorane koja, osim školarcima, služi i gradskim sportskim klubovima i rekreativcima. Uz Pazin, u top deset gradova po ulaganju u zdrav i sportski duh svojih građana su Varaždin, Zabok, Supetar, Požega, Sinj, Rijeka, Klanjec, Poreč i Vrlika

Uz kulturu, u kriznim vremenima sport je područje na kojem se najčešće i najviše štedi, barem kada su jedinice lokalne samouprave u pitanju. Iako nitko ne dovodi u pitanje važnost sporta i rekreacije, pogotovo za fizički ali i psihički razvoj djece i mladih, zbog ograničenih proračuna i zadanih troškova sport, pogotovo onaj amaterski, često ostaje u donjem dijelu liste prioriteta krojača budžeta.

No, da nije uvijek tako i da se i sport i rekreacija i u krizi mogu naći među strateškim projektima kojima se želi osigurati kvalitetniji i zdraviji život grada i njegovih stanovnika govore podaci do kojih su, istražujući ovu temu u podacima Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna za 2014. došli analitičari gradonačelnik.hr-a.

Na prvo mjesto se naime, uvjerljivo i s višestrukim vodstvom, plasirao Grad Pazin. Što nije ni čudo, s obzirom da gradonačelnik Renato Krulčić često ističe da je Pazin 'grad školstva i sporta'.

Pazin je naime u 2014. godini upravo za sport i rekreaciju izdvojio više od trećine (36,8 posto) svog proračuna – 27,03 od ukupno 73,5 milijuna kuna, koliki je bio proračun za tu godinu. Gledajući po per capita kriteriju, za sport i rekreaciju Pazin je izdvojio čak 3130,16 kuna po glavi stanovnika, što je višestruko više od svih ostalih gradova. Za ilustraciju, drugoplasirana na listi, Vrlika, za ovu je svrhu izdvojila 1235,57 kuna po glavi stanovnika.

Najveći dio ove goleme cifre uložen je u izgradnju nove školsko-gradske sportske dvorane na čak 2900 metara četvornih, predviđene za korištenje kako školarcima, iz osnovnih i srednjih škola tako i gradskim sportskim klubovima. Iako je bilo puno izazova, ponajprije financijskih, od gradnje se nije odustajalo jer Grad podupire rad i aktivnosti djece i mladih, a dvorana će povećati standard tjelesne kulture i sporta jer će se osim škola i klubova njome koristiti i rekreativci, komentirao je nakon otvaranja gradonačelnik Krulčić. Inače, zanimljivo je da je, suprotno u Hrvatskoj uvriježenoj praksi kašnjenja pa i višestrukog probijanja rokova, sportska dvorana u Pazinu dovršena je čak tri mjeseca prije predviđenog roka.

Investicija je to vrijedna više od 38 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sufinanciralo 9,8 milijuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gotovo dva milijuna za povećanje energetske učinkovitosti objekta. Ugradnjom posebnih rasvjetnih tijela koje je razvila pazinska tvrtka 'Eltor' postignuta je naime čak 45 posto uštede na električnoj energiji u ovoj dvorani. Ostatak od 21,3 milijuna kuna osiguran je pak dugovoročnim zajmom koji po pola otplaćuju grad Pazin i Istarska županija.

Osim golemog ulaganja u sport, Pazin se u 2014. godini istaknuo po još jednom, posve drugačijem i potpuno jedinstvenom projektu kojeg je pokrenula gradska uprava u suradnji sa GONG-om – 'Pazi(n) proračun'. Riječ je o projektu participativnog budžetiranja, odnosno uključivanju građana u kreiranje onog dijela proračuna koji nije unaprijed zadan fiksnim obvezama. Zahvaljujući i ovom, kako ga nazivaju, 'demokratskom eksperimentu', Pazin je skočio na četvrto mjesto po transparentnosti poslovanja u konkurenciji ukupno 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Što se pak ulaganja u sport i rekreaciju tiče, drugi iza Pazina, po kriteriju udjela u proračunu je Varaždin (Goran Habuš) s izdvojenih 24,4 posto proračuna, potom Zabok (Ivan Hanžek)sa 23,5 posto, Supetar (Ivana Marković)sa 18 posto, Požega (Vedran Neferović) sa 14,7 posto, te Sinj (gradonačelnik je bio pokojni Ivica Glavan) sa 14,5 posto. Na sedmom mjestu je Rijeka (Vojko Obersnel) sa 13 posto, osmi je Klanjec (Zlatko Brlek) sa 12,4 posto, na devetom mjestu su Poreč (Edi Štifanić) i Vrlika (Ivan Ćorić) sa 12,1 posto, te na desetom mjestu Prelog (Ljubomir Kolarek) sa 10,3 posto proračuna uloženog u sport i rekreaciju.

Za pozicije na stranačkim listama na ovim se izborima uspjelo izboriti 48 gradonačelnika, 12 više nego na izborima u studenome, a u Sabor ih je ušlo 19, pet više nego na prošlim izborima

Nakon kandidacijskih lista za ove parlamentarne izbore na kojima su stranke ukupno kandidirale 48 gradonačelnika i gradonačelnica, portal gradonačelnik.hr analizirao je izborne rezultate i istražio kako su prošli najistaknutiji stranački ljudi s terena. Na ovim izborima za ulazak u Sabor izborilo se, što dobrim plasmanom na listama, a što preferencijalnim glasovima, 19 gradonačelnika - četiri više nego na prošlim izborima, kada ih je kandidirano ukupno 36.

Kada su preferencijalni glasovi u pitanju, definitivno najveći uspjeh ostvario je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić kojega su birači nagradili sa čak 12.535 glasova, i tako mu osigurali da sa posljednjeg, 14. mjesta na listi, uđe u Sabor.

'U 3. izbornoj jedinici, gdje generalno imamo najveći broj načelnika i gradonačelnika, HNS je i na ovim izborima pokazao da smo politički lider na sjeveru Hrvatske. Druga stvar, meni je ovo treći gradonačelnički mandat, građani su to honorirali upravo na ovaj način, preferencijalno, jer podržavaju takav rad, podržavaju takav pristup, kao i ono za što sam se kao saborski zastupnik zalagao u prošlom mandatu', kaže Batinić koji je proteklih pet godina paralelno uspješno obavljao i saborsku i gradonačelničku dužnost. U mandatu Milanovićeve Vlade bio je potpredsjednik Sabora, a u proteklih osam mjeseci šef kluba zastupnika i najaktivniji zastupnik iz 3. izborne jedinice. A čitavo to vrijeme, Grad Ivanec nije patio zbog njegovog zastupničkog angažmana. 'Sve se može stići ako se čitav daš u posao koji radiš i ako oko sebe imaš dobar tim ljudi. Jer, bez dobrog tima nema ni rezultata', zaključuje Batinić, zahvaljujući svim biračima koji su ga podržali i koje, kao ni do sada, neće razočarati.

Više od Batinića, kada su gradonačelnici u pitanju, osvojio je jedino prvi čovjek Pule Boris Miletić 13.187, na trećem mjestu je Milan Bandić sa 9.642 glasa, potom Damir Jelić (Karlovac) 9.612, Branka Juričev-Martinčev (Vodice) sa 8.552 glasova.

Što se stranačke zastupljenosti tiče, i ovaj put na izborima su najbolje prošli HDZ-ovi gradonačelnici, kojih je u Sabor ušlo osam (dvoje više nego u studenome 2015.), IDS je zadržao svoju trojku sa prošlih izbora (Boris Miletić, Tulio Demetlika i Giovanni Sponza), SDP i HNS će u ovom sazivu imati dvojicu, a HSS, BM 365, Reformisti i MOST po jednoga.

Zanimljivo je da oba SDP-a gradonačelnika u Sabor ulaze iz iste, 3. izborne jedinice – Stjepan Kovač iz Čakovca i Marko Vešligaj iz Pregrade. Uz već spomenutog rekordera po preferencijalnim glasovima Milorada Batinića, s liste Narodne koalicije u Sabor ponovo ulazi i HNS-ova Nada Turina-Đurić (Kraljevica) te prvi čovjek HSS-a Krešo Beljak (Samobor).

Za razliku od SDP-a i IDS-a, koji tako imaju svoje gradonačelničke 'utvrde', HDZ-ovi u Sabor ulaze iz nekoliko izbornih jedinica.

U 2. izbornoj jedinici u Sabor tako, ovaj put s HDZ-ove liste, ulazi gradonačelnik Križevaca i bivši šef HSS-a Branko Hrg. U 5. izbornoj jedinici, za razliku od prošlih izbora kada nisu ostvarili niti jedan ulazak, sada su prošla dvojica HDZ-ovih gradonačelnika – vukovarski Ivan Penava i vinkovački Mladen Karlić.

Prvi čovjek Velike Gorice Dražen Barišić ovaj put je u Sabor ušao s puno lagodnije, druge pozicije na listi u 6. izbornoj jedinici, dok je prošli put uspio ući sa čak 8. mjesta. No, s obzirom na broj preferencijalnih glasova po kojima je šesti najuspješniji gradonačelnik u Hrvatskoj, u Sabor bi vjerojatno ponovo ušao i sa lošije pozicije na listi.

Iz 7. jedinice u Sabor je ponovo ušao prvi čovjek Karlovca Damir Jelić, četvrti po broju preferencijalnih glasova, a uz njega i Tomislav Klarić iz Bakra.

Kada je u pitanju 9. izborna jedinica, koja je pri sastavljanju lista od strane novog vodstva stranke doživjela najdramatičnije promjene u odnosu na prošle izbore, u Sabor ulazi dvoje HDZ-ovih gradonačelnika – nositeljica liste Branka Juričev Martinčev (Vodice), koja je svoju popularnost kod birača potvrdila i na ovim izborima, osvojivši 8552 preferencijalna glasa te Nediljko Dujić (Skradin).

Iako je u 2. izbornoj jedinici osvojio mandat, Milan Bandić zbog nespojivosti dužnosti ne može u Sabor pa će umjesto njega ući prvi čovjek Đurđevca, Željko Lacković. Drugi s Bandićeve liste iz 6. izborne jedinice također ulazi u Sabor, ali je riječ o gradonačelniku Petrinje Darinku Dumboviću koji je član Reformista.

Od trojice kandidiranih, u Sabor je ovaj put ušao samo jedan MOST-ovac, gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić.

(Gradonačelnik.hr)

U tri godine Novi Marof je broj nezaposlenih smanjio za čak 47,5 posto – sa 1.222 2012. na 641 na kraju 2015. godine. Među prvih deset najboljih u smanjenju broja nezaposlenih je i Slavonski Brod, koji je pak definitivni rekorder kada gledamo apsolutne brojke – broj nezaposlenih u tri godine u ovom je gradu smanjen za 5.154

Kako je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih, jedan od ključnih problema hrvatske države, tako je i njegovo rješavanje jedna od ključnih točaka i obećanja stranaka u predizbornoj kampanji. Pa HDZ u svom programu obećava otvoriti 180 tisuća radnih mjesta, SDP nešto skromnije – 145 tisuća, dok se MOST protiv nezaposlenosti planira boriti posebnom, novoosnovanom Agencijom, obećavajući za sedam posto smanjiti stopu nezaposlenosti mladih.

I dok stranke na nacionalnoj razini obećavaju, a upitno je koliko birači vjeruju u ispunjenje tih obećanja, gradonačelnik.hr je provjerio kako stvari stoje na terenu, na lokalnoj razini. Analizirali smo podatke HZZ-a od 2012. do 2015. godine, te istražili koji je to grad, odnosno gradska vlast, u prve tri godine mandata bila najuspješnija u borbi protiv nezaposlenosti. Napominjemo da u analizi nisu obuhvaćena 23 mala i srednja grada koji nemaju svoje područne urede i čiji nezaposleni se prijavljuju u područne urede drugih gradova.

Kada se gleda postotna promjena broja nezaposlenih u navedenom razdoblju, apsolutni rekorder je Grad Novi Marof sa smanjenjem broja nezaposlenih od čak 47,5 posto. Na dan 31.12.2012. imali su 1.222 nezaposlena, a 31.12.2015. godine 581 manje – 641. Iako je veći dio analiziranog perioda na čelu grada bila garnitura na čelu sa Darkom Hrenićem, posljednju godinu odradio je aktualni gradonačelnik, Siniša Jenkač koji objašnjava što je dovelo do pozitivnih trendova.

'Grad Novi Marof nizom mjera, koje su u našoj domeni i mogućnostima, radi na stvaranju uvjeta kako bi što efikasnije doveli nove investitore na područje grada, ali i pomogli postojećima radi unaprjeđenje i proširenja njihove proizvodnje te otvaranja novih radnih mjesta. Subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika, aktivnosti na proširenju, opremanju i formiranju novih poduzetničkih zona samo su neki od poteza ove gradske uprave kojoj je stvaranje povoljne poduzetničke klime jedan od prioriteta u radu.

Praktički na dnevnoj razini, i ja kao gradonačelnik, i moji suradnici, u komunikaciji smo s poduzetnicima i gospodarstvenicima s područja Novog Marofa kako bi na vrijeme vidjeli postoje li određeni problemi, odnosno na koji način možemo pomoći jedni drugima', kaže Jenkač.

Posebno pritom ističe tvrtku Lipa, gdje je došlo do promjene vlasničke strukture, pokrenuta je proizvodnja, i ono što je najvažnije, ponovno su zaposleni ljudi s područja Novog Marofa. 'Dokaz je to da se ne radi samo o dolasku novih investitora već se oživljavaju i postojeće tvrtke koje su unazad nekoliko godina zapale u probleme', kaže.

Sve zajedno, zaključuje, rezultiralo je velikim smanjenjem nezaposlenosti. No, dodaje, 'bili bi nepravedni kada bi izostavili pozitivne promjene u hrvatskom gospodarstvu. Naše aktivnosti u Gradu Novom Marofu i događanja na području gospodarstva pokazale su se kao pozitivna sinergija koja je dovela do zapošljavanja velikog broja Novomarofčana. No, tu ne stajemo. U kontaktu smo s novim investitorima. Upita ima puno, interes je veliki i s puno optimizma možemo najaviti da će se trend smanjivanja nezaposlenosti u Novom Marofu nastaviti i dalje', zaključuje Jenkač.

Tek jedan postotni poen manje od Novog Marofa broj nezaposlenih je u ovom periodu smanjen u Ozlju, 46,5 posto, a na trećem mjestu je Varaždin sa 44,1 posto. Slijede Križevci, pa na petom mjestu Slavonski Brod sa 43,4 posto manje nezaposlenih. No, kada se gledaju apsolutne brojke, Slavonski Brod je apsolutni rekorder – u tri godine broj nezaposlenih smanjen je za čak 5.154 (sa 11.865 na 6.711).

Na šestom je mjestu Pazin, a potom slijede Mursko Središće i Vrbovec.

Na devetom mjestu je Buzet, grad sa najmanjom stopom nezaposlenih u Hrvatskoj. Na 6.133 stanovnika u 2012. su imali 248 nezaposlenih, a na kraju 2015. tek – 147. Iznenađujuće, ali među top deset po postotnom smanjenju nezaposlenosti u ovom periodu kao posljednji je ušao Obrovac. ušao je Obrovac, u kojem je broj nezaposlenih na kraju 2015. bio za 39 posto manji nego 2012.

Dražen Srpak: Suradnjom s poduzetnicima stvorili smo pozitivnu klimu za ulagače

'Grad Mursko Središće sedmi je najuspješniji grad u Hrvatskoj po smanjenju nezaposlenosti, sa smanjenjem od 42 posto, na što smo vrlo ponosni. Zahvaljujući suradnji Grada i poduzetnika, obrtnika i drugih investitora na našem području stvorena je pozitivna klima za ulagače, i nadalje ćemo nastaviti provoditi aktivne mjere u cilju smanjenja nezaposlenosti, tj. otvaranja radnih mjesta, u svrhu povećanja kvalitete životnog standarda naših građana', kaže gradonačelnik Dražen Srpak.

Navodi kako je Grad Mursko Središće u proteklih godinu dana ostvario investicije u ukupnoj vrijednosti od čak 14 milijuna kuna. U Gospodarskoj zoni Brezje – Mursko Središće prodano je 10 od 13 parcela za investitora, po cijeni od samo 5 eura po metru kvadratnom, uključujući i kompletnu komunalnu infrastrukturu, čija izrada je u završetku. Srpak ističe kako se Grad, u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, aktivno uključuje u mjere zapošljavanja kao što je, npr. Sajam poslova koji je i ove godine u Murskom Središću okupo veliki broj poduzetnika, srednjih škola i tražitelja posla.

'Grad Mursko Središće redovito organizira i održava sastanka sa poduzetnicima te ih redovito informira o mjerama i natječajima pomoći poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima koje objavljuju i provode nadležna ministarstva ili županija, te time doprinosi pozitivnoj poduzetničkoj klimi', ističe gradonačelnik

.

Navodi, također, kako Grad razvoju poduzetništva a tako i zapošljavanja doprinosi i oslobađanjem plaćanja komunalnog doprinosa. Pa su tako investitori za investicije od 500 tisuća do milijun kuna oslobođeni plaćanja 25 posto utvrđenog doprinosa, od milijun do dva milijuna kuna 50 posto, a iznad dva milijuna kuna čak 75 posto komunalnih doprinosa.

Vladimir Bregović: stalno radimo i provodimo aktivnosti za nova radna mjesta i zapošljavanje

Na popisu najboljih našao se i Grad Vrbovec, čiji gradonačelnik Vladimir Bregović ističe da su i u upravi grada svjesni činjenice da je nezaposlenost smanjena te dodaje kako konstantno rade na aktivnostima za otvaranje novih radnih mjesta na području grada. Ipak, dodali su i kako ovi pokazatelji nisu samo rezultat rada gradske uprave i veće poduzetničke aktivnosti, već i odlaska dijela građana u inozemstvo u potrazi za drugim radnim mjestima. (gradonačelnik.hr)

U tri godine Novi Marof je broj nezaposlenih smanjio sa 1.222  na 641. Među prvih deset najboljih u smanjenju broja nezaposlenih je i Slavonski Brod, koji je pak definitivni rekorder kada gledamo apsolutne brojke – broj nezaposlenih u tri godine u ovom je gradu smanjen za 5.154

Kako je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih, jedan od ključnih problema hrvatske države, tako je i njegovo rješavanje jedna od ključnih točaka i obećanja stranaka u predizbornoj kampanji. Pa HDZ u svom programu obećava otvoriti 180 tisuća radnih mjesta, SDP nešto skromnije – 145 tisuća, dok se MOST protiv nezaposlenosti planira boriti posebnom, novoosnovanom Agencijom, obećavajući za sedam posto smanjiti stopu nezaposlenosti mladih.

I dok stranke na nacionalnoj razini obećavaju, a upitno je koliko birači vjeruju u ispunjenje tih obećanja, gradonačelnik.hr je provjerio kako stvari stoje na terenu, na lokalnoj razini. Analizirali smo podatke HZZ-a od 2012. do 2015. godine, te istražili koji je to grad, odnosno gradska vlast, u prve tri godine mandata bila najuspješnija u borbi protiv nezaposlenosti. Napominjemo da u analizi nisu obuhvaćena 23 mala i srednja grada koji nemaju svoje područne urede i čiji nezaposleni se prijavljuju u područne urede drugih gradova.

Kada se gleda postotna promjena broja nezaposlenih u navedenom razdoblju, apsolutni rekorder je Grad Novi Marof sa smanjenjem broja nezaposlenih od čak 47,5 posto. Na dan 31.12.2012. imali su 1.222 nezaposlena, a 31.12.2015. godine 581 manje – 641. Iako je veći dio analiziranog perioda na čelu grada bila garnitura na čelu sa Darkom Hrenićem, posljednju godinu odradio je aktualni gradonačelnik, Siniša Jenkač koji objašnjava što je dovelo do pozitivnih trendova.

'Grad Novi Marof nizom mjera, koje su u našoj domeni i mogućnostima, radi na stvaranju uvjeta kako bi što efikasnije doveli nove investitore na područje grada, ali i pomogli postojećima radi unaprjeđenje i proširenja njihove proizvodnje te otvaranja novih radnih mjesta. Subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika, aktivnosti na proširenju, opremanju i formiranju novih poduzetničkih zona samo su neki od poteza ove gradske uprave kojoj je stvaranje povoljne poduzetničke klime jedan od prioriteta u radu.

Praktički na dnevnoj razini, i ja kao gradonačelnik, i moji suradnici, u komunikaciji smo s poduzetnicima i gospodarstvenicima s područja Novog Marofa kako bi na vrijeme vidjeli postoje li određeni problemi, odnosno na koji način možemo pomoći jedni drugima', kaže Jenkač.

Posebno pritom ističe tvrtku Lipa, gdje je došlo do promjene vlasničke strukture, pokrenuta je proizvodnja, i ono što je najvažnije, ponovno su zaposleni ljudi s područja Novog Marofa. 'Dokaz je to da se ne radi samo o dolasku novih investitora već se oživljavaju i postojeće tvrtke koje su unazad nekoliko godina zapale u probleme', kaže.

Sve zajedno, zaključuje, rezultiralo je velikim smanjenjem nezaposlenosti. No, dodaje, 'bili bi nepravedni kada bi izostavili pozitivne promjene u hrvatskom gospodarstvu. Naše aktivnosti u Gradu Novom Marofu i događanja na području gospodarstva pokazale su se kao pozitivna sinergija koja je dovela do zapošljavanja velikog broja Novomarofčana. No, tu ne stajemo. U kontaktu smo s novim investitorima. Upita ima puno, interes je veliki i s puno optimizma možemo najaviti da će se trend smanjivanja nezaposlenosti u Novom Marofu nastaviti i dalje', zaključuje Jenkač.

Tek jedan postotni poen manje od Novog Marofa broj nezaposlenih je u ovom periodu smanjen u Ozlju, 46,5 posto, a na trećem mjestu je Varaždin sa 44,1 posto. Slijede Križevci, pa na petom mjestu Slavonski Brod sa 43,4 posto manje nezaposlenih. No, kada se gledaju apsolutne brojke, Slavonski Brod je apsolutni rekorder – u tri godine broj nezaposlenih smanjen je za čak 5.154 (sa 11.865 na 6.711).

Na šestom je mjestu Pazin, a potom slijede Mursko Središće i Vrbovec.

Na devetom mjestu je Buzet, grad sa najmanjom stopom nezaposlenih u Hrvatskoj. Na 6.133 stanovnika u 2012. su imali 248 nezaposlenih, a na kraju 2015. tek – 147. Iznenađujuće, ali među top deset po postotnom smanjenju nezaposlenosti u ovom periodu kao posljednji je ušao Obrovac. ušao je Obrovac, u kojem je broj nezaposlenih na kraju 2015. bio za 39 posto manji nego 2012.

Dražen Srpak: Suradnjom s poduzetnicima stvorili smo pozitivnu klimu za ulagače

'Grad Mursko Središće sedmi je najuspješniji grad u Hrvatskoj po smanjenju nezaposlenosti, sa smanjenjem od 42 posto, na što smo vrlo ponosni. Zahvaljujući suradnji Grada i poduzetnika, obrtnika i drugih investitora na našem području stvorena je pozitivna klima za ulagače, i nadalje ćemo nastaviti provoditi aktivne mjere u cilju smanjenja nezaposlenosti, tj. otvaranja radnih mjesta, u svrhu povećanja kvalitete životnog standarda naših građana', kaže gradonačelnik Dražen Srpak.

Navodi kako je Grad Mursko Središće u proteklih godinu dana ostvario investicije u ukupnoj vrijednosti od čak 14 milijuna kuna. U Gospodarskoj zoni Brezje – Mursko Središće prodano je 10 od 13 parcela za investitora, po cijeni od samo 5 eura po metru kvadratnom, uključujući i kompletnu komunalnu infrastrukturu, čija izrada je u završetku. Srpak ističe kako se Grad, u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, aktivno uključuje u mjere zapošljavanja kao što je, npr. Sajam poslova koji je i ove godine u Murskom Središću okupo veliki broj poduzetnika, srednjih škola i tražitelja posla.

'Grad Mursko Središće redovito organizira i održava sastanka sa poduzetnicima te ih redovito informira o mjerama i natječajima pomoći poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima koje objavljuju i provode nadležna ministarstva ili županija, te time doprinosi pozitivnoj poduzetničkoj klimi', ističe gradonačelnik

.

Navodi, također, kako Grad razvoju poduzetništva a tako i zapošljavanja doprinosi i oslobađanjem plaćanja komunalnog doprinosa. Pa su tako investitori za investicije od 500 tisuća do milijun kuna oslobođeni plaćanja 25 posto utvrđenog doprinosa, od milijun do dva milijuna kuna 50 posto, a iznad dva milijuna kuna čak 75 posto komunalnih doprinosa.

Vladimir Bregović: stalno radimo i provodimo aktivnosti za nova radna mjesta i zapošljavanje

Na popisu najboljih našao se i Grad Vrbovec, čiji gradonačelnik Vladimir Bregović ističe da su i u upravi grada svjesni činjenice da je nezaposlenost smanjena te dodaje kako konstantno rade na aktivnostima za otvaranje novih radnih mjesta na području grada. Ipak, dodali su i kako ovi pokazatelji nisu samo rezultat rada gradske uprave i veće poduzetničke aktivnosti, već i odlaska dijela građana u inozemstvo u potrazi za drugim radnim mjestima. (gradonačelnik.hr)

U 2014. u šest hrvatskih gradova vijećnici su volontirali, bez ikakve naknade. Takvu politiku u prošloj je godini zadržao samo Biograd na moru, koji nije ni kune potrošio za svoja predstavnička tijela.

Otkako se MOST, nakon lokalnih izbora 2013., proslavio demonstrirajući i propagirajući mjere štednje, odnosno rezanje dužnosničkih plaća i vijećničkih naknada u Gradu, a potom i državi, vode se rasprave o tome je li riječ o populizmu i demagogiji ili pak snažnoj političkoj poruci i preuzimanju dijela tereta krize od građana. Mišljenja su duboko podijeljena i ukopana, a prakse različite.

Istraživanje gradonačelnik.hr-a u kojem smo prošle godine analizirali tada posljednje dostupne, podatke za 2014. godinu, pokazalo je da Metković nije jedini primjer i da su gradski vijećnici u šest hrvatskih gradova – Petrinji, Pleternici, Belišću, Hrvatskoj Kostajnici, Čabru i Biogradu na moru, svoj posao radili za nula kuna.

Ovih smo dana analizirali nove podatke Ministarstva financija, o izvršenju gradskih proračuna za 2015. godinu, te ustanovili da je u prošloj godini vijećnike volontere imao još jedino Biograd na moru. To je jedini hrvatski grad koji lani, za naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela i povjerenstava nije izdvojio niti jednu kunu.

Odmah iza Biograda, po najmanjem izdvajanju za vijećnike, nalazi se Karlovac. Ukupni iznos za ove naknade iz karlovačkog proračuna lani je iznosio 282.296 kuna, što je tek 0,14 posto karlovačkog gradskog proračuna i čak 71,2 posto manji iznos nego što je za gradske vijećnike izdvojeno godinu ranije. U 2014. godini, Karlovac je naime za vijećnike izdvojio 980.169 kuna.

Zbog čega tako drastično rezanje?

'Smanjenje naknada vijećnicima bila je jedna u nizu mjera koje je gradonačelnik Damir Jelić predložio vijećnicima u vrijeme donošenja Proračuna Grada Karlovca za 2015. godinu. Pored smanjenja naknada vijećnicima, smanjene su i naknade članovima nadzornih odbora i upravnih vijeća u trgovačkim društvima i ustanovama u većinskom vlasništvu Grada Karlovca. Istovremeno su i smanjene plaće zaposlenima u Gradskoj upravi za 6 posto. Cilj ovih mjera bio je uravnoteženje proračuna nakon što su smanjeni proračunski prihodi s osnove poreza na dohodak jer je Vlada RH povećala porezne olakšice na teret jedinica lokalne samouprave. Vijećnici su pokazali razumijevanje za situaciju u kojoj se našao Grad Karlovac te su prihvatili smanjenje naknada koje nije utjecalo na funkcioniranje i rad predstavničkog tijela', objašnjavaju iz Grada Karlovca.

Nakon Karlovca, najmanje je za vijećnike izdvojio Zlatar, koji je i godinu ranije bio među prvih deset najštedljivijih na ovoj stavci. S tadašnjih nešto manje od 40 tisuća kuna, iznos za naknade vijećnicima lani je prepolovljen, na 19.300 kuna, odnosno 0,26 posto proračuna. Na četvrtom mjestu je Dubrovnik, čijih 0,27 posto proračuna iznosi gotovo milijun kuna, ali i smanjenje od čak 51 posto u odnosu na 2014., kada je za vijećnike izdvojeno gotovo dva milijuna kuna.

Izdvajanja za naknade drastično je srezano i u Kutjevu – za 69 posto, Čakovcu 60,1 posto, Petrinji 53,7 posto, Imotskom 47,3 posto, Kutini 39,2 posto i Dugom Selu – 37,4 posto.

Metković: Vijećnicima i dalje naknada od jedne kune

Među deset najštedljivijih gradova, kada su vijećničke naknade u pitanju, i dalje je i Metković. I to unatoč povećanju od čak 350 posto u 2015. godini. Metković je, naime, u 2014. za ovu namjenu izdvojio tek 20.323 kuna, a prošle godine 91,495. Gradonačelnica Katarina Ujdur objašnjava kako gradski vijećnici u Metkoviću i dalje rade za jednu kunu naknade po sjednici, a bez naknada rade i svi nadzorni odbori i upravna vijeća. Tako da je za same vijećnike Grad u godinu dana potrošio 159 kuna. No, do dramatičnog povećanja u ovoj stavci je došlo jer je Grad u prošloj godini s preko 45 tisuća kuna financirao rad dva povjerenika u postupku izlučivanja zemljišnih knjiga, kao i rad povjerenstva za provedbu izbora za vijeća nacionalnih manjina, koji su koštali preko 45 tisuća kuna.

(gradonačelnik.hr)

Nakon 2014., kada je bio treći, sa izdvajanjem od 23,5 posto proračuna, Zabok se u 2015. probio na prvo mjesto izdvojivši za sport i rekreaciju 25,16 posto, odnosno 9,1 milijun kuna.

Iako je rekord kojega je u 2014. postavio Grad Pazin, izdvojivši za sport čak trećinu svog godišnjeg proračuna (36,8 posto), ostao uvjerljivo nenadmašen, analiza gradonačelnik.hr-a pokazuje da su sport i rekreacija i u 2015. godini zadržali približno jednaku poziciju u proračunskim politikama gradova. No, za razliku od godinu ranije, kada je 12 gradova za sport i rekreaciju izdvojilo preko 10 posto svog proračuna, u 2015. godini na toliko se izdvajanje odlučilo deset gradova.

Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna u 2015. godini, najviše je za sport – četvrtinu svog proračuna, izdvojio Grad Zabok(gradonačelnik Ivan Hanžek).

Nakon 2014., kada je bio treći, sa izdvajanjem od 23,5 posto proračuna, Zabok se u 2015. probio na prvo mjesto izdvojivši za sport i rekreaciju 25,16 posto, odnosno 9,1 milijun kuna.

Najveća stavka definitivno je bila investicija u novu sportsku dvoranu vrijednu 30 milijuna kuna, čije se otvaranje očekuje krajem ove godine. Grad Zabok odlučio se prije nekoliko mjeseci zadužiti i sam do kraja isfinancirati gradnju dvorane jer država, koja je trebala sufinancirati trećinu troškova, nije ispunila svoju ugovornu obvezu.

'Dvorana je izuzetno važna za građane Zaboka jer je čekaju jako dugo. Na području grada postoji nekoliko školskih dvorana, ali one nisu adekvatne, dok će nova dvorana moći zadovoljiti potrebe škola, ali i udruga i građana', ističu u gradskoj upravi u kojoj naglašavaju kako u Zaboku djeluje veliki broj uspješnih sportskih udruga i klubova koje grad financijski pomaže jer žele da se što više djece i mladih uključe u aktivno bavljenje sportom.

Varaždin: Besplatne dvorane sportskim udrugama

Drugi je, kada se gleda udio proračuna izdvojen za sport – 22,87 posto, odnosno 46.946.739 kuna, Varaždin. Varaždin je u samom hrvatskom vrhu i kada se gleda 'per capita' izdvajanje – 1000 kuna po stanovniku.

Iz gradske uprave gradonačelnika Gorana Habuša pojašnjavaju kako Grad, među ostalim, financira održavanje četiri velike sportske građevine koje besplatno koristi najveći broj sportskih udruga.

'Varaždinski sport nema profesionalnih klubova. Preko 90 posto od ukupnog broja registriranih sportaša (3500) čine mlađe uzrasne kategorije kadeta i juniora. Gradu Varaždinu veliki je interes je da se što veći broj mladih bavi sportom i uključi u rad sportskih udruga pa je ovakav način, koji udrugama osigurava korištenje sportskih građevina velika pomoć u njihovom radu i djelovanju', navode iz Grada. Dodaju i kako je Grad, sa preko pola milijuna kuna, sufinancirao velike međunarodne sportske priredbe koje s tradicionalno održavaju u Gradu Varaždinu i davao potporu ekipama i pojedincima za odlazak na državna i međunarodna sportska natjecanja.

Najveća stavka u varaždinskom izdvajanju za sport je godišnja obveza za njihovu Arenu, Gradsku sportsku dvoranu, od oko 18 milijuna kuna, a koju kroz cijelu godinu besplatno koriste sportske udruge. Jedna od većih stavki, preko sedam milijuna kuna, odnosi se na 'Gradske bazene Varaždin' koje, također, po povoljnim uvjetima, koriste sportske udruge, udruge osoba s invaliditetom i s teškoćama u razvoju za provedbu programa treninga, organizacije regionalnih, državnih i međunarodnih natjecanja. Bazen se koristi i za provedbu rekreativnih aktivnosti, obuke neplivača, te školu plivanja za učenike i učenice osnovnih škola Grada Varaždina i Varaždinske županije, objašnjavaju u Gradu.

Supetar: Konačno dvorana, svima dostupna

Treći je, sa izdvojenih 17,78 posto proračuna, grad Supetar. Kada se, pak, gleda per capita kriteriju, Supetar je na drugom mjestu sa čak 1317 kuna po stanovniku.

Gradonačelnica Ivana Marković ističe kako Grad kontinuirano, temeljem natječaja i programa, financijski pomaže sportskim udrugama i klubovima. Ulaganje u sport i zdravi život djece i mladih smatraju izuzetno bitnim, pogotovo na otocima gdje su mogućnosti za djecu manje nego u velikim gradovima.

Kapitalna investicija za Supetar prošle je godine bila nova školska sportska dvorana, vrijedna 25 milijuna kuna, u čemu je Grad participirao sa 4,5 milijuna. Dvorana je izgrađena prije svega za potrebe škola, ali je, uz 500 školske djece, koriste i brojne sportske udruge i klubovi, te građani. Grad je u ovogodišnjem proračunu osigurao i više od 600 tisuća kuna za održavanje dvorane, navodi I. Marković.

'Jako sam ponosna što smo dvoranu doveli do kraja i što će budućoj djeci biti dostupno sve ono što prijašnjim generacijama nije bilo', ističe Marković.

Osim same dvorane, Grad Supetar uložio je gotovo milijun kuna u izgradnju novog igrališta uz dječji vrtić, koje ima sve licence i prilagođen je potrebama djece vrtićkog uzrasta. Na igralište se, kaže, čekalo više od 20 godina, a otvoreno je početkom ove godine. Sagrađen je i novi sportski teren u Mircima, prvo takvo igralište u tom mjestu, u kojeg je uloženo 250 tisuća kuna, a u idućoj fazi uredit će se tribine.

U prvih deset gradova po izdvajanju za sport plasirali su se potom Klanjec (16,90 posto), Novigrad (16,33 posto), Korčula (13,05 posto), Rijeka (11,88 posto), Sinj (11,70 posto), Poreč (10,96 posto), te Kraljevica (10,87 posto).

Poreč: U fokusu građani i njihove potrebe za bavljanjem sportom

Poreč se u prvih deset našao i u 2014. godini, a iz Grada pojašnjavaju proračunsku politiku gradonačelnika Edija Štifanića i njegovog tima, kojima su u fokusu građani i njihova potreba za aktivnim bavljenjem sportom, kao i podrška uspješnih porečkih sportaša i sportskih ekipa, koji svojim uspjesima i nastupima najbolje promoviraju Poreč.

'Poreč se već desetljećima ponosi imenom Poreč-grad sporta. Upravo zahvaljujući odgovornom planiranju i kontinuiranom ulaganju u infrastrukturu, ali i u programe i aktivnosti koji su usmjereni ne samo uspješnim sportašima, nego i svim građanima Poreča, o čemu svjedoči i velik broj aktivnih sportskih klubova, koji okupljaju respektabilan broj aktivnih članova', kažu u gradskoj upravi. Navode kako je Grad Poreč, osim što je izgradio, opremio i osigurao sportske objekte prema najzahtjevnijim standardima, poput sportske dvorane Žatika, redovito i domaćin brojnim nacionalnim i međunarodnim sportskim događanjima. Navode tako Swatch Volleyball Major Series turnir u odbojci na pijesku, brojna europska i svjetska prvenstva, poput Svjetskog i uskoro Europskog prvenstva u rukometu, održanog Davis cupa i ostalih... Dodaju i kako se, uz nekoliko sagrađenih sportskih dvorana, redovito ulaže u gradnju polivalentnih igrališta u porečkim naseljima.

Novigrad: Pet milijuna kuna za najam dvorane

Kada se gleda per capita kriterij, na prvom je mjestu po ulaganju u sport Novigrad (1497,16 kuna po stanovniku, odnosno 6.505.168 kuna). Gradonačelnik Anteo Milos objašnjava da Novigrad već nekoliko godina za sport izdvaja otprilike jednake iznose, plus-minus 200 tisuća kuna. Najveći dio – pet milijuna kuna, fiksni je iznos koji se izdvaja za najam sportske dvorane, a ostatak, 1,5 milijun kuna u 2015. godini, je bio namijenjen različitim sportskim programima.

Iako je, prema podacima Ministarstva financija upravo Novigrad u prošloj godini bio grad sa najvećim postotnim rastom ulaganja u sport, Milos objašnjava da to povećanje nije realno, već je posljedica promjene ustroja Upravnih odjela Grada, a koje je rezultiralo drugačijim načinom prikaza Ministarstva financija u kojemu se od prošle godine ubraja i trošak izdvajanje za najam dvorane.

Uz Novigrad, po per capita kriteriju, u prvih deset gradova po izdvajanju za sport su Supetar, Zabok, Varaždin, Poreč, Opatija, Rijeka, Rovinj, Dubrovnik i Korčula.

Najmlađi hrvatski gradonačelnik, Josip Budimir, jedan je od onih koji, kako bi rasteretio gradski proračun, za poslove i potrebe Grada putuje bez dnevnica, 'o svom trošku'. Moj je moto, kad odlazim na službeni put, uspješno obaviti posao, a najmanje razmišljam uzeti dnevnicu za službena putovanja, kaže Budimir

Troškovi službenih putovanja državnih i lokalnih dužnosnika, baš kao i oni za reprezentaciju, tema su koja uvijek izaziva pojačan interes javnosti, jer se tijekom godina upravo na ovim stavkama često demonstriralo široko tumačenje pojma 'službeno' od strane dijela dužnosnika koji su tako, na trošak građana, putovali na skijanja, ljetovanja, shopinge i kulturna uzdizanja...

No, s druge strane, istraživanje gradonačelnik.hr-a već drugu godinu zaredom donosi upravo suprotne, pozitivne primjere čelnika koji, kako bi rasteretili gradski budžet i osigurali novac za građanima bitnije stvari, putuju i gradske poslove obavljaju – o svom trošku.

U analizi izvršenja gradskih proračuna za 2014. godinu imali smo tako primjer Đurđevca, čiji gradonačelnik/volonter Željko Lacković nije uzeo ni kune za službena putovanja, a trošak od 323 kune za službena putovanja tijekom čitave godine je 'nabila' njegova zamjenica.

Budimir: Česta 'hodočašća' za potpore projektima

Analizirajući podatke za 2015. godinu, nailazimo na identičan primjer u Kutjevu, gradu s najmanjim izdvajanjem za službena putovanja u Hrvatskoj - 684 kune. I kutjevački, ujedno najmlađi hrvatski gradonačelnik, Josip Budimir, sve poslove grada izvan Grada obavlja naime, o vlastitom trošku.

'Dolaskom na čelo Grada 2014. godine zatekao sam vrlo tešku financijsku situaciju. Bilo je više od sedam milijuna kuna dugovanja po raznim osnovama. Ništa mi drugo nije preostalo već troškove smanjivati i rezati na svim mogućim stavkama. Prvo sam krenuo sa smanjenjem svoje plaće, i plaće zaposlenika u gradskoj upravi. Između svih ostalih stavki i pozicija odlučio sam troškove za službena putovanja svesti na najmanju moguću mjeru. Kao gradonačelnik putujem često, posebno prema Zagrebu, jer 'hodočastim' po ministarstvima tražeći potpore za projekte. Moj je moto, kad odlazim na službeni put – uspješno obaviti posao, a najmanje razmišljam uzeti dnevnicu za službena putovanja', objašnjava Budimir.

Iznos od 684 kune za službena putovanja u 2015. godini odnosi se, kaže, na službenike u gradu koji su tijekom godine zaslužili refundaciju za taj trošak.

'Troškovi za putovanja ne mogu se financirati i podmirivati iz nekih drugih izvora, kod mene takvo što ne postoji niti može proći. Dok sam na čelu grada Kutjeva, radit će se otvoreno i transparentno, i svaku stavku u proračunu u svako vrijeme mogu opravdati i obrazložiti. Grad Kutjevo još nije u mogućnosti razbacivati se novcima. Vodimo računa o svakoj utrošenoj lipi, a rezultat toga je što su sva dugovanja plaćena, što nije bio slučaj dugi niz godina u ovom gradu za vrijeme bivše vlasti', ističe Budimir i dodaje kako oečkuje da će Grad od nove godine ipak moći malo bolje 'disati', a sredstva će trošiti na razvoj lokalne zajednice, a ne nikakve sporedne i nepotrebne troškove.

Bregović: Na put bez službenih dnevnica i dodatnih troškova

Nakon Kutjeva, najmanje su za putovanja potrošili u gradu Vrbovcu– 3,129 kuna ili 0,010 posto proračuna. Gradonačelnik Vladimir Bregović pojašnjava kako na svojim službenim putovanjima ne koristi zakonsku mogućnost isplaćivanja dnevnica, a nema ni dodatnih troškova budući se koristi službenim automobilom.

'Troškovi službenih putovanja proizlaze većinom radi edukacija i seminara zaposlenika Gradske uprave, što je nužnost radi stalnog praćenja i usklađivanja sa zakonskim promjenama u poslovanju, te edukacija o novim trendovima', pojašnjava Bregović.

Inače, Vrbovec je grad s apsolutno najvećim postotnim smanjenjem izdvajanja za službena putovanja u odnosu na 2014. godinu, u kojoj je za ovu stavku izdvojeno čak 87.247 kuna. No, gradonačelnik objašnjava kako je do tako drastične razlike došlo zbog promjene metodologije proračunskog praćenja proračunskih korisnika (Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Dječji vrtić Vrbovec i drugi). 'U 2014. godini, kada je iskazan trošak u iznosu od 87.247,00 kn, Zakonom je određeno praćenje u kumulativu, dok je 2015. godine obvezno praćenje proračunskih korisnika koji su dobili svoju stavku. Iz navedenog je razvidno da je trošak Gradske uprave za službena putovanja za 2015. godinu iznosio 3.129,00 kn', ističe Bregović.

Lacković: Putujem puno, ali 'iz svog džepa'

Nakon Kutjeva i Vrbovca, na trećem mjestu je Čabar– 2.018 kuna ili 0,012 posto proračuna, te prošlogodišnjem rekorderu Đurđevcu– 3.846 kuna ili 0,012 posto proračuna.

Gradonačelnik Željko Lacković kaže kako i dalje Grad vodi kao volonter koji ne prima ni jedan oblik naknade, za sva putovanja koristi vlastito vozilo, a trošak od 3.846 kuna je nastao refundiranjem troškova putovanja njegove zamjenice . 'Nije da sam malo putovao i da je trošak zato mali, nego sam to plaćao iz svog džepa', ističe, ali i najavljuje kako će od iduće godine počet koristiti sva prava koja mu pripadaju po zakonu. 'Sve ove mjere štednje bile su poduzete zbog stabiliziranja proračuna. Grad je sada stabiliziran, imamo dobre rezultate, i moramo zato nagraditi ljude. Od iduće godine ide korekcija plaća u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama, i nema potrebe ni da ja više budem volonter', najavljuje Lacković, koji, inače, od idućeg tjedna postaje i saborski zastupnik.

Peti najštedljiviji grad, kada su službena putovanja u pitanju, su Delnice – 4.058 kuna ili 0,014 posto proračuna, potom idu Popovača – 5.864 kune (0,018 posto proračuna), Varaždinske Toplice – 2.161 kune (0,019 posto proračuna), Komiža 2.023 kune (0,020 posto), Zabok – 7.410 kuna (0,020 posto) te Novi Marof – 3.296 kuna (0,021 posto proračuna).

Kada se gleda per capita kriterij, poredak je sličan – Kutjevo, Vrbovec, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Đurđevac, Popovača, Čabar, Dugo Selo, Klanjec i Krapina. (gradonačelnik.hr)

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović u srijedu je, 2. studenog,  svečano otvorila World Halal Day, najveći ovogodišnji događaj u svijetu o halal tržištu, turizmu i islamskom bankarstvu koji se do 4. studenog održava u Opatiji.
Tijekom obraćanja prisutnima Predsjednica je kazala:„Budući da snažno zagovaram internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva i otvaranje novih, netradicionalnih tržišta hrvatskim tvrtkama, koncepcija halala kao i problematika kojom ćete se baviti na ovom kongresu bliski su osnovnim polazištima moga predsjedničkog programa za bolju Hrvatsku.“ Dodala je i kako podržava napore Islamske zajednice u Hrvatskoj za otvaranje novih tržišta  hrvatskim gospodarstvenicima.
Svečanosti otvorenja prisustvovali su zamjenik ministra gospodarstva Republike Turske Fatih Metin, državni mistar Ujedinjenih Arapskih Emirata NJ.E. Rashid bin Ahmed bin Fatah, župan Primorsko – goranske županije Zlatko Komadina, zamjenica ministra turizma Republike Hrvatske Snježana Brzica, direktorica turističke zajednice grada Opatije Suzi Petričić, a u ime Grada Opatije otvorenju su nazočili gradonačelnik Ivo Dujmić i njegov zamjenik Fernando Kirigin.

Gradonačelnik Ivo Dujmić u svojem je obraćanju rekao da je izuzetno zadovoljan što je treće svjetsko izdanje Međuanrodnog kongresa i sajma o halal tržištu nakon Singapura i Indije došlo u Opatiju.
„Već davno smo svi zaključili da se gradovi okrenut budućnosti moraju mijenjati, širiti, prilagođavati, pa tako i Opatija koja svakim danom bilježi sve više posjetitelja s novih turističkih tržišta. I za te posjetitelje želimo biti spremni i informirani, a jedan od odličnih načina je ugostiti Kongres s ovom temom našem gradu, koji će svakako doprinjeti i našoj želji da se pozicioniramo i kao halal certificirana destinacija“ istaknuo je gradonačelnik Dujmić.
World Halal Day okuplja četrdesetak najeminentnijih stručnjaka na svijetu o halal tržištu i turizmu koji će kroz tematske panele tijekom tri dana posjetitelje upoznati s novostima i potencijalima ovog najbrže rastućeg tržišta na svijetu.
Organizatori ovog specifičnog događaja su  Centar za certificiranje halal kvalitete i Islamska zajednica u Hrvatskoj. Tijekom ceremonije otvaranja, muftija dr.sc. Aziz ef. Hasanović i rukovoditelj Centra za halal certificiranje Aldin Dugonjić dodijelili su posebna priznanja najzaslužnijim poduzećima, hotelima i institucijama za razvoj halal tržišta i turizma u Hrvatskoj među kojima su Podravka d.d., Kraš d.d., Vindija d.d., Naše klasje d.o.o., hoteli Westin, Bonavia, Aristos, Turist, Baška, kao i osnovna škola Matije Gupca koja je pionir u regiji u implementaciji halal standarda u školstvu.
Isto tako, organizatori su u sklopu realizacije World Halal Daya u Opatiji donirali 20.000 kuna za potrebe Kolibrića, igraonice djece s teškoćama u razvoju pri Društvu „Naša djeca“ Opatija. (Grad Opatija)

Kao i godinu ranije, uz Hvar i Dubrovnik, koji su već etablirani po svojim kulturnim manifestacijama i festivalima, prvih deset gradova koji su najviše izdvojili za kulturu čine uglavnom mali i srednji gradovi

Da se do slave teško može bez rada i ulaganja, ali da rad i ulaganje ne moraju nužno donijeti i slavu, potvrdilo je još jedno istraživanje gradonačelnik.hr-a, ono o izdvajanjima gradova za kulturu.

Baš kao i godinu ranije, po najvećim izdvajanjima za kulturu u Hrvatskoj ističu se Hvar i Dubrovnik, gradovi etablirani po svojim kulturnim manifestacijama i festivalima koji su postali sastavni dio njihove turističke ponude. Analizirali smo, kao i uvijek, podatke Ministarstva financija o izvršenjima gradskih proračuna, a u prvih deset gradova, gledajući po per capita kriteriju, očekivano su i Vukovar, Zagreb i Rijeka.

No, jednako kao i 2014., kada se podaci analiziraju po kriteriju udjela izdataka za kulturu u odnosu na cjelokupan gradski proračun, u prvi plan iskaču srednji i mali gradovi. U 2014. godini nacionalni prvak po ulaganju u kulturu bila je tako Pleternica, koja je, zbog gradnje nove gradske knjižnice izdvojila čak četvrtinu godišnjeg proračuna. Prošle godine, kultura je pak bila prioritet u Belišću, koje je za nju izdvojilo 18,85 posto proračuna i tako se plasiralo na drugo mjesto, odmah iza Hvara.

Hvar je, naime, za kulturu u 2015. godini izdvojio gotovo četvrtinu proračuna – 23,70 posto (8.617.557 kuna).

Iz gradske uprave gradonačelnika Rina Budrovića pojašnjavaju kako se taj novac ulaže u izložbe, tiskanja knjiga, donacije udrugama u kulturi, održavanja Hvarskih ljetnih priredaba, održavanja spomenika kulture te za razne druga manifestacije tijekom godine. U prošloj godini Hvar je za kulturu izdvojio čak 43,5 posto, ili 2.610.817 kuna više sredstava nego godinu ranije. Najveći dio tog povećanja, kažu u Gradu Hvaru, odnosi se na dodatna ulaganja na zgradi Arsenal sa kazalištem, te za nabavku digitalizirane kino opreme za ljetno kino u prostoru spomenika kulture.

Burić: Kulturne projekte financiramo i iz EU fondova

Kao što smo već naveli, na drugo mjesto po izdvajanju za kulturu plasiralo se Belišće. Iako podaci Ministarstva financija navode da je Belišće u 2015. za kulturu izdvojilo 7.098.757, gradonačelnik Dinko Burić navodi da je to bilo i više – 7.787.548 kuna. Belišće je, kaže Burić, grad u kojem se od samog osnutka snažno razvijao kulturni život i ulaganja u kulturu nikad nisu bila mala. No, 2015. godina bila je specifična po zaista velikim ulaganjima, i to ne samo iz proračuna Grada već i putem projekata financiranih sredstvima EU fondova, resornih ministarstava Vlade RH, Osječko-baranjske županije, te donacijama.

'Ono što 2015. godinu u gradu Belišću čini posebnom kada je u pitanju izdvajanje za kulturu jest ne samo činjenica da je u toj godini došlo do porasta ulaganja u kulturu od 318 posto u odnosu na 2014. godinu, već i to da je u toj godini nakon 32 godine izvršena ponovna rekonstrukcija, proširenje i novoopremanje dotadašnjeg Doma kulture, novoustrojenog Centra za kulturu Sigumud Romberg Belišće, kao i činjenica da su u toj godini dovršena dva značajna projekta financirana sredstvima iz EU fondova. Riječ je o obnovi zaštićene kulturne baštine i gradskog Muzeja, te posebno važno za kulturni život u Belišću, uređenje i početak rada Glazbene škole', navodi Burić. Osim toga Grad je, među ostalim, značajna sredstva izdvojio za opremanje Gradske knjižnice i čitaonice, te za provođenje raznih kulturnih programa.

Na trećem mjestu je Dubrovnik, koji je za kulturu izdvojio 18,64 posto svog proračuna, odnosno 68.289.620 kuna, a na četvrtom Đakovo– 16,88 posto (6.836.659 kn).

Vinković: Naglasak na očuvanju tradicijskih vrijednosti

Đakovački gradonačelnik Zoran Vinković ističe kako proračunom prate sve aktivnosti koje su vezane uz djelovanje udruga i pojedinaca u kulturi, od izdavanja knjiga, organizacije izložbi, pa do primjerice organizacije međunarodnog festivala kazališnih akademija i festivala mladih, te programa poput Svome gradu za blagdane koji traje puna dva mjeseca. 'Naglasak našeg djelovanja u kulturi stavljamo i na očuvanje tradicijskih vrijednosti, što se očituje u našim Đakovačkim vezovima koji su uz brojne druge nagrade i nositelj oznake kvalitete 'Experience Croatia-Doživite Hrvatsku' za najbolje kulturno događanje u RH u 2013. godini. Možda je najbolji primjer kako mi u Đakovu brinemo o kulturi podatak da naše kino jedino nikada nije prestalo s radom, za razliku od mnogih drugih gradova u Hrvatskoj, te da smo sve do njegove potpune digitalizacije uporno imali kino projekcije, ne dopustivši da naš grad ostane bez kina', navodi Vinković. Dodaje i da Đakovo trajno skrbi za svoja prigradska naselja u kojima su obnovom postojećih i izgradnjom novih Društvenih domova osigurani svi preduvjeti za djelovanje udruga u kulturi koje se prvenstveno bave očuvanjem folkolonrih i drugih tradicijskih običaja našeg kraja. Vrijednost njihovog rada, ističe, prepoznata je i u Ministarstvu kulture koje podupire brojne aktivnosti u Đakovu.

Na petom je mjestu Metković – 15,01 posto (4.119.249 kn), a u top deset plasirali su se još Slunj, Oroslavlje, Vukovar, Glina i Zlatar. (gradonačelnik.hr)

Ključ uspjeha je ulaganje u ljude. Ja uistinu imam sreću što oko sebe imam mlade, kreativne ljude kojima nije problem raditi od jutra do mraka za svoju zajednicu. Isto tako, okružena sam i stručnim i iskusnim ljudima koji su dugo godina u lokalnoj samoupravi i znaju kako ona funkcionira, ističe gradonačelnica

Iako mali grad, Pleternica se posljednjih godina istaknula svojim pametnim dostignućima – prvi je grad u Hrvatskoj sa vlastitom hidroelektranom kojom pokrivaju troškove javne rasvjete, a višak prodaju. Među najuspješnijim su gradovima po povlačenju EU sredstava, a čini se da će postati i prvi slavonski grad sa službenim certifikatom pozitivne poduzetničke klime. S gradonačelnicom Pleternice, Antonijom Jozić, razgovarali smo o rezultatima i ključnim projektima iz mandata koji se bliži kraju te planovima za budućnost.

Gđo Jozić, na samom ste kraju mandata gradonačelnice kojeg ste osvojili nadmoćnom pobjedom, sa čak 64 posto glasova. Jeste li opravdali povjerenje građana Pleternice? Koliko ste zadovoljni učinjenim u ovom mandatu?

- Da, kraj je mandata i kada uzmemo u obzir sve faktore koji su utjecali na rad gradske uprave koju sam vodila mogu reći kako sam zadovoljna, a jesam li opravdala povjerenje građana Pleternice je pitanje koje svakako treba uputiti njima.

Ja sam sebi najveći kritičar i uvijek u čovjeku postoji mrvica sumnje je li se moglo bolje i više, no uvijek te naše današnje želje i percepcije treba staviti u kontekst vremena u kojem smo se našli. Meni osobno je najviše žao vremena koje je iza nas i u kojem nam naša ministarstva bivše SDP-ove Vlade nisu omogućila korištenje EU sredstava. Nevjerojatna je i žalosna činjenica da smo članica Europske unije već tri i pol godine i da nam se tek ove godine omogućilo aplicirati na EU fondove. Evo npr. programi ruralnog razvoja su otvoreni tek ove jeseni, a to su programi koji su najinteresantniji lokalnim samoupravama veličine Pleternice. No, neovisno o tome što na raspolaganju nismo imali EU sredstva, Pleternica je uspjevala osigurati bespovratna sredstva za svoje projekte u našim ministarstvima i fondovima, i preko državnih tvrtki i ustanova.

Koji su to projekti?

- U mom mandatu završili smo izgradnju dječjeg vrtića vrijednog 11,5 milijuna kuna, izgradnju knjižnice i čitaonice vrijednu 12 milijuna kuna, u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture uloženo je oko 50 milijuna kuna, u energetsku obnovu javnih objekata oko 10 milijuna kuna, a odnosi se to na zgradu gradske uprave, centre udruga, područne škole te mjesne domove i još puno, puno malih projekata koje je nemoguće nabrojati. I sve to s izvornim proračunom od 7 milijuna kuna godišnje.

Pleternica je u samom hrvatskom vrhu po pametnim projektima i povlačenju sredstava iz EU fondova. Kako ste to uspjeli i na koji način se to konkretno odražava na život u Pleternici?

- Ulaganjem u ljude. Ja uistinu imam sreću što oko sebe imam mlade, kreativne ljude kojima nije problem raditi od jutra do mraka za svoju zajednicu. Isto tako, okružena sam i stručnim i iskusnim ljudima koji su dugo godina u lokalnoj samoupravi i znaju kako ona funkcionira. Naš tim ljudi u gradskoj upravi čini svega šest zaposlenih djelatnika, moj zamjenik koji dužnost obnaša profesionalno i ja. Grad Pleternica je 2006. godine osnovao tvrtku Poduzetnički centar d.o.o. koja se specijalizirala za pripremu i provedbu projekata ne samo za naš grad već za naše poduzetnike, obrtnike i poljoprivredna gospodarstva. Dugi niz godina smo ulagali u njihova znanja i kompetencije i danas sam uistinu sretna što su u centru mladi i stručni ljudi koji su spremni odgovoriti svakom izazovu koji se pred njih stavi, neovisno je li to projekt za poduzetnike ili je riječ o gradskom projektu vrijednom nekoliko milijuna kuna. Stoga nije iznenađujući podatak da je Pleternica po istraživanju Instituta za javne financije uvrštena u TOP10 posto gradova po povlačenju sredstava iz EU. Razlog je jednostavan, mi nemamo dostatna izvorna sredstva kojima bismo financirali projekte koje smo zacrtali Strategijom razvoja i jednostavno smo se okrenuli onome što nam je na raspolaganju neovisno jesu li to nacionalna ili EU sredstva, jesu li to projekti koje prijavljujemo kao lokalna samouprava ili preko naših tvrtki i ustanova ili možda preko udruga s kojima imamo izvrsnu suradnju - bitno je da su sredstva bespovratna i da mi možemo osigurati svoj dio sufinanciranja. Da nismo tako radili, danas u Pleternici ne bi bila ni desetina onog što smo uspjeli realizirati.

Koji su najvažniji EU projekti dosad realizirani u Pleternici?

- Bilo ih je puno u predpristupnom razdoblju. U jednom trenutku smo provodili četiri EU projekta i bilo je to u vrijeme kad sam ja obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika. Za mene osobno najvažniji je izgradnja Tehnologijsko-inovacijskog centra s inkubatorom u našoj industrijskoj zoni. Nakon osnovane industrijske zone s povoljnom cijenom zemljišta i izgrađenom kompletnom infrastrukturom te osnivanjem Poduzetničkog centra koji u potpunosti stoji na raspolaganju novim i postojećim investitorima i gospodarstvenicima izgradili smo i inkubator za poduzetnike početnike u kojima im osiguravamo povoljne uvjete rada, od besplatnog odnosno subvencioniranog prostora, konzultacija i edukacija do pomoći u pripremi projekata financiranih iz nacionalnih i EU izvora. Time smo zaokružili priču o gradu s tri poduzetničke potporne institucije za što želimo dobiti i certifikat kako bismo bili prepoznati kao lokalna samouprava s povoljnim poslovnim okruženjem. Prema mojim informacijama, Pleternica će biti prvi grad u Slavoniji s tim certifikatom.

Kakva je poduzetnička slika Pleternice? Na koji način konkretno stimulirate poduzetnike i kakvi su učinci?

- Pleternica je poznata kao obrtnička sredina, a u povijesti se spominje kao trgovište koje je postala radi svog povoljnog geoprometnog položaja. Nažalost, i u Pleternici se jako osjetila ekonomska kriza koja je dovela do smanjenja poduzetničke aktivnosti i smanjenja broja registriranih tvrtki u razdoblju 2008.-2012. godine.

U razdoblju 2012. do danas dolazi do oporavka gospodarstva tako da trenutno bilježimo porast broja registriranih obrta za oko 35% i trgovačkih društava za 20% u odnosu na 2012. godinu, dok istovremeno imamo registriranih oko 900 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Našim poduzetnicima želimo i nastojimo biti partneri. Radi njih je osnovan i Poduzetnički centar, a radi razvoja gospodarstva izgrađena industrijska zona i poduzetnički inkubator.

Poreze, doprinose i naknade koji su minimalni i koji su prihod proračuna Grada Pleternice nismo mijenjali godinama iako smo se kao lokalna samouprava našli u teškoćama radi prekonoćnog rezanja izvornih prihoda izmjenama zakonskih odredbi vezano za financiranje lokalne samouprave. Npr. naša komunalna naknada je među najnižima u RH. Poduzetnike oslobađamo plaćanja komunalnog doprinosa kod izgradnje proizvodnih objekata, komunalne naknade i poreza na tvrtku kroz određeno razdoblje, a poduzetnici početnici dobivaju besplatan prostor u inkubatoru prvu godinu poslovanja, drugu plaćaju samo 25% najma, treću godinu 50% najma, a kroz cijelo razdoblje imaju besplatne savjetodavne usluge Poduzetničkog centra. Omogućili smo i uslugu virtualnog stanara tj. onog koji je registriran na adresi poduzetničkog inkubatora, koji ne koristi prostor, ali ima sve pogodnosti kao i stanar.

Osnovali ste i Gospodarsko vijeće, tko je u njega sve uključen i koji su mu zadaci?

Iako već nekoliko godina održavamo okrugle stolove s poduzetnicima prošli tjedan pristupili smo i formalnom osnivanju Gospodarskog vijeća Grada Pleternice koje je moje savjetodavno tijelo, a kojeg čine obrtnici i poduzetnici našeg grada te predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske obrtničke i gospodarske komore. Već na prvom sastanku smo donijeli određene zaključke iz kojih će se definirati konkretne mjere za razvoj gospodarstva našeg grada. No svi skupa moramo biti svjesni da su te mjere minimalne i da gospodarsku politiku ne kreira jedna lokalna samouprava već središnja država koja mora stvoriti povoljno poslovno okruženje za razvoj gospodarstva i posebice poljoprivrede. Živimo u državi koja ima sjajne potencijale i resurse koje treba staviti u funkciju i omogućiti mladim ljudima da svoju budućnost ostvaruju upravo u Slavoniji odnosno Hrvatskoj.

Od prodaje električne energije iz svoje hidroelektrane Grad Pleternica uprihodi čak sedminu proračuna

Koji EU projekti su još u pripremi, što biste izdvojili kao najvažnije?

- Pleternica danas ima spremnih projekata u vrijednosti preko 350 milijuna kuna. Mi smo se kao grad ciljano pripremali za ulazak u EU, pripremali smo projekte za koje smo unaprijed znali gdje ćemo ih moći aplicirati. U vrijeme kad nam EU sredstva nisu bila na raspolaganju okretali smo se nacionalnim izvorima financiranja i tako u tih nekoliko godina osigurali velike kapitalne investicije u našem gradu.

Svakako najveći projekt koji će se financirati iz EU sredstava je projekt Aglomeracija Pleternica, tj. sustav odvodnje (kanalizacije) naših naselja s izgradnjom pročistača na rijeci Orljavi. Radi se o projektu vrijednom 146 milijuna kuna koji se gotovo u cijelosti financira iz EU sredstava, dok je učešće Grada negdje oko 4,5 milijuna kuna. Na tom projektu radimo od 2009. godine i trenutno smo u fazi izrade aplikacije s napomenom da su ispunjeni svi preduvjeti kako bi nam se odobrila EU sredstva i kako bismo koncem ove ili početkom sljedeće godine raspisali natječaj za izvođača radova te kroz sljedećih dvije do tri godine osigurali mogućnost priključenja kućanstava na sustav odvodnje te time pridonijeli očuvanju okoliša.

Napominjem da smo pitanje vodoopskrbe gotovo u potpunosti riješili jer danas preko 95% kućanstava na području grada ima mogućnost priključenja na vodoopskrbnu mrežu.

Proglašeni ste gradom budućnosti zbog svoje hidroelektrane kojom ne samo da pokrivate potrebe javne rasvjete nego i prodajete struju i time financirate druge gradske potrebe i projekte. U kojoj je fazi gradnja druge elektrane koju ste najavili, i što će to točno značiti za Grad?

- Pleternica je prvi i jedini grad u RH koji u vlasništvu ima hidroelektranu. Sva proizvedena električna energija se predaje u mrežu i po povlaštenoj cijeni prodaje HROTE-u. Prihod od prodaje je otprilike u visini troška javne rasvjete, a kad imate izvorni proračun od svega 7 milijuna kuna, a od prodaje električne energije uprihodite gotovo milijun onda vam je jasno koliko je nama taj prihod značajan i kako smo si stvorili sredstva za nove projekte.

Jedan od novih projekata je upravo hidroelektrana na lokaciji Požega koja će biti manje snage nego pleternička, ali za koju studije kažu da će proizvesti električne energije u vrijednosti oko 600.000 kuna godišnje. Projekt je trenutno u fazi izrade tehničke dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole, a ja vjerujem da će izgradnja krenuti sljedeće godine.

Jedan od ciljeva Pleternice jest do 2020. postati energetski neovisan grad. Koliko ste blizu tom cilju, hoćete li uspjeti?

- Hoćemo, i to prije nego smo mislili. Naime, u Strategiji razvoja smo si zadali cilj postati energetski neovisan grad po pitanju javnih potreba do 2020. godine odnosno da ćemo energiju za javne potrebe osigurati iz obnovljivih izvora energije. Ako danas imamo proizvodnju energije u maloj hidroelektrani u Pleternici, ako znamo da trenutno imamo tri solarne elektrane od po 30 kW na krovovima novoizgrađenih objekata knjižnice, vrtića i inkubatora i ako znamo da uskoro kreće izgradnja nove hidroelektrane dolazimo do fascinantne brojke proizvedenih kW električne energije iz OIE koja će premašiti potrošnju kW energije za javne potrebe. Ja vjerujem da će se to ostvariti već 2018. godine.

Većina hrvatskih gradova bilježi negativne demografske trendove, a problem iseljavanja pogotovo je izražen u Slavoniji. Kakva je situacija u Pleternici i na koji način se borite sa ovim problemom?

- Negativni demografski trendovi i iseljavanje u uskoj su vezi s gospodarskim kretanjima. Obzirom da znam kakvo je stanje u Slavoniji, posebice u njenom istočnom dijelu, trebala bih biti zahvalna da ti razmjeri nisu u tolikoj mjeri pogodili i Pleternicu. No ne mogu biti. Žao mi je zbog svakog čovjeka koji je iselio iz Slavonije i koji je svoju budućnost i egzistenciju potražio izvan granica Lijepe naše. I sama sam majka i ne želim da mi jednog dana moje dijete kaže da odlazi jer mi političari nismo osigurali uvjete da bi se Slavonija i Hrvatska razvijale i omogućile ljudima da žive od svoga rada. No, opet ponavljam da su mjere demografske politike u rukama države kao i mjere za razvoj gospodarstva.

Ono što je u nadležnosti lokalne samouprave vjerujem da dobro radimo. Prvenstveno tu mislim na novoizgrađeni dječji vrtić u kojem trenutno imamo preko stotinu djece u četiri skupine, jednoj jasličkoj te tri mješovite, zatim na predškolski odgoj za oko 100-tinjak djece. U 4 naselja imamo organizirane igraonice za djecu koja ne pohađaju vrtić, a koje provodimo kroz program odobren od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Izuzetno sam ponosna na 10 izgrađenih dječjih igrališta na području grada otkako sam gradonačelnica i na izuzetno dobru suradnju s udrugama koje se bave djecom. Jako puno ulažemo u šport kroz koji je uključeno nekoliko stotina djece u našim naseljima i nismo bez razloga proglašeni Gradom prijateljem djece, a imamo i Dječje gradsko vijeće koje sudjeluje u predlaganju i donošenju mjera koje se tiču upravo njih. Isplaćujemo jednokratne naknade za svakog novog stanovnika našeg grada, prvašićima darujemo poklon pakete za prvi dan u školi, a od prošle godine sv. Nikola, zaštitnik našeg grada, daruje i sve učenike od 1. do 4. razreda prigodnim darom.

Svim projektima koje radimo želimo od Pleternice stvoriti mjesto ugodnog življenja s posebnim naglaskom na siguran odgoj djece.

Planirate li se kandidirati na lokalnim izborima iduće godine? S kojom platformom?

- Članica samHDZ-ačija sam kandidatkinja bila i na lokalnim izborima. Naravno da ćemo odluku donijeti na stranačkim tijelima, a u interesu lokalne zajednice. Iza mene je četverogodišnji mandat zamjenice gradonačelnika i troipogodišnji mandat gradonačenice našeg grada. Povjerenje za novi mandat prvo ću tražiti od svoje stranke, a nakon toga i od mojih sugrađana. Vjerujem da je iskustvo, znanje i sve učinjeno u proteklom razdoblju prepoznato od strane mojih sugrađana. Projekata i planova je puno, izazovi upravljanja veliki i potrebna je velika kreativnost kako biste od malog izvornog proračuna imali ovakve velike investicije u svom gradu.

(gradonačelnik.hr)

Osim po ukupnom udjelu u proračunu, Sinj je i među gradovima koji se ističu visinom naknada. Za prvo dijete isplaćuju 3.000, a iznos se za svako slijedeće dijete povećava za tisuću kuna. Osim Sinja, u top deset po najvišim naknada ulaze Vis, Vrbovsko, Vrlika, Supetar, Novalja, Gospić, Komiža, Opatija i Jastrebarsko

Godinama već slušamo upozorenja demografa o katastrofalnim demografskim trendovima u Hrvatskoj u kojoj se iz godine u godinu povećava nerazmjer između broja rođenih i umrlih. No, osim doslovnog izumiranja i starenja stanovništva, a Hrvatska spada u deset demografski najstarijih zemalja EU, posljednjih godina događa se i masovni val iseljavanja mladog, najproduktivnijeg stanovništva, zbog čega bi nam se, ne poduzmu li se hitno neke konkretne mjere, moglo dogoditi – upozorava demograf Anđelko Akrap, da već za pet godina dođe do potpunog urušavanja i kolapsa sustava u kojem doslovno neće biti novaca za isplatu mirovina.

Da je svjesna ozbiljnosti i važnosti problema demografije, nova Vlada premijera Andreja Plenkovića deklarirala je navodeći upravo 'zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu' među svojim temeljnim ciljevima. No, baš kao i ona prethodna, vrlo brzo je, čini se, odustala od jednog od svojih najzvučnijih predizbornih obećanja – naknade od 1000 eura za svako novorođeno dijete. Resorna ministrica Nada Murganić objavila je, naime, kako misli da će se odustati od te jednokratne mjere te je mnogo sklonija uvođenju kontinuiranih, trajnijih mjera koje nude dugoročniju sigurnost i koje su, kako kažu i sami demografi, daleko učinkovitije. Premijer Plenković ovih je, pak, dana na upit odustaju li od ove mjere ili ne, poručio da se nastoji naći rješenje, ali još se ne zna hoće li to biti u ovoj ili idućoj proračunskoj godini jer ova mjera naime košta 300 milijuna kuna godišnje.

U međuvremenu, gradonačelnik.hr napravio je veliko istraživanje o tome koliko za svoje bebe izdvajaju hrvatski gradovi, koji na lokalnoj razini već desetljećima kontinuirano podupiru novorođenčad. Prikupili smo podatke iz gotovo svih gradova (odgovore nam nije dostavilo tek njih desetak) o tome koliko su prošle godine izdvojili za naknade za novorođenčad.

Ovdje, naravno, treba istaknuti da naknade za novorođenčad kao jednokratna mjera nikako nisu jedini pokazatelj i mjerilo brige i osviještenosti gradova kada je pronatalitetna politika u pitanju, baš kao što niti na državnoj razini ne mogu spasiti demografsku situaciju. Da bi se donijela konačna ocjena o tome tko doista na lokalnoj razini najbolje skrbi za obitelj i natalitet, potrebno analizirati čitav paket mjera i sveobuhvatnu politiku gradova – od ulaganja u vrtiće, škole, prehranu, školski prijevoz, stipendije ili socijalna davanja. No, podaci o izdvajanju za naknade za novorođenčad itekako su zanimljiva informacija i indikator koji ukazuje na to koji gradovi su, unatoč proračunskim ograničenjima, natalitetnu politiku odlučili staviti u gornji dio svoje liste prioriteta.

Prošle je godine tako, govori nam analiza u kojoj smo uspoređivali izdvajanje za naknade za novorođenčad u odnosu na cjelokupni godišnji proračun gradova, za svoje bebe najviše izdvojio Sinj– 1,73 posto proračuna, ili - 850 tisuća kuna iz proračuna teškog 49,2 milijuna kuna. Osim po ukupnom udjelu u proračunu, Sinj je i među gradovima koji se ističu visinom naknada. Za prvo dijete isplaćuju 3.000, a iznos se za svako slijedeće dijete povećava za tisuću kuna. Ukupno su u prošloj godini isplatili 217 naknada.

K. Križanac: Uspjeli smo ublažiti trend pada nataliteta

Gradonačelnica Kristina Križanac ističe kako su naknade za novorođenčad samo dio Programa mjera populacijske politike kojega u Sinju provode s ciljem zaustavljanja depopulacije i porasta nataliteta. Pa tako, navodi, Grad Sinj kroz program socijalne i zdravstvene zaštite, uz naknade za novorođenu djecu, osigurava razne oblike pomoći građanima, poput jednokratne novčane pomoći za subvenciju komunalnih usluga, za hitne intervencije, za subvenciju troškova ili poboljšanja uvjeta stanovanja, pomoć za stambeno zbrinjavanje.

Uz otvaranje novih vrtića, čime se osigurava predškolski odgoj za svu djecu, Grad je osigurao posebnu skrb za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju i njihove obitelji uvođenjem posebne odgojne skupine, te subvencionira smještaj djece u vrtićima.

Obiteljima sa školskom djecom, ističe gradonačelnica, Grad subvencionira kupnju udžbenika za osnovne i srednje škole, te troškove javnog prijevoza za srednjoškolce i studente. Tu su i socijalne stipendije za studente, te stipendije za studente iz obitelji sa četvero i više djece.

'Da bi se moglo objektivnije govoriti o učincima mjera koje provodimo, bilo bi potrebno sagledati statističke podatke i u slijedećih nekoliko godina, ali možemo kazati da smo uspjeli barem malo ublažiti trend pada nataliteta, o čemu svjedoče i podaci o broju novorođenih beba na našem području u posljednje četiri godine', kaže Kristina Križanac i navodi kako je u Sinju 2013. rođeno 211 beba, 2014. 247, 2015. 222, a u ovoj godini već njih 227, pa u Gradu očekuju da će se ta brojka do kraja godine povećati za barem desetak djece.

Nakon Sinja, gledano po udjelu u proračunu, slijedi Zagreb koji je za 6.526 beba izdvojio 1,3 posto proračuna, ili 81,2 milijuna. Naknade u Zagrebu iznose 1.800 kuna za prvo dijete, 3.600 za drugo, a za treće i svako slijedeće isplaćuje se 54.000 kuna kroz šest godina.

Na trećem je mjestu po izdvajanju za bebe Vis koji se, poput Sinja, ističe visinom naknada. Za prvo dijete isplaćuju 5.000, za drugo 10.000, za treće 20.000, te još po 10.000 za svako slijedeće dijete. Osim toga, Grad Vis je, nakon provedene ankete među građanima koja je pokazala da se obitelji teže odlučuju na treće dijete, fokus odlučio staviti upravo na to, pa sve obitelji koje imaju tri i više djece stimuliraju sa po 1.200 kuna mjesečno do djetetove 10. godine života. Također, navode, ta djeca imaju pravo na besplatan vrtić.

Z. Novosel: Prošle godine u Jaski mali 'baby boom'

Četvrti je po izdvajanju za bebe Grad Jastrebarsko, sa izdvojenih 1 posto proračuna, ili 478 tisuća kuna. Jastrebarsko je lani isplatilo 137 naknada, za prvo i drugo dijete isplaćuju po 2.500, a treće i svako slijedeće dijete po 6.500 kuna.

Gradonačelnik Zvonimir Novosel ističe kako u Jastrebarskom već više od desetljeće provode sustavne demografske politike. „Skrb o djeci nam je jedan od proračunskih prioriteta. Uz jednokratne naknade, roditeljima pomažemo i na brojne druge načine. U vrtićima imamo više od 600 djece, a da politike grada imaju uspješnost pokazuje i činjenica da smo prošle godine imali 'baby boom' i dobili novih 137 malih stanovnika. Sve to ukazuje na lijepu budućnost našeg grada.

I. Marković: Unatoč financijskim problemima, ulažemo u natalitet i to daje rezultate

Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju top deset gradova su: Zagreb, Vis, Supetar, Pazin, Dubrovnik, Sinj, Komiža, Vrbovsko, Šibenik i Jastrebarsko.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković zadovoljna je što se Supetar ponovo plasirao među pet najboljih gradova u Hrvatskoj po kriteriju per capita, a dva prethodna istraživanja gradonačelnik.hr-a u kojima je Supetar bio među najboljima – ulaganje u sport i predškolski odgoj, itekako su važan dio pronatalitetne politike. Što se tiče izdvajanja za naknade za novorođenčad, I. Marković ističe kako se ta sredstva nisu nikad ukidala, unatoč tome što se Grad dugo vremena mučio sa financijskim problemima, te imao velike dugove i blokade računa.

'Grad Supetar tako svake godine izdvaja znatna sredstva za rodiljne naknade, čime se stimulira natalitet, koji je jedan od gorućih problema u cijeloj Hrvatskoj, a posebno na otocima. Prošle godine smo napravili i korekciju u Odluci o dodjeli naknada za rodilje, želeći stimulirati mlade obitelji da se dosele u Supetar te smo smanjili kriterij prebivališta. Supetar postaje poželjno mjesto za život, zbog blizine Splita, odlične prometne povezanosti, velikih mogućnosti u turizmu i poslovnih prilika. To sve stimulira mlade obitelji da se doseljavaju ili ostaju živjeti u našem gradu. Smatram i da će brojne investicije koje smo realizirali i koje se realiziraju omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, što će u budućnosti imati i pozitivan demografski efekt', ističe Ivana Marković. Što se konkretnih efekata dosada tiče, gradonačelnica navodi kako su 2013. imali 28 novorođene djece, 2014. 34, a u prošloj godini 38 rođenih beba. 'To su jako ohrabrujući podaci, te je jasno da je izdvajanje financijskih sredstava za novorođenu djecu u Supetru doprinijelo pozitivnoj demografskoj slici na području Grada', zaključila je Ivana Marković.

Ivan Udovičić i njegova gradska vlast i u 2014. su bili među top deset gradova s najvećim izdvajanjem za vrtiće, a prošle su se godine probili na prvo mjesto izdvojivši za predškolsko obrazovanje više od četvrtine gradskog proračuna – 28,19 posto (29.608.138 kuna, odnosno 765,72 kune po stanovniku)

Razvijena i roditeljima dostupna mreža jaslica i vrtića, stručnjaci tvrde, jedan je od osnovnih preduvjeta za promjenu negativne demografske slike u Hrvatskoj. Uzalud 1000 eura za novorođenče i delimitirana porodiljna naknada, ako roditelji nemaju gdje zbrinuti dijete dok su na poslu.

Gradonačelnik.hr analizirao je podatke Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna za 2015. godinu i istražio koliko su svjesni važnosti ulaganja u vrtiće i koji od njih, na ovaj način, najviše brinu za svoje mlade obitelji. Titulu prvaka po brizi za najmlađe Visu je tako u 2015. preoteo grad Kaštela.

Kaštela su i u 2014. su bili među top deset gradova s najvećim izdvajanjem za vrtiće, a prošle su se godine probili na prvo mjesto izdvojivši za predškolsko obrazovanje više od četvrtine (28,19 posto) gradskog proračuna - 29.608.138 kuna, odnosno 765,72 kune po stanovniku, što je čak 50-postotno povećanje u odnosu na godinu ranije.

Gradonačelnik Ivan Udovičić objašnjava kako je do povećanja došlo jer se u 2015. godini financirala kompletna rekonstrukcija zgrade dječjeg vrtića u Kaštel Štafiliću, u iznosu od približno šest milijuna kuna. Riječ je o vrtiću Maslina, koji je rekonstrukcijom pretvoren u najmoderniji vrtić u Kaštelima, i u kojeg je ugrađen i lift za invalide, čime se može pohvaliti rijetko koji vrtić u Hrvatskoj.

'Politika Grada Kaštela u svezi predškolskog odgoja je da sva djeca za koje postoji potreba, budu i upisana u vrtić. Također, nastojimo olakšati roditeljima i po pitanju cijene vrtića, na način da Grad subvencionira razliku između cijena gradskih i privatnih vrtića.

Grad Kaštela u posljednjih 15-tak godina značajno porastao po broju stanovništva, doselile su se i mlade obitelji tako da nam se demografska slika izmijenila u korist povećanja broja djece, iz tih razloga je povećana i potreba zbrinjavanja djece u ustanove predškolskog odgoja. Usporedno s time izgrađena je i nova zgrada Osnovne škole u Kaštel Novome', navodi gradonačelnik Udovičić i ističe kako će Grad Kaštela, sukladno svojim mogućnostima, nastojati i dalje aktivno ulagati u predškolski odgoj.

Iza Kaštela, na drugom je mjestu po izdvajanju u predškolski odgoj Dugo Selo, koje je za vrtiće izdvojlo 23,66 posto proračuna, potom Velika Gorica (21,17 posto), Vrgorac (19,97 posto) te Sveti Ivan Zelina (19,14 posto).

Košćec: Subvencioniramo 50 i 75 posto cijene gradskih i privatnih vrtića

Grad Sveti Ivan Zelina za vrtiće je u 2015. izdvojio 5.378.769 kuna, što je 19,4 posto gradskog proračuna: gradonačelnik Hrvoje Košćec

Prvi čovjek Sveti Ivan Zeline, Hrvoje Košćec objašnjava Sveti Ivan Zelina udovoljava svim kriterijima vrlo poželjnog mjesta za stanovanje u smislu da je nadomak glavnog grada, a nudi višu kvalitetu života uz niže troškove, mirniji i sigurniji život. 'Pogotovo je to važno za mlade obitelji koje žele tijesni gradski stan zamijeniti za obiteljsku kuću, sami uzgajati povrće u vlastitom vrtu i imati svoju privatnost. I uz to im je Zagreb na svega dvadesetak minuta vožnje od kuće, a dosad su jednako ili više vremena izgubili putujući s jednog kraja grada na drugi. S mojim dolaskom na mjesto gradonačelnika povećali smo izdavanja za predškolsko obrazovanje, uveli besplatne udžbenike jer smo svjesni da je dostupnost i kvaliteta obrazovnih ustanova važna pri odluci mladih obitelji da ostanu ili se nastane u Zelini. Uz podatke koje navodite u svom istraživanju valja naglasiti da je Grad Sveti Ivan Zelina u ovoj godini dodatno povećao subvencioniranje pa redovni desetsatni program za roditelje trećeg i svakog sljedećeg djeteta subvencioniramo s 50 posto, a za djecu s teškoćama 75 posto i to vrijedi jednako za gradski i privatni vrtić', ističe Košćec.

U prvih deset gradova koji najviše izdvajaju za svoje najmlađe plasirali su se još Daruvar, Jastrebarsko, Solin, Sinj i Drniš.

Križanac: Roditelji jednako plaćaju javne, privatne i vjerske vrtiće

Sinj je za vrtiće u 2015. izdvojio 8.330.583 kune, ili 16,91 posto proračuna: zamjenica na funkciji gradonačelnice Kristina Križanac

Zamjenica na funkciji gradonačelnice Sinja Kristina Križanac objašnjava kako Sinj, koji je u 2015. za vrtiće izdvojio 16,91 posto svog proračuna, vodi demografsku politiku od samog rođenja djeteta, vrtićke dobi, osnovnog i srednjeg školstva, do studentske faze života naših mladih

( naknade roditeljima za novorođeno dijete, sufinanciranje smještaja djece u vrtiće, sufinanciranje udžbenika, učeničkih i studentskih stipendija ).

'Grad vodi posebno socijalno osjetljivu politiku u smislu participacije roditelja za smještaj djece u sve vrtiće u gradu, pa tako roditelji jednako participiraju za djecu bilo da su smješteni u privatni, vjerski ili javni vrtić.

Također, grad kontinuirano širi mrežu vrtića, pa je tako u 2016. godini izgradio novi vrtić u Turjacima, te zajedno sa privatnim vrtićem otvorio prostor za skupinu djece u naselju Han. Grad ima za cilj da sva djeca i u buduće budu obuhvaćena vrtićkim smještajem, kako bi od malih nogu razvijali socijalni dijalog među vršnjacima, uz stručnu pomoć vtrićkih djelatnika', napominje K.Križanac.

Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju, na prvom mjestu je Cres, sa čak 1439,86 kuna po stanovniku, Novigrad (1039,75 kn), Zagreb (1039,67 kn), Velika Gorica (992,48 kn), Umag (939,85 kn), Supetar (914,87 kn), Pazin (868,97 kn), Poreč (808,75 kn), Krk (794,29 kn) i Pag (767,37 kn).

(gradonačelnik.hr)

Analizirajući sad već drugu godinu za redom izdvajanje gradova za reprezentaciju, u oči upada nekoliko gradova koji se po drugi put plasiraju u sam vrh top 10 najštedljivijih, što govori o tome da nije riječ o prisilnom rezanju zbog 'više sile', odnosno nedostatka sredstava, već o promišljenoj proračunskoj politici u kojoj su projekti i potrebe građana važnije od onih gradskih dužnosnika. Po drugu godinu za redom tu su, tako, Sisak, Pula, Pazin i Split

Godinama smo u medijima svako malo pratili afere i priče o 'lokalnim šerifima', koji su službene kartice i troškove reprezentacije koristili za vlastite gušte i potrebe, betonirajući tako u javnosti sliku o neodgovornim i korumpiranim političarima kojima su vlastiti interesi i korist na prvom mjestu. Pisalo se tako o iznosima koje su gradovi trošili navodno na 'iće i piće' i koji su debelo premašivali kompletne troškove gradskih uprava većih gradova. Na sreću, takvi su primjeri u posljednje vrijeme sve rjeđi, a u fokus javnosti konačno zasluženo dolaze oni suprotni, pozitivni primjeri političara koji javnim novcem upravljaju transparentno i odgovorno, trudeći se iz ionako ograničenih gradskih proračuna maksimalno udovoljiti zahtjevima i potrebama svojih građana.

U nastojanju da u javnosti promovira takve, pozitivne primjere i rezultate gradskih uprava, gradonačelnik.hr sustavno analizira podatke Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna, uspoređujući kako i na koji način gradovi raspolažu javnim novcem. Ovaj put fokusirali smo se upravo na troškove reprezentacije u prošloj godini.

Đuzel: Ne trošimo gradske novce na sebe

Prije nekoliko mjeseci izašli smo s istom analizom za 2014. godinu, kada je prvak u štednji bio grad Zlatar, a gradonačelnik Stanko Majdak u čitavoj je godini za reprezentaciju potrošio tek 14.212 kuna. Ako se to čini malo, što reći o rekorderu u 2015. godini – Gradu Imotskom i njegovom gradonačelniku Anti Đuzelu, koji su za reprezentaciju potrošili još manje – 11.057 kuna, što ispada oko 30 kuna dnevno! Imotski je, uz to, i grad sa najvećim postotnim smanjenjem izdvajanja za reprezentaciju u odnosu na godinu ranije – troškove su smanjili za čak 79,46 posto (u 2014. za reprezentaciju su potrošili 53.821 kuna).

'U Imotskom ni kunu ne trošimo na reprezentaciju, a ovih 11 tisuća kuna potrošeno je za proslavu Dana Grada. Ako putujemo, imamo dnevnicu i to je to. Grad i gradske financije ne koristimo za sebe', ističe gradonačelnik Ante Đuzel. Veliko smanjenje u odnosu na 2014. godinu objašnjava time što su novce preusmjerili, pa je tako samo za studente, njihove školarine i laptope koje je grad dijelio, uloženo oko 4,5 milijuna kuna. 'Nema smisla trošiti gradske novce na reprezentaciju, potrebe i pomoć građanima na prvom su nam mjestu', kratak je Đuzel.

Analizirajući, pak, sada već drugu godinu za redom izdvajanje gradova za reprezentaciju, u oči upada nekoliko gradova koji se po drugi put plasiraju u sam vrh top 10 najštedljivijih, što govori o tome da nije riječ o prisilnom rezanju zbog 'više sile', odnosno nedostatka sredstava, već o promišljenoj proračunskoj politici u kojoj su projekti i potrebe građana važnije od onih gradskih dužnosnika. Po drugu godinu za redom tu su, tako, Sisak, Pula, Pazin i Split.

Ikić Baniček: Nemamo kartice, sami snosimo troškove

Odmah iza Imotskog, kao drugi najštedljiviji grad u 2015. godini ističe se Sisak, koji je na reprezentaciju potrošio tek 0,05 posto proračuna, odnosno manje od dvije kune po stanovniku!

Novac građana treba služiti isklučivo za unaprjeđenje života u Gradu, reprezentacija tome ne doprinosi: Kristina Ikić Baniček

Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček ističe svoj stav kako novac koji građani u obliku poreza i naknada uplaćuju u gradski proračun treba isključivo služiti za unaprjeđenje standarda i kvalitete života u Sisku, a reprezentacija, koliko god bila nužna, najčešće ne doprinosi toj zadaći. 'Na stavci reprezentacije nalaze se sredstva za čajnu kuhinju i organizaciju tradicionalnih božićnih prijema u gradskoj vijećnici. Niti ja, niti ijedan drugi zaposlenik Grada Siska nema službenu karticu pa tako većinu troškova izvan našeg radnog mjesta snosimo sami. To je jedini odgovorni pristup raspolaganju novcima naših građana', kaže gradonačelnica Siska.

Miletić: Povjerenje građana smo dobili da bi racionalno upravljali

Na trećem mjestu, baš kao i godinu ranije, ponovo je Pula, koja je pak za reprezentaciju ovaj put izdvojila gotovo identičan, desetak tisuća kuna manji iznos – 235.517 kuna, odnosno 0.09 posto proračuna (275.727.799 kn). Ovaj podatak i plasman u vrh najštedljivijih potvrda je, kaže nam gradonačelnik Boris Miletić, da je gradska uprava na dobrom putu te poticaj da nastave raditi za dobrobit svih naših sugrađana.

Radimo za dobrobit naših sugrađana: Boris Miletić

Miletić ističe kako je Pula već godinama prepoznata kao jedan od najštedljivijih gradova u Hrvatskoj, što redovito potvrđuje Ministarstvo financija RH, kao i sva ostala nezavisna istraživanja. 'To je rezultat dugogodišnjeg rada i našeg opredjeljenja racionalnog upravljanja gradom za što smo u konačnici i dobili povjerenje samih građana. Želio bih samo podsjetiti kako smo među prvim gradovima u Hrvatskoj objedinili postupak javne nabave i uveli lokalnu riznicu za cijelu upravu, gradska društva i ustanove zahvaljujući čemu su ostvarene uštede koje se danas mjere u desecima milijuna kuna.

Udio troškova plaća zaposlenika Grada u odnosu na izvorne prihode je ispod 11 posto proračuna, a pored toga, i prije izbijanja financijske krize informatizacijom i uvođenjem cjelovitog elektroničkog poslovanja u svakodnevni rad uprave osim ušteda, postignuta je bolja efikasnost poslovanja i zadržana je visoka razina otvorenosti rada zbog čega smo i redovito među najtransparentnijim gradovima u Hrvatskoj', kaže Boris Miletić.

Jenkač: Štednja gdje god je to moguće

Nakon Imotskog, Siska i Pule, listu top 10 najštedljivijih hrvatskih gradova čine gradovi Delnice, Pazin, Zadar, Split, Karlovac i Korčula.

Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju, najštedljiviji su se poredali nešto drugačije. Na prvom mjestu je opet Imotski, drugi Sisak, pa onda Zagreb, Zlatar, Oroslavlje, Donji Miholjac, Kaštela, Pula, Novi Marof i Đurđevac.

Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač kaže kako je upravo štedljivo i racionalno trošenje novca građana bilo jedno od njegovih glavnih predizbornih obećanja na prijevremenim izborima, prije nešto manje od dvije godine, kada je došao na vlast. 'Štednja gdje god je to moguće, a posebice na stavkama poput reprezentacije provodi se u posljednje dvije godine, a tako će biti i dalje unatoč pokazateljima koji ukazuju na poboljšanje financijske situacije u gradu. Sa svakom kunom poreznih obveznika postupamo racionalno i ta odluka nema alternativu', kaže Jenkač. Pojasnio je da su i ovako mali troškovi prezentacije, jedni od najmanjih u Hrvatskoj, utrošeni većinom za potrebe udruga odnosno raznih društava.

Sa svakom kunom poreznih obveznika postupamo racionalno i ta odluka nema alternativu: Siniša Jenkač

'Poznato je da udruge i razna društva imaju ograničena financijska sredstva i da im zaista stvara problem prilikom svečanijih događanja počasiti uzvanike. Grad u skladu sa svojim mogućnostima na taj način pomaže, ali i ta je pomoć na tragu racionalnosti'– istaknuo je Jenkač.

Za kraj vrijedi napomenuti da su, prema jednoj analizi, troškovi Vlade i ministarstava za službene kartice i reprezentaciju u 2013. godini iznosili oko 3 milijuna kuna, što je primjerice manje od ukupne cifre prvih 20 gradova na našoj ljestvici.

(gradonačelnik.hr)

Osim što ima najveće prihode od svih gradova – 11.211 kuna po stanovniku, Mali Lošinj godinu je završio i sa daleko najvećim suficitom – čak 2.260 kuna po stanovniku. Prevedeno u milijune, Mali Lošinj imao je 91 milijun kuna prihoda, 73 milijuna rashoda, te 18 milijuna kuna suficita. Odmah iza Malog Lošinja, na drugo mjesto plasirala se Novalja, čiji gradonačelnik Ante Dabo najavljuje povratak na pobjedničko postolje u 2016. godini

Najbogatiji hrvatski gradovi, odnosno gradovi s najvećim proračunskim prihodom po stanovniku su oni smješteni uz more, a oko trećina gradova s najnižim ukupnim prihodima zajedno ima prihode kao jedna Rijeka ili Split. Za razliku od gradova koji se ističu po tome što su im rashodi znatno viši od prihoda, na suprotnoj strani ljestvice, kao gradovi sa znatno višim prihodima od rashoda ističu se pak Primošten i Zlatar (59 i 57 posto).

Ovo su neki od najzanimljivijih zaključaka analize Ostvarenja proračuna općina, gradova i županija u 2015. godini, koju je nedavno objavio Institut za javne financije. Autori analize, Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić analizirali su podatke Ministarstva financija o prihodima, rashodima, te deficitima ili suficitima gradova, općina i županija, po stanovniku. Napominju, međutim, kako sam proračun ne odražava uvijek i stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici, te ustanova kojih su osnivači. No, ne postoji baza u kojoj su objedinjeni svi ti podaci, kaže se u uvodu analize. I bez obzira što autorima nije bio cilj analizirati financijsko stanje lokalnih jedinica, podaci su itekako zanimljivi i indikativni.

A. Kučić: Uz turizam, zaslužni trgovina, brodogradnja, poljoprivreda i poduzetništvo

Kao najuspješniji hrvatski grad, kada gledamo proračunske stavke, ističe se tako Mali Lošinj, koji se na prvo mjesto probio sa 12. pozicije, na kojoj je bio godinu ranije. Osim što ima najveće prihode od svih gradova – 11.211 kuna po stanovniku, Mali Lošinj godinu je završio i sa daleko najvećim suficitom – čak 2.260 kuna po stanovniku. Prevedeno u milijune, Mali Lošinj imao je 91 milijun kuna prihoda, 73 milijuna rashoda, te 18 milijuna kuna suficita.

Ana Kučić, zamjenica gradonačelnika koja je preuzela vođenje grada nakon što je Gari Cappelli imenovan za ministra turizma, objašnjava što stoji iza ovako uspješnih rezultata.

'Na području našeg Grada živi 8.244 stanovnika, odnosno relativno smo mala sredina što nam ostavlja puno više prostora za brigu o svakom pojedinom stanovniku. Kod nas je mali broj nezaposlenih kojih s obzirom na sve dužu turističku sezonu, u ljetnim mjesecima gotovo nema. Posebnu pažnju posvećujemo mladim i visokoobrazovanim osobama, koje pratimo već po završetku fakulteta i odmah povlačimo u programe stručnog osposobljavanja kako u Gradu, tako i u ostalim našim ustanovama na području Lošinja. Uz turizam, veliku zaslugu za visoke prihode po stanovniku imaju i ostale gospodarske grane poput trgovine, brodogradnje, poljoprivrede, ali i malog i srednjeg poduzetništva na koje smo posebno usredotočeni.

Puno toga činimo za poboljšanje uvjeta života na otoku, no istaknula bih rješavanje dva najveća egzistencijalna pitanja mladih obitelji – otvaranje novih radnih mjesta kroz osiguravanje preduvjeta za investicije te rješavanje stambenog zbrinjavanja. Također, imamo izvrstan zdravstveni i socijalni program, puno ulažemo u odgoj i obrazovanje, potičemo poljoprivrednike te male i srednje poduzetnike. Usudila bih se reći kako je standard i kvaliteta života na Lošinju ispred brojnih drugih otočnih sredina', ističe A. Kučić.

A. Dabo: Turizam nam još raste, opet ćemo biti prvi

Drugi najuspješniji grad u Hrvatskoj, što se proračunskih prihoda tiče, jest Novalja. Apsolutni pobjednik u 2014. godini, u kojoj je imala 11.659 kuna po stanovniku, u prošloj je godini zabilježila blago smanjenje prihoda, pa je godinu završila sa 11.041 kune po stanovniku i na drugoj poziciji, iza Malog Lošinja. No, gradonačelnik Ante Dabo siguran je da će Novalja u 2016. godini ponovo vratiti status prvaka.

Novalja turistički još uvijek bilježi trend rasta, proračun nam je stabilan i dugoročno ga možemo održati na ovoj razini: Ante Dabo

'U 2015. smo malo zaostajali za Malim Lošinjem, ali sad smo opet digli ostvarenje proračuna za 4-5 milijun kuna, i sigurno ćemo biti prvi', tvrdi Dabo. Podsjeća kako je proračun, dok on nije preuzeo Grad, bio u visini 31-36 milijuna kuna, dok on treću godinu za redom ima preko 40 milijuna kuna ostvarenja. A još ima prostora za napredak, zaključuje Dabo, navodeći kako samo od prodaje nekretnina ostvaruju gotovo pet milijuna kuna.

'Novalja je vrlo in, vrlo aktivna i atraktivna, i gospodarski i turistički. Još uvijek bilježimo trend rasta, i sad je vrlo bitno naći mjeru, strategiju gdje vidimo grad za deset godina, jer sigurno je da će se neki trendovi mijenjati i mi u politici moramo naći dovoljno razuma da zajedno zaključimo koji su to projekti koji će sigurno dugoročno imati efekt na gospodarstvo i poduzetnike u gradu, i na kraju krajeva, na gradski proračun. Jer, ako su gospodarstvenici dobro i ako oni rade, onda je i proračun dobro', ističe Dabo. Kaže kako je, za razliku od prijašnje situacije kada nije bilo dijaloga na razini grad-poduzetnici, sada komunikacija dvosmjerna, postoji dijalog i još veliki prostor za napredak. 'Novalja turistički još uvijek bilježi trend rasta, proračun nam je stabilan i mislim da ga dugoročno možemo održati na ovoj razini, što je već veliki uspjeh', zaključio je Dabo.

Nakon Malog Lošinja i Novalje, najveće proračunske prihode ima Rovinj (9.734 kune po stanovniku), Opatija (9.204 kune), Krk (9.085 kuna), Novigrad (8.976), Dubrovnik (8.794), Poreč (8.779), Cres (8.129 ), te Umag (8.108 kuna po stanovniku). Gledajući u odnosu na godinu ranije, situacija je prilično slična, čak šest gradova zadržalo je svoj status jednog od 10 najboljih. Promijenio se tek poredak. Podsjetimo, ljestvica je u 2014. izgledala ovako: Novalja (11.659), Vis (10.534), Vrlika (10.466), Krk (10.450), Rovinj (9.976), Opatija (9.920), Poreč (9.395), Supetar (8.908), Novigrad (8.900) i Dubrovnik (8.807). Zanimljivo, iako sa nekih 500 kuna manje, Zagreb je zadržao svoju poziciju 11. grada po prihodima u Hrvatskoj (7.856 kuna po stanovniku). (gradonačelnik.hr)

Osim stipendija, za koje je u 2015. izdvojeno 1,5 milijun kuna, a u tri godine mandata Vlade Klasana 5,7 milijuna, Novska sa po dvije tisuće kuna sufinancira upisnine polaznicima novoustrojenog Visokog učilišta Nikola Šubić Zrinjski. Uz Novsku, za svoje studente i učenike najviše u Hrvatskoj izdvajaju Imotski, Pregrada, Čakovec, Trilj, Labin, Pakrac, Novi Marof, Buzet, Donji Miholjac i Donja Stubica

Drugu godinu za redom, po istraživanju gradonačelnik.hr-a, Grad Novska uvjerljivi je prvak Hrvatske po proračunskim izdvajanjima za stipendije i školarine. U 2014. Novska je tako za svoje školarce i studente izdvojila gotovo pet posto proračuna, dok je u 2015. (po podacima Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna) ovo izdvajanje nešto smanjeno – na 3,59 posto ukupnog proračuna, ali i dalje uvjerljivo iznad ostalih gradova. Drugi je, naime, sa 3,08 posto izdvajanja Grad Imotski, potom Pregrada sa 2,38 te Čakovec sa 1,92 posto izdvajanja iz proračuna za stipendije i školarine.

No, ono što je puno zanimljivije od ovih brojki su definitivno cifre koje ilustriraju drastičnu promjenu odnosa i politike prema obrazovanju samog Grada Novske. Naime, od 2013. godine, kada je na vlast došao aktualni gradonačelnik Vlado Klasan, Novska je stipendirala 1257 učenika i studenata, dok je prije toga, u pune 23 godine Grad stipendirao njih – 114.

Klasan: Stipendije bez natječaja, procedura i komplikacija

Bivša vlast je, objašnjavaju nam u Gradu, dodjeljivala prosječno 10-ak stipendija godišnje, i to temeljem natječaja s čak 12 kriterija. Klasan je, pak, ukinuo sve te kriterije, komplikacije i procedure, a Grad sada dijeli stipendije svim redovnim studentima i školarcima koji imaju prebivalište u Novskoj i ne primaju stipendiju po nekoj drugoj osnovi. Ukupno je bivša vlast, kažu u Gradu, od 2005. do 2013. za stipendije izdvojila 2,4 milijuna kuna, a aktualna je u protekle tri i pol godine izdvojila više nego dvostruko - 5,7 milijuna kuna. Samo u 2015., koja je tema ove analize, izdvojeno je 1,5 milijun kuna. Iznos učeničke stipendije je 320, a studentske 560 kuna.

Vlado Klasan ukinuo je natječaje i proceduralne komplikacije, stipendije u Novskoj dobivaju svi redovni studenti

Osjetljivost i motiviranost gradonačelnika Novske prema studentima osobne je prirode. Naime, kako nam je rekao, odlučio je promijeniti politiku i pokrenuti inicijativu za dodjelu stipendija jer i sam potječe iz siromašnijeg okruženja, te se tijekom mladosti i vlastitog školovanja susretao s nedostatkom financijskih sredstava. Također, dodaje, kroz stipendije nastoji poticati izvrstnost i dodatno motivirati učenike i studente na postizanje što boljih rezultata.

Također, gradonačelnik Klasan s ponosom ističe kako je, prvi put u povijesti Grada Novske, uspio uspostaviti i visoko školstvo. Naime, od 2015. godine u Novskoj djeluje Visoka škola Nikola Šubić Zrinksi, a Grad sa 2.000 kuna sufinancira upisnine polaznicima, za što se godišnje izdvoji 56 tisuća kuna.

Kovač: Svaka kuna koja se uloži u učenike i studente višestruko se svraća

Kao što smo već naveli, iza Novske, po ulaganjima u stipendije ističu se Imotski, Pregrada te Čakovec koji je, pak, sa izdvojenih dva milijuna kuna četvrti grad u Hrvatskoj, uključujući i velike gradove, s najvećim apsolutnim iznosom izdvojenim za stipendije.

Grad Čakovec trenutno stipendira 305 studenata i učenika

Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač ističe kako je Grad od 2000-te, od kada se krenulo sa stipendiranjem, za studente i školarce utrošio gotovo 30 milijuna kuna. 'U Gradu Čakovcu za ozbiljno uzimamo opredjeljenje da obrazovanje nema alternativu te da našim studentima trebamo osigurati financijsku pomoć kako bi završili studije te tako direktno utjecali na svoju, ali i budućnost svih nas', ističe Kovač. 

Osim studenata, Grad stipendira i deficitarna obrtnička zanimanja za srednjoškolce s područja Grada. Kovač ističe kako je i u proračunu za 2017. godinu za stipendiranje studenata predviđeno je 2.500.000,00 kuna, a trenutno se stipendira 305 studenata, od čega 98 novih.

'Od 2000.-te godine do danas iz gradskog Proračuna izdvojeno je oko 30 milijuna kuna, a u tom razdoblju diplomiralo je 870 stipendista (ukupno je stipendirano ili se stipendira 1765 studenata). Treba napomenuti da Grad Čakovec godinama stipendira po jednog studenta iz Grada Vukovara godišnje.

Smatram da obrazovanje nema cijenu te da se svaka kuna koja se uloži u učenike i studente višestruko vraća. Posebno me raduje činjenica da se sve veći broj završenih studenata zapošljava u Čakovcu i Međimurju, što je dobar pokazatelj da se obrazovna struktura kod nas mijenja u korist visokoobrazovanih. To naravno podrazumijeva i bolja radna mjesta s većim plaćama', ističe gradonačelnik Kovač i najavljuje da će Grad Čakovec i dalje,

putem stipendiranja studenata, ali i ostalih projekata i programa u obrazovanju, nastojati djeci i mladima stvoriti što bolje uvjete za školovanje te stjecanje znanja i vještina koje će im u budućnosti omogućiti bolje i kvalitetnije poslove, a društvu veće prilike za novi razvoj.

Jenkač: Povećavamo izdvajanja za stipendije

Među prvih deset po izdvajanju za stipendije je i Novi Marof, sa 1,50 posto proračuna, a gradonačelnik Siniša Jenkač ističe kako je proračunom za 2017. planirano daljnje povećanje sredstava za gotovo sve programe koji se tiču osnovno i srednjoškolskog obrazovanja te stipendiranja studenata.

Mladi u Novom Marofu moraju imati jednake šanse u stjecanju znanja i obrazovanju kao njihovi vršnjaci u najrazvijenijim gradskim sredinama u Hrvatskoj: Siniša Jenkač

'Uz stvaranje što povoljnijih uvjeta za daljnji gospodarski razvoj Grada Novog Marofa i privlačenje novih investicija, ulaganje u obrazovanje mladih Novomarofčana, jedna je od strateških odrednica u radu aktualne izvršne vlasti. Mladima moramo stvoriti perspektivu ne samo da jednog dana nađu kvalitetno zaposlenje na području Novog Marofa, već da od najranijih dana imaju što bolje uvjete za stjecanje znanja i obrazovanje. Mladi u Novom Marofu moraju imati jednake šanse u stjecanju znanja i obrazovanju kao njihovi vršnjaci u najrazvijenijim gradskim sredinama u Hrvatskoj.

Ulaganje u mlade i njihovo znanje najbolje je ulaganje. Nažalost, troškovi obrazovanja za prosječnu Hrvatsku obitelj su veliki i zahtjevni i to je jedan od razloga što iz proračuna, preko sufinanciranja raznih programa i preko stipendija, pomažemo koliko god je u našoj mogućnosti', kazao je gradonačelnik Jenkač. Zaključuje kako takvom politikom ulaganja u obrazovanje gradska uprava polako ali sigurno mijenja obrazovnu strukturu naših sugrađana u pozitivnom smjeru, što će svakako donijeti pozitivne pomake i na gospodarskom planu u godinama koje dolaze.

Dabo: Povećali iznos stipendija za deficitarna zanimanja

U prvih deset gradova po izdvajanju za stipendije po kriteriju udjela u proračunu ušli su još Trilj, Labin, Pakrac, Novi Marof, Buzet, Donji Miholjac i Donja Stubica. Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju, najviše su u 2015. izdvojili Cres, Rovinj, Novska, Buzet, Labin, Mali Lošinj, Vis, Novalja, Imotski i Čakovec.

Ulaganje u mlade stostruko se vraća: Ante Dabo

Gradonačelnik Novalje Ante Dabo ističe kako će Grad nastaviti trend što većeg izdvajanja za stipendije i školarine. Pojašnjava kako su napravili distinkciju između nekoliko težih fakulteta, odnosno deficitarnih zanimanja, kojima su povećali stipendije, dok se ostalima iznos nije mijenjao. Stipendije su, tako, na 700 kuna mjesečno povećane za studente medicine, prava, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kriminalistike, strojarstva, arhitekture, studija engleskog jezika, fizike, matematike, biologije, kemije, građevine, Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta i studija arheologije, dok je ostalima ostao iznos od 500 kuna mjesečno.

'Nastojat ćemo kroz koju godinu, možda i vrlo skoro, još povećati stipendije, pogotovo za deficitarna zanimanja visoke stručne spreme, kao što smo sad školarcima povećali učešće Grada u kupovanju udžbenika. Ulaganje u mlade sigurno se stostruko vraća i nadamo se da na taj način pomažemo, stimuliramo i aktiviramo mlade studente da uče i stječu nova znanja i završavaju fakultete, i nadamo se da će većina ostati u Hrvatskoj', zaključio je Dabo. (gradonačelnik.hr)